Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Londonska kompanija Altima Global objavila ponudu za otkup 25 odsto akcija slovenačkog trgovinskog
Sudbina Merkatora u rukama malih akcionara
Londonska kompanija za upravljanje investicionim fondovima juče je, preko finansijskog posrednika brokerske kuće Ilirika objavila ponudu za kupovinu najvećeg slovenačkog trgovačkog lanca Merkator. Altima želi da otkupi najviše 25 odsto akcija i za jednu akciju ponudila je 41.000 tolara, odnosno 170 evra, a akcionari će moći do 28. aprila da se opredele da li će ili neće prodati svoje akcije. Direktor pravnog sektora Ilirike Rok Rozman izjavio je slovenačkoj novinskoj agenciji TIA da se ponuda odnosi na ukupno 785.106 akcija Merkatora i da važi za sve akcionare. Rozman je naveo i da u toj brokerskoj kući očekuju da će sigurno sakupiti željenu količinu akcija. Ukoliko uspe da otkupi svih 25 odsto akcija Altima će za tu transakciju morati da izdvoji oko 32,2 milijarde tolara. Objava Altime da želi vlasništvo u Merkatoru, uzburkala je slovenačku javnost a najveći akcionari, Istrabenc i Pivovarna Laško ponovili su da svoje udele neće prodavati. Procenuje se da će se na ponudu Altime najverovatnije odazvati preostali mali akcionari koji u svom vlasništvu drže oko 42 odsto akcija Merkatora - 23 odsto akcija je u rukama fizičkih lica a preostalih 20 odsto akcija je u posedu pravnih lica. Predsednik uprave Ilirike, Igor Štemberger je u izjavi Delu demantovao da iza londonske Altime stoji srpski kapital, personifikovan u Miroslavu Miškoviću i Milanu Beku. Sagovornik, koji je blizak Istrabencu i koji nije želeo da bude imenovan, međutim, ostao je čvrsto na tome da se u pozadini nalazi srpska veza, čiji je konačni cilj preuzimanje Merkatora i njegovo uključivanje u holding balkanskih trgovaca. Na primedbu novinara da u tom slučaju Merkator mora biti i mnogo vredniji od 170 evra po deonici, taj izvor je rekao da "svako za sebe zna koliko je spreman da plati. Ako na to gledamo u okviru mogućnosti da je udružene regionalne trgovce moguće prodati još većoj multinacionalnoj kompaniji, onda je u igri veliki novac", zaključio je izvor Dela. Bivši član Komisije za hartije od vrednosti Srbije, Marko Mićanović, u izjavi za Danas, međutim, dataljnije pojašnjava o kakvom je fondu zapravo reč. - Altima je heč fond. Za te fondove poznato je da su najmanje regulisani i imaju najveću slobodu investiranja - mogu da investiraju u hartije od vrednosti, nekretnine... i nemaju ograničenja u pogledu držanja u vlasništvu određenih akcija, ali oni nisu negativna pojava i nastupaju na najrazvijenijim tržištima kapitala, Engleske i Amerike. Teško je reći i da su ti fondovi špekulativni jer oni imaju samo legitimni interes da kupovinom akcija ostvare zaradu za sebe. Naime, često ih njihovi investitori usmeravaju da ulažu i u druga tržišta, kako bi se dodatno obezbedili od mogućih negativnih trendova na tržištima na kojima su često prisutni - pojašnjava Mićanović. On dodaje da Mišković i Beko mogu da "konkurišu" za Merkatorove akcije samo preko svojih firmi u inostranstvu jer je važeći Zakon o deviznom poslovanju prilično restriktivan kada je reč o plasmanu sredstava domaćih firmi na strano tržište. Ne čini mi se da oni stoje iza Altime, pre bih rekao da iza njega stoje neki slovenački igrači, zaključio je Mićanović. Dinkić: Podrška srpskim biznismenima - Mogu samo da pozdravim ideju da srpski biznismeni koji imaju novac kupuju firme u inostranstvu, jer je došlo vreme da i mi izađemo izvan granica naše zemlje i postanemo vlasnici stranih firmi. Sasvim je prirodno da ako Slovenci kupuju firme u Srbiji, da i Srbi mogu da kupuju preduzeća u Sloveniji. Ne verujem da to može da izazove trgovinski rat između Srbije i Slovenije, naravno pod uslovom ako se sve radi po zakonu i transparentno. Ako je reč o fer preuzimanju nema razloga da se bilo ko ljuti - rekao je ministar finansija Mlađan Dinkić, komentarišući susret srpskog premijera sa biznismenima Miroslavom Miškovićem i Milanom Bekom. Altima nije "ulaznica" za Miškovića i Beka - Malo je verovatno da iza Altime stoje srpski biznismeni Mišković i Beko. Altima je heč fond koji je svojevremeno formirala Dojče banka kako bi za njene ali i za potrebe njenih klijenata investirao u hartije od vrednosti. Prema tome sredstva u heč fondovima mogu da potiču samo od institucionalnih investitora ili bogatih pojedinaca. To su sasvim legitimne institucije i u njihovim portfeljima se sigurno ne nalazi prljav novac - kaže za Danas Marko Mićanović, bivši član Komisije za hartije od vrednosti i dodaje da postoji najmanje deset različitih vrsta fondova koji na specifičan način prikupljaju svoj kapital i ulažu u hartije od vrednosti. Bavčar se neće sastati sa Miškovićem i Bekom Predsednik uprave Istrabenca, jednog od većinskih vlasnika Merkatora, Igor Bavčar neće se sastati sa srpskim biznismenima Miroslavom Miškovićem i Milanom Bekom. "U uslovima ovakve medijske uzavrelosti, sastanak nije predviđen i ne bi imao smisla", rekla je protparol Istrabenca Barbara Stegel. Ona je podsetila da je Bavčar proteklih dana u više navrata ponovio da Istrabenc neće prodavati svoje učešće u Merkatoru. Na pitanje ko po mišljenju Istrabenca stoji iza ponude britanskog fonda Altima za otkup deonica Merkatora, koja je juče objavljena, Stegelova je odgovorila da to u kompaniji ne znaju i ne žele da komentarišu. Izvor: "Danas".

DOSTANIĆ: Tržište kapitala nespremno za penzijske fondove

Promet na Beogradskoj berzi u prvom tromesečju ove godine dostigao je 16,5 milijardi dinara, odnosno 190 miliona evra. Posmatrano u odnosu na isti period lane, promet u evrima beleži porast od 20 miliona evra, odnosno 11,8 odsto - izjavila je na jučerašnjoj konferenciji za novinare, direktor Beogradske berze Gordana Dostanić. Ona je podsetila da je u ceo iznos prometa uračunata i prodaja paketa Nacionalne štedionice, grčkoj EFG banci, a bez te (blok) transakcije obim prometa iznosio bi 13 milijardi dinara, odnosno 154 miliona evra. "Kada se isključi ta transakcija, onda imamo pad prometa od oko jedan odsto u odnosu na prošlu godinu", navela je Dostanić. Prema njenim rečima, na listi hartija kojima se najviše trgovalo našle su se kao apsolutni rekorder, sa prometom od oko dve milijarde dinara akcije AIK banke iz Niša, dok su promet veći od jedne milijarde dinara zabeležile akcije preduzeća Granexport iz Beograda. Direktorka Beogradske berze ponovo je ukazala na činjenicu da toj instituciji nedostaju atraktivni tržišni materijali. Očekivanja su da će se deo akcija kompanija Naftne industrije Srbije, Elektroprivrede i telekomunikacija naći na berzi. Akcije banaka, bi smatra Dostanić, ako bi se u još većem obimu pojavile na berzi podigle nivo interesovanja investitora. Uz konstataciju da su izneverena očekivanja kada je reč o učešću na berzi kompanija poput Filipa Morisa i Interbrua, ona je istakla da te kompanije još nisu iznele deo svojih akcija na berzu. Prema njenim rečima sve to će za posledicu imati da se penzioni fondovi koji su sada u nastajanju okrenu ulaganjima u inostranstvu, što će dovesti do odliva štednje. Novinari su se interesovali i za Simpo čije akcije poslednjih dana beleže značajan pad. Objašnjenje koje je dato bilo je da se akcijama Simpa trguje u malom obimu, pa su oscilacije rasta i pada normalana pojava. Tako su, recimo juče po ceni od 1.411 dinara prodate samo 92 akcije. Prema oceni berzanskih stručnjaka, to će se promeniti kada se pojavi strateški investitor koji će biti spreman da kupi veći paket akcija ove vranjanske fabrike nameštaja. Izvor: "Danas".

Partijska svađa G17, SPS i DSS oko strateškog partnera u srpskom gasnom sektoru:
Austrija pre Rusa nudi saradnju Srbijagasu
Ono što nije uspelo gigantu u sektoru gasa, ruskoj kompaniji Gasprom, zamalo nije prošlo kompaniji koja se pretežno bavi trgovinom ovim energentom, austrijskom OMV gasu. Uprkos najavama ruske firme da bi u Srbiju uložila više stotina miliona dolara, Javno preduzeće Srbijagas je bio pred potpisivanjem sporazuma o saradnji i mogućem strateškom partnerstvu sa austrijskom firmom, a ne sa Rusima. Upravni odbor Srbijagasa na sednici održanoj u utorak, posle oštre debate skinuo je sa dnevnog reda potpisivanje sporazuma zbog različitih stavova G17 na jednoj i SPS i DSS-a na drugoj strani, ali konačna odluka biće doneta posle pribavljanja mišljenja Vlade Srbije. Nacrt sporazuma sa OMV gasom predviđa razmenu informacija i tehnologija, ali i otvara mogućnost za strateško partnerstvo u izgradnji gasovoda i skladišta gasa. Interes Evrope, koju u ovoj situaciji predstavlja OMV, i Rusije za gradnju i kontrolu gasovoda na našoj teritoriji je nesporan. Posebno sada, jer se uskoro raspisuju tenderi za izgradnju skladišta gasa Banatski Dvor i gasovoda od Niša do bugarske granice. Ovakva situacija bi mogla da bude iskorišćena da Srbija nađe najbolje partnere u ovoj oblasti, ali rasprava o saradnji sa Austrijancima pokazala je da ne znamo šta hoćemo jer postoji više suprotstavljenih interesno-političkih grupa. Saradnji sa OMV-om "kumovao" je predsednik Upravnog odbora Srbijagasa i član SPS-a Svetislav Krstić, a tome se oštro suprotstavila Zorana Mihajlović Milanović, savetnica potpredsednika vlade Miroljuba Labusa. Stvar dodatno komplikuje da Ministarstvo energetike, koje kontroliše DSS podržava ovaj sporazum ali i da je, prema rečima Krstića, direktor Srbijagasa i član G17 Miloš Tomić putovao s njim na pregovore u Beč. Labusova savetnica kaže da se na ovaj način favorizuju pojedine firme. - Prirodno je da postoji interesovanje mnogih kompanija za saradnju sa nama ali to se mora obaviti preko javnog poziva upućenog svim potencijalnim partnerima, uz jasne kriterijume koje bi odredila država. Zbog toga smo i odbili sličan predlog Gasproma. Slična situacija bila je i sa NIS-om. Da je država dozvolila da se potpišu svi memorandumi koje je dogovaralo prethodno poslovodstvo NIS-a, bez javnih poziva i tendera, sada bi imali ozbiljne probleme - upozorava ona. Krstić odgovara da se sporazumom niko ne favorizuje i dodaje da će partneri Srbijagasa biti izabrani na tenderu. "To što neko drugi ima interesa da se veže za neku stranu nama u Srbijagasu nije važno, jer mi gledamo samo šta je najbolje za gasni sektor", kategoričan je on. Na pitanje zašto baš OMV i zašto sada kada se spremaju tenderi, Krstić kaže da je inicijativa potekla od Austrijanaca pre više meseci. "Nama su oni interesantni jer će prodavati gas koji će iz Irana stizati u Evropu. Mi kod Mokrina možemo da se povežemo sa ovim gasovodom. Oni žele sa nama da bi obezbedili prodaju gasa ali, ne treba se zavaravati, i iz geostrateških razloga. Naš stav je da se obezbedimo i sa istoka i sa zapada", objašnjava Krstić i dodaje da Rusi nisu zaboravljeni i da je u toku priprema sličnog sporazuma sa Gaspromom. Skladište i gasovod Dva glavna projekta u gasovodnom sistemu Srbije su gradnja podzemnog skladišta i gasovoda. Skladište gasa bi moglo da bude završeno do sledeće zime dok će izgradnja gasovoda ići sporije zbog pripreme dokumentacije za koncesiju. Teritorija naše zemlje je interesantna jer je najkraći i najjeftiniji put za prolazak tranzitnih gasovoda koji bi snabdevali Evropu ovim energentom sa istoka. Istina, Evropa je projektom Nabuko, zbog ratova u bivšoj SFRJ, odlučila da se iz Irana snabdeva preko Rumunije i Bugarske, ali još ima šanse za Srbiju. Takođe, postoji mogućnost uvođenja gasa u oko pola miliona domaćinstava širom Srbije što će mnogim kompanijama prodaju gasa na ovim prostorima učiniti primamljivom. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta