Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Podaci Ministarstva finansija demantuje tvrdnje ekonomista da je u prvom tromesečju zabeležen podb
PDV i dalje puni budžet
Iako neki ekonomisti upozoravaju da postoje indicije da su u prva tri meseca ove godine podbacili prihodi od poreza na dodatu vrednost što bi moglo da ugrozi privatizacione prihode, ukoliko Vlada odluči da taj budžetski minus nadoknadi iz sredstava od privatizacije, podaci Ministarstva finansija daju drugačiju sliku. U tom Ministarstvu Danasu je rečeno da su u januaru 2005. prihodi od naplate PDV bili gotovo isti kao i u januaru ove godine - naplaćeno je nešto više od 15,1 milijardu dinara. Pad prihoda u februaru, u odnosu na isti period lane, bio je oko 300 miliona dinara, dok je u martu ove godine prikupljeno 200 miliona dinara manje nego u martu prošle godine. Ako se pođe od pretpostavke da međunarodne finansijske institucije zadužene za praćenje ekonomskih parametara u Srbiji insistiraju i na čvrstoj fiskalnoj politici, onda bi, možda, i taj mali pad poreskih prihoda trebalo da posluži kao alarm kreatorima ekonomske politike u Srbiji, a utoliko pre ako se zna da su nakon završetka procesa fiskalizacije i uvođenja poreza na dodatu vrednost, poreznici i te kako imali razloga da zadovoljno "trljaju ruke". Ministar finansija Mlađan Dinkić zahvalio se Poreskoj upravi zbog ostvarenog suficita u budžetu i naglasio da je naplata PDV bila uspešna u čak 98 odsto slučajeva. U odnosu na 2004. godinu kada je primenjivan porez na promet, 2005. je porez na dodatu vrednost podigao nivo naplate poreskih prihoda za 40 odsto - naplaćeno je 184,7 milijardi dinara, pri čemu je od uvoznika naplaćeno 115,9 milijardi dinara. U punjenju budžeta porezi su učestvovali sa 82 odsto ili 355 milijardi dinara, dok je od carina i neporeskih prihoda u budžet inkasirano 78 milijardi dinara. U strukturi poreskih prihoda u budžetu najveće učešće ima PDV (44 odsto), slede prihodi od naplate akciza (21 odsto) i poreza na dohodak i dobit (14 odsto). Poreska uprava može se pohvaliti i podatkom da su planirani bruto javni prihodi u 2005. godini u celosti naplaćeni. U prilog tome ide i konstatacija ekonomista, ali i većine privrednika, koji tvrde da je država prošle godine bila najuspešnije "preduzeće", jer je porezima "odrala kožu sa leđa" svima koji su hteli da se bave biznisom. S druge strane, upućeni u poresku problematiku tvrde da je prirodno da se privrednici žale na visoke poreze jer je očigledno da bi njima najviše odgovaralo da budu oslobođeni te obaveze. Treba, međutim, podsetiti da su u poređenju sa drugim zemljama poreske stope u Srbiji relativno niske. U Srbiji je, recimo, stopa PDV 18 odsto, što spada u najniže stope tog poreza u Evropi. Nenaviknuti da izdvajaju za "opšte dobro" mnogi srpski privrednici pokušali su da prevare državu, kako čistom utajom poreza, tako i pokušajem da skrivanjem poslovnih rezultata umanje tu obavezu. U prilog tome govore i podaci o kontroli poreskih obveznika. Poreska policija podnela je prošle godine krivične prijave protiv 1.386 lica koji su izbegavanjem poreza pokušali da oštete državu za oko 7,9 milijardi dinara. Identifikovano je 258 fantom preduzeća, a protiv 194 lica koja su pokušala da izbegnu plaćanje poreza u iznosu od 1,6 milijardi dinara podnete su krivične prijave. Iako su od 153 konačne sudske presude 133 osuđujuće, direktor Poreske uprave Vladimir Ilić, međutim, tvrdi da su kazne za prekršioce blage i čak bi se moglo reći da predstavljaju svojevrsni stimulans za izbegavanje plaćanja poreza. Od tih presuda, samo tri su bezuslovne kazne zatvorom, u 126 slučajeva reč je o uslovnoj kazni zatvora, a samo četiri prekršioca su novčano kažnjena. Izvor: "Danas".

Srbija prešla tek polovinu tranzicionog puta - ocenili učesnici savetovanja u Privrednoj komori Sr
Restrukturiranje javnih preduzeća pitanje broj jedan
Tranzicija u Srbiji je haotična i njen kraj se, ni posle pet godina, ne nazire, ocenili su juče učesnici savetovanja o tranziciji koje je u Privrednoj komori Srbije organizovalo Naučno društvo ekonomista SCG. Slobodan Milosavljević, predsednik Privredne komore Srbije smatra da je tranzicija u Srbiji "tek na pola puta", uz napomenu da se što pre mora okončati proces privatizacije, ali i krenuti sa restrukturiranjem javnih preduzeća, što je za ekonomiju Srbije posle političkih, prvo ekonomsko pitanje. - U Srbiji još nije rešena dilema kakav je preduzetnik država koja se često meša u privredne tokove. Odgovor na to pitanje neophodan je i zbog nastojanja da se u većoj meri privuku strani investitori i srpska privreda prikaže privlačnijom za strana ulaganja od zemalja u okruženju. Narušeno je pravilo da slobodnog tržišta treba da bude što više, a države i njenog uticaja što manje. Najavljene mere administrativnog ograničavanja trgovinskih marži u Srbiji liče na prvi korak ka zamrzavanju cena na malo, kako bi se obuzdao rast inflacije - izjavio je Milosavljević dodajući da je Srbiji u prethodnih pet godina u proseku bilo potrebno oko dve milijarde dolara direktnih stranih investicija godišnje. Prema njegovoj proceni donošenje mini ekonomskog programa za promociju Srbije kao atraktivnog mesta za ulaganje poboljšalo bi status naše zemlje kao destinacije za nove investicije. Komentarišući kretanje nekih ekonomskih parametara Milosavljević je istakao da prošlogodišnji rast brutodruštvenog proizvoda (BDP) od 6,5 odsto nije rezultat kojim se treba hvaliti ( zbog "niske nasleđene baze"), posebno ako se ima u vidu stagnacija industrijske proizvodnje, koja je prošle godine zabeležila rast od samo 0,8 odsto. On je posebno ukazao na negativna kretanja cena na malo koje su prošle godine oborile evropski rekord i bile dva puta veće u odnosu na Rumuniju koja je prošle godine imala inflaciju od 8,6 odsto. Petar Đukić, profesor Tehnološko-metalurškog fakulteta ocenio je da ekonomiju Srbije opterećuje "ranjivost" nacionalne valute i visoka inflacija. On je svoju tvrdnju potkrepio podatkom da je prošlogodišnja inflacija dostigla najviši nivo u Evropi, uz višegodišnje opadanje realne vrednosti dinara. U ovom trenutku dvocifrena inflacija prisutna je još samo u najmanje uspešnim zemljama u tranziciji kao što su Belorusija, Moldavija, Ukrajina i Rumunija, a rast cena u okruženju je tokom prošle godine bio od 1,5 do tri odsto. - Srbija će završiti tranziciju kada stopa nezaposlenosti počne drastično da opada. Za sada su podaci o stopi nezaposlenosti sumorni- krajem 2005. godine, računajući i poljoprivredno stanovništvo, stopa nazaposlenih iznosila je 32 odsto, a ne 18,5 odsto kako govore podaci Nacionalne službe zapošljavanja - tvrdi Đukić. Zec: Srbiji potreban nacionalni privatizacioni fond Miodrag Zec, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu predložio je formiranje nacionalnog privatizacionog fonda, koji bi trebalo da postane prvi pravi investicioni fond u Srbiji. Vladi Srbije trebalo bi omogućiti da ispuni obećanje o besplatnoj podeli akcija zaposlenima kojih ima oko 4,5 miliona u Srbiji, a to pravo nisu ostvarili. Ali ako i posle formiranja tog fonda, na berzi ne bude moguća kupovina i prodaja akcija javnih preduzeća poput Naftne industrije Srbije, Telekoma ili Elektroprivrede Srbije, onda se slobodno može reći da tranzicija u Srbiji nije uspela- rekao je Zec. Izvor: "Danas".

Uprava Merkatora predlaže dokapitalizaciju kompanije:
Debeljak: Očekujemo prihod od 1,9 milijardi evra
Uprava najvećeg slovenačkog trgovinskog lanca Merkator predložila je skupštini preduzeća dokapitalizaciju radi bržeg prodora na strana tržišta. Cilj povećanja osnovnog kapitala je "moguće strateško povezivanje sa lokalnim trgovcima i na ciljnim tržištima van Slovenije, u skladu sa našom jasno zacrtanom strategijom internacionalizacije", rekao je juče predsednik uprave Merkatora Žiga Debeljak. On je podsetio da Merkator planira da ove godine ostvari prihod od 465 milijardi tolara, odnosno oko 1,9 milijardi evra, što je za 13 odsto više nego prošle godine. Oko petinu prihoda najveći slovenački trgovinski lanac očekuje da ostvari na tržištima bivše Jugoslavije. Debeljak je istakao da će za investicije ove godine Merkator izdvojiti 40 milijardi tolara, oko 166,5 miliona evra, od čega će većina ići na širenje trgovačke mreže, pre svega u Srbiji i Hrvatskoj. - Poslovanje u Srbiji veoma je podsticajno i Merkator na tržištima SCG, Hrvatske i BIH ima velike ambicije. Kompanija želi u tim zemljama da dostigne prihod, koji ostvaruje u Sloveniji. Kasnije bi Merkator usmerio pažnju na tržišta Rumunije, Bugarske, Makedonije i Albanije, naglasio je Debeljak. Debeljak je potvrdio da su od januara u toku razgovori sa mogućim strateškim partnerima sa područja bivše Jugoslavije, i dodao da o njihovim imenima sada ne može da govori. Na Ljubljanskoj berzi juče su akcijama Merkatora zaključeni poslovi "teški" više od milijardu tolara, odnosno oko četiri miliona evra. Jedinstveni kurs akcija Merkatora je pao za oko 0,5 odsto i sada je nešto viši od 41.700 tolara, odnosno preko 170 evra. Izvor: "Danas".

VUČIĆEVIĆ: Gubitak Štarka biće saniran

Predsednik Upravnog odbora Štarka Slobodan Vučićević izjavio je da je gubitak te kompanije u 2005. od oko 12 miliona evra posledica usklađivanja knjigovodstva sa međunarodnim računovodstvenim standardima. "Taj gubitak je knjižen kao gubitak tekućeg poslovanja i očekujem da će biti saniran narednih godina. Osnov za takvu prognozu jeste svakodnevno unapređenje proizvodnje i prodaje u svim segmentima", rekao je Vučićević agenciji Beta. On je potvrdio da je knjigovodstvena vrednost akcija beogradske konditorske industrije pala sa 701 na 261 dinar, ali je istakao da Grand kafa i dalje preostale akcije malih akcionara otkupljuje po znatno višoj ceni - 900 dinara. "Ponuda se nesmetano odvija, a ponuđena cena od od 900 dinara za akciju, znatno viša od knjigovodstvene cene odraz je želje da i preostalih šest odsto akcionara ipak budu ravnopravni onima koji su ranije prodali akcije", rekao je Vučićević. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta