Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Strategija širenja Delte na tržištu u okruženju pod lupom berzanskih stručnjaka:
Dva koloseka za preuzimanje akcija Merkatora
Izjava potpredsednice Delta holdinga Milke Forcan da je ta kompanija zainteresovana za Merkator i da "traži načina kako da to ostvari" nametnula je pitanje ima li Delta strategiju širenja na tržišta u okruženju. Čim su mediji zaključili da se iza fonda Altima ne kriju Mišković i Beko, usledile su nove spekulacije pre svega u slovenačkim finansijskim krugovima da su dvojica srpskih biznismena preusmerila svoj kapital u kupovinu akcija većinskih akcionara Merkatora - Pivovarne Laško i Istrabenca. Prilikom iznošenja takvih ocena (ne)upućeni u berzanska kretanja rukovodili su se rastom vrednosti akcija te dve kompanije na Ljubljanskoj berzi. Istini za volju, tražnja za hartijama od vrednosti ovih slovenačkih firmi, poslednjih dana jeste znatno porasla (vrednost akcija Pivovarne Laško skočila je za 2,09 odsto i Istrabenca za 1,48 odsto), ali se samo na osnovu toga ne može zaključiti da su se Mišković i Beko opredelili za tu soluciju. S druge strane, cena akcija Merkatora u odnosu na prošlu nedelju kada je dostigla iznos od 45.000 tolara značajno je opala. Juče su se akcije Merkatora prodavale po ceni od 41.500 do 42.800 tolara, što u odnosu na prethodni dan predstavlja pad od 2,39 odsto (bilans trgovanja izražava se cifrom od 11.976 akcija). Prema proceni berzanskih stručnjaka u Srbiji, realno je očekivati da će se prilikom preuzimanja Merkatora Mišković i Beko opredeliti "za paralelni pristup", odnosno istovremeni otkup akcija na berzi i pregovore sa većinskim vlasnicima Merkatora - Istrabencom i Pivovarnom Laško. - Analizirajući dosadašnju strategiju Delte, ta kompanija će se najverovatnije opredeliti da deo akcija sakupi preko berze u čemu će joj pomoći profesionalni investitori - brokersko-dilerska društva, investicione i komercijalne banke, investicioni fondovi... od kojih će Delta kasnije kupovati akcije, ali po ceni koja je isplativa, jer verovatno postoji granica do koje je spremna da ide. Ukoliko se dogodi da joj ne bude odgovarala cena akcija Merkatora, Delta je verovatno spremna i za drugu alternativu - da zaobiđe Merkator i poveže se sa drugim trgovinskim lancima i na taj način marginalizuje ovaj slovenački trgovinski gigant, objašnjavaju berzanski stručnjaci moguću strategiju Delte. Stručnjaci u Srbiji takođe tvrde i da je Merkator potcenio Deltu, ne samo zato što je pogrešno reagovao prilikom preuzimanja C marketa i Pekabete, već i zato što je poslovna strategija Merkatora manje ambiciozna od strategije Delta Holdinga. Slovenački trgovinski lanac opredelio se za horizontalno širenje trgovinske mreže i akviziciju trgovinskih lanaca, dok je strategija Delte bazirana na vertikalnom povezivanju (od proizvodnje do distribucije). Ishod borbe ove dve strategije, smatraju mnogi, verovatno će opredeliti i razvojni put ove dve moćne trgovinske kompanije. MILOSAVLJEVIĆ: Prošlo je vreme revanšizma Podržavam širenje naših trgovinskih lanaca van granica Srbije jer mislim da domaća privreda nema šansu za rast ukoliko se ne proširi tržište za plasman naše robe. Treba podsetiti da je vreme bojkota robe stranih proizvođača kao i period revanšizma i ucena iza nas. To ne treba da bude način na koji će funkcionisati srpska privreda, ali to znači da bi i privrednici iz drugih zemalja u okruženju, pa prema tome i iz Slovenije, trebalo da poštuju zakone tržišta i konkurencije. - Nadam se da će Milorad Mišković, vlasnik Delte, i Milan Beko uspeti da ostvare svoje ciljeve na slovenačkom tržištu i da će taj potez biti dobar za privredu Srbije - izjavio je za Danas Slobodan Milosavljević, predsednik Privredne komore Srbije, komentarišući namere Delte da kupi deo paketa akcija slovenačkog Merkatora. Akcije Merkatora pale za 2,39 odsto Ljubljana - Akcije slovenačkog Merkatora, koje londonski fond Altima kupuje po ceni od 41.000 tolara (170 evra), pojeftinile su juče na Ljubljanskoj berzi za 2,39 odsto. Jedinstveni kurs akcija te kompanije pao je sa 45.000 tolara na 42.535 tolara, odnosno na 177 evra. Potpredsednik Merkatora Gorazd Ćuk rekao je slovenačkom državnom radiju da je u Sloveniju juče doputovao jedan od suvlasnika Altime Radenko Milaković. On je, prema nezvaničnim informacijama, posetio britansku ambasadu u Ljubljani, a namerava da poseti i brokersku kuću Ilirika, koja kupuje deonice Merkatora za taj londonski fond. Slovenačka brokerska kuća Ilirika objavila je 7. aprila da u ime fonda Altima do 28. aprila otkupljuje 25 odsto akcija Merkatora, a vrednost deonice na Ljubljanskoj berzi probila je krajem prošle nedelje psihološku granicu od 45.000 tolara, odnosno 187,5 evra. Izvor: "Danas".

Eksperti Instituta ekonomskih nauka upozoravaju:
Srbija duguje više od 15,5 milijardi dolara
Krajem februara ove godine spoljni dug zemlje bio je veći nego na kraju 2005. godine, a u međuvremenu nam je Pariski klub poverilaca otpisao između 650 i 700 miliona evra - podsetio je juče predstavljajući novi broj časopisa Mesečne analize i prognoze Instituta ekonomskih nauka, ekonomista Mlađen Kovačević. On tvrdi da je spoljni dug Srbije 15,5 milijardi dolara što je kako kaže "za 8,7 milijardi dolara više nego što su predstavnici vlasti obećavali 2000. godine, a da joj međunarodne institucije i poverioci nisu u međuvremenu otpisali nešto više od 4,6 milijardi dolara, Srbija bi danas bila dužna više od 20 milijardi dolara". To po rečima Kovačevića pokazuje da nisu tačne tvrdnje zavaničnika da se spoljni dug zemlje od 2000. godine vidno smanjuje, pogotovu ne da je taj dug smanjen četiri puta u odnosu na zatečeni iz 2000. godine. Ako se tom još dodaju i nepouzdane računice oko izračunavanja BDP i uticaj promene vrednosti valuta na međunarodnoj pijaci, sve navodi na zaključak da pitanje spoljnog duga ne samo da nije skinuto sa dnevnog reda, kako tvrde predstavnici vlasti, nego da će Srbija imati velikih teškoća sa ovim problemom u narednim godinama. Baveći se analizom prošlogodišnjih rezultata srpske prvrede i onim ostvarenim na početku ove godine, ekonomski analitičari okupljeni oko MAP, kako je naglasio Božo Drašković, konstatovali su da su prošlogodišnji uspesi kreatora ekonomske politike samo polovični, a neuspesi koji se prvenstveno ogledaju u rastu inflacije najbolje svedoče da su postavljeni ciljevi bili nerealni, a preduzete mere neuspešne. Slično se ponavlja i u ovoj godini u kojoj su projektovani ciljevi ekonomske politike o ograničavanju rasta inflacije na 9,3 odsto i povećanju rasta izvoza za oko 20 odsto nerealno postavljeni pa samim tim i neostvarivi. Na porastu cena u prvom kvartalu od samo 2,2 odsto i rastu proizvodnje od pet odsto za dva meseca ove godine ne bi se smeo izvlačiti zaključak da je trend oporavka srpske privrede stalno prisutan". Uprkos tome, 2006. bi mogla po mnogo čemu da bude izazov za buduće koordinate razvoja kao i za okončanje tranzicije i ulazak u neposredni posttranzicioni period", zaključio je ekonomista Petar Đukić. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta