Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Vlada Srbije podržala planove Miškovića i Beka da nastupe na slovenačkom tržištu:
Hladan tuš za Vladu Slovenije
Slovenačku javnost verovatno će dodatno uznemiriti informacija da će srpska vlada pdržati tandem Mišković - Beko u nameri da nastupi na slovenačkom tržištu. Prema saopštenju iz kabineta predsednika Vlade Srbije premijer Vojislav Koštunica juče se sastao sa Miroslavom Miškovićem i Milanom Bekom i tom prilikom podržao planove tih kompanija da investiraju u zemlje regiona. Kako se navodi u saopštenju Vlade, Mišković i Beko su upoznali Koštunicu sa planovima svojih kompanija, koji su usmereni na razvoj u zemljama u regionu. Koštunica je podsetio da je tržište u Srbiji otvoreno za sve koji žele da investiraju u našu zemlju u skladu sa evrposkim pravilima poslovanja. On je naglasio da je s obzirom na to realno očekivati da i privrednici iz Srbije imaju iste uslove za investiranje. Komentarišući za Danas sastanak Koštunice sa Miškovićem i Bekom, Saša Đogović, direktora centra za marketinška istraživanja Eumarket, kaže da će najverovatnije ovaj potez Vlade Srbije izazvati negativne reakcije u Sloveniji. Može se očekivati smatra on, da će Slovenija pripremiti "protivudar". -Ona će po svaku cenu nastojati da spreči preuzimanje Merkatora. Pretpostavljam da će tražiti izlaz u antimonopolskim merama ili će eventualno ići na stvaranje nove grupacije koja će se pokušati odupreti preuzimanju - naglašava Đogović. Prema njegovim rečima Vlada je verovatno procenila da bi ovaj potez Delte mogao da ima pozitivne efekte po srpsku privredu jer bi srpski proizvodi bili više zastupljeni na regionalnom tržištu. - Vlada verovatno polazi od pretpostavke da će novi trgovinski lanac nastao spajanjem Delte i Merkatora sniziti troškove poslovanja i da će dodatno stimulisati naše proizvođače koji očekuju da će u tom slučaju trgovina moći da finansira proizvodnju, a ne obrnuto, kao što je to do sada bio slučaj. Međutim, ukoliko Delta Holding ne promeni način poslovne komunikacije sa proizvođačima, to se i ne mora dogoditi - smatra Đogović. Talasanja u slovenačkoj javnosti u vezi s mogućim preuzimanjem najvećeg trgovinskog lanca od strane srpskih biznismena sve su glasnija. Ljubljanski list Finance objavio je čak i informaciju da bi Vlada Slovenije mogla da padne zbog navoda da Holding Delta u savezu sa Milanom Bekom namerava da preuzme slovenačku kompaniju. Pozivajući se na neimenovane izvore list piše da su izgledi da Vlada padne utoliko veći ako Evropska komisija pokrene istragu u vezi sa prodajom državnog učešća u Merkatoru, koparskoj naftnoj kompaniji Istrabenc i Pivovarni Laško. Podsetimo da su državni fondovi prošle godine ovim dvema kompanijama prodali svoje udele u Merkatoru, neposrednom pogodbom, što prema tvrdnjama slovenačkih berzanskih stručnjaka nije protivno slovenačkim finansijskim zakonima koji predviđaju tu mogućnost. Međutim, ukoliko preuzimanje od strane srpskih biznismena pokaže da akcije vrede više od 38.000 tolara (odnosno 150 evra) koliko su akcionari Istrabenca i Pivovarna Laško platili za državne akcije, slovenačka vlada bila bi u velikoj nevolji jer bi bila prozvana da je dozvolila da se akcije prodaju ispod tržišne vrednosti. Slovenija je, inače već na glasu da je u njoj sve učestalija vanberzanska trgovina državnih paketa akcija, što je u suprotnosti sa direktivama EU. Ukoliko do takvog zaključka dođe i "liberalna" Evropska unija, nije isključeno da će Slovenija morati da promeni svoju "politiku zatvorenosti" prema stranim investitorima. Inače, u upravama većinskih vlasnika ove slovenačke trgovinske kuće - Istrabenca i Pivovarne Laško ističu da nemaju nikakve informacije u vezi sa tim, dnevni slovenački listovi Dnevnik i Finans već uveliko pišu o tome da je već za danas ugovoren sastanak predsednika uprava Istrabenca Igora Bačvara sa Miroslavom Miškovićem i Milanom Bekom. Sastanak su, kako piše slovenački Dnevnik, podstakle informacije da srpske kompanije nameravaju da objave preuzimanje Merkatora. List konstatuje da uprkos skorom sastanku, "srpski ulagači pokušavaju da preko različitih pravnih lica, posebno stranih sa sedištem u Evropskoj uniji (EU) i SAD, skupe deonice Merkatora". Isto čine i Istrabenc i Laško, "koji, očito, pripremaju odbranu". Od važnijih malih deoničara, "koji bi u borbi za Merkator mogli imati ključnu ulogu", Dnevnik navodi kranjsku Savu i NFD, "koji imaju više od šest odsto kapitala u Merkatoru". Ni poslovodstvo Merkatora, kako pišu slovenački mediji, nije upućeno u dešavanja koja su uzburkala i srpsku i slovenačku javnost, iako alarm na Ljubljanskoj merzi, kada je u pitanju rast akcija Merkatora, već uveliko zvoni. Samo u jučerašnjem danu vrednost trgovanja deonicama Merkatora premašila je milijardu tolara, odnosno 4,2 miliona evra. Cena deonice je dosegla 39.500 tolara, odnosno 164 evra, tako da se tržišna kapitalizacija (odnosno ukupna vrednost svih akcija Merkatora), na ovaj način približila iznosu od 520 miliona evra. Da li će akcije pri tom dostići vrednost koju su imale pre nekoliko godina i kada su vredele maltene duplo nego sredinom marta ove godine, teško da iko može proceniti. U ponudi Miškovića i Beka prema medijskim tvrdnjama fiksirana je cena od 200 evra, ili pedesetak više nego što je bila njihova vrednost pre cele ove priče. Neki slovenački analitičari ocenjuju čak da je vest o preuzimanju svesno lansirana u dogovoru većinskog vlasnika Istrabenca i srpskih tajkuna Miškovića i Beka, kako bi se pomoglo Istrabencu koji ima dosta finansijskih teškoća posle ulaganja u kupovinu srpskih firmi Grand Kafa i Soko Štark za koje je izdvojio 91 milion evra, da iz teškoća izađu, podizanjem vrednosti kapitala koje imaju u Merkatoru. U nedavno objavljenom intervjuu u Danasu prvi čovek Merkatora Žiga Debeljak je na vest da Mišković kupuje akcije Merkatora na berzi tvrdio da prema njihovim saznanjima nikakve promene u vlasničkim knjigama ne ukazuju na to da je došlo do tih transakcija bar kada je, kako je rekao, "reč o većim akcionarima, a pogotovu ne stranim". Istina, on nije mogao da negira mogućnost da u ime srpskih biznismena akcije mogu da kupuju i neka "domaća" ili strana lica, jer su akcije u rukama 20 hiljada malih akcionara koji raspolažu značajnim kapitalom Merkatora. Debeljak tom prilikom nije komentarisao ni priče da je proteklih meseci bilo vidno interesovanje stranih fondova za kupovinu akcija, a za koje mediji u Sloveniji sada tvrde da iza njih stoji srpski kapital, posebno onaj Milana Beka. Interesantno je da je Žiga Debeljak u pomenutom intervjuu Danasu insistirao na tome da Merkator traži strateške partnere u Srbiji kao i u svim bivšim jugoslovenskim republikama jer želi da postane regionalni lider u trgovini, ali da ni sa kim nije u konkretnim pregovorima. Po svemu sudeći "konfuziju" oko Merkatora u slovenačkom javnom mnenju dodatno komplikuje (prema pisanju dnevnika Blic) i najava bivšeg predsednika uprave Zorana Jankovića da će, preko suda, tražiti da se u ponudi za preuzimanje, ukoliko do nje dođe uključe i akcije malih akcionara (koji u svom vlasništvu imaju 48 odsto akcija). Slovenački listovi pišu da Janković "šuruje" sa Bekom odnosno da je jedan od glavnih aktera koji će otvoriti put preuzimanju Merkatora. Međutim, Zoran Janković koji je još u jesen prošle godine smenjen sa mesta predsednika Uprave Merkatora, negirao je u izjavi za Danas ove navode. "Merkator je za mene završena priča. Nisam ništa tražio i ne znam odakle takve informacije u beogradskim medijima", rekao je za Danas Janković. Podsetimo da se ranije spekulisalo da je Janković smenjen zbog nikada javno potrvrđene prodaje 12 odsto akcija Merkatora Delti ali i zbog toga što su akcije državnih fondova, u vreme kada je on bio predsednik uprave prodate Laškom i Istrabencu. Na pitanje Danasa da li je imao bilo kakvog učešća u pomenutoj transakciji, Janković je kratko odgovorio da "on nikako nije mogao da utiče na opredeljenje državnih fondova" i "da su sve informacije u vezi sa tim neproverene i netačne". AC broker: Slovenačko tržište će morati da se otvara Broker slovenačke brokerske kuće AC broker koja posluje u Srbiji Nenad Gujaničić objašnjava za Danas da je sve što se događa na slovenačkom tržištu, uzimajući u obzir i trgovanje van berze, pojava proistekla iz činjenice da je koncept privatizacije sproveden u ovoj državi insajderskog tipa. Naime, vodeće slovenačke kompanije za svog većinskog vlasnika nisu dobile inostrane partnere, pa je tako veliki deo slovenačke privrede ostao u domaćim rukama. Slovenija bi, smatra Gujaničić, ukoliko namerava da se integriše u EU, morala to da promeni. On pretpostavlja da će EU ostaviti dovoljno vremena Sloveniji da sprovede neophodne promene na tržištu kapitala, imajući u vidu činjenicu da je tek nedavno ušla u Evropsku zajednicu, i da joj tek predstoji i monetarna integracija sa EU. Lična karta Merkatora Poslovni sistem Merkator sastoji se od matične firme i 18 zavisnih preduzeća u Sloveniji, Hrvatskoj, BIH i Srbiji, i u prvih devet meseci prošle godine ostvario je prihod od 297,8 milijardi tolara (1,24 milijarde evra) što je za 8,6 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Kompanija je u istom periodu realizovala 77,7 odsto planiranih prihoda za ovu godinu. Čisti dobitak povećan je za 116, 2 odsto i iznosi 9,65 milijardi tolara (40,2 miliona evra). Inače Istrabenc je prošle godine 15,34 odsto akcija Merkatora kupio od Kapitalske družbe, dok je Pivovarna Laško kupila 13,74 odsto akcija od Slovenske osiguravajuće družbe. Polovina: Očekivani skok akcija Merkatora Prema rečima Dmitra Polovine, predsednika Privredne komore Slovenije u Beogradu, mogućnost trgovine na berzi ničim nije ograničena, a trgovina od 4,2 miliona evra u jednom danu ne predstavlja iznenađenje u ovakvoj situaciji kada su cene akcija porasle za oko petnaestak evra po akciji, naročito posle stagnacije njihove vrednosti u dužem vremenskom periodu, pa čak i pada neposredno pre objavljivanja vesti o mogućem preuzimanju. Ko se pojavaljuje kao kupac tih akcija, međutim nije poznato, i sve ostaje na za sada ničim potvrđenoj kalkulaciji o tome da bi prethodnom kupovinom 15 procenata akcija na berzi srpski biznismeni mogli da dođu u poziciju da u dogovoru sa jednim od većinskih vlasnika, a po pravilu se tu pominje Igor Bavčar i Istrabenc preuzmu kontrolni paket. Izvor: "Danas".

Počelo da radi međubankarsko tržište gotovog novca:
Brže i jednostavnije do keša
Kad je reč o snabdevanju gotovim novcem poslovne banke više ne moraju da se oslanjaju samo na centralnu banku ili međusobne bilateralne sporazume. Podstaknuti time što je Narodna banka Srbije od oktobra prošle godine za snabdevanje banaka gotovinom ostavila samo pet svojih filijala, umesto dotadašnjih 45 organizacionih jedinica, deset banka je, zajedno sa Udruženjem banaka i uz podršku NBS, organizovalo međubankarsko tržište gotovim novcem. To im omogućava da tri puta dnevno, po unapred utvrđenoj proceduri i uz prethodno date naloge za prodaju viška gotovog novca, odnosno naloge za kupovinu nedostajuće količine gotovine, preko elektronske table obave tu transakciju, i to uz minimalne troškove, odnosno bez provizije Udruženja banka koje ovu trgovinu omogućava. Prva ovakva transakcija izvršena je između Komercijalne banke i Poštanske štedionice u Nišu. Ovo je na konferenciji za novinare organizovanoj povodom početka rada međubankarskog tržišta gotovim novcem istakao generalni sektretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić. On je podsetio da su poslovne banke ubrzale rad na projektu "Bank servis UB" najavljen još 2004. godine, čiji je cilj da razvija osam različitih oblika bankarskih finansijskih tržišta a krenulo se prvo sa trgovanjem gotovim novcem upravo da bi bile prevaziđene teškoće koje su nastale posle odluke NBS da samo pet njenih filijala obavlja ovaj posao. "Uskoro treba da startuje i tržište efektive, a u planu je i organizovanje tržišta terminskih ugovora, repo-tržišta, svop tržišta, davanja hartija od vrednosti na zajam, eskontnog tržišta i novčanog tržišta", najavio je Dugalić. Prema njegovim rečima princip rada tržišta gotovim novcem je dobrovoljnost a pristup banaka ovom tržištu je otvoren i zavisiće isključivo od njihovog interesa. Interes je motivisao Komercijalnu banku, Poštansku štedionicu, Kulsku banku, Agrobanku, Credi banku, Kosovsko-Metohijsku banku, Laik banku, Privrednu banku, Metals banku-Credit Agricole i PROCREDIT banku da budu prve koje će ovim načinom trgovine obezbeđivati potrebnu količinu gotovog novca. Mere NBS destimulišu dolazak velikih banaka Od novembra 2004. godine NBS stalno zaoštrava uslove poslovanja banaka vodeći izričito restriktivnu politiku usmernu prvenstveno na smanjenje kreditnih potencijala. To bankama stvara velike teškoće, koči bankarski sektor u razvoju i destimuliše dolazak velikih banaka u Srbiju, a ne daje rezultate na obaranju inflacije pre svega, jer inflacija nije posledica tražnje već je strukturnog, odnosno troškovnog karaktera, prokomentarisao je najnoviji paket mera NBS Veroljub Dugalić, generalni sekretar UBS. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta