Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Akcije Merkatora podigle promet na Ljubljanskoj berzi za pet milijardi tolara:
Da li je ugrožena ponuda Altime
Scenario prema kojem se odigrava otkup akcija Merkatora veoma podseća na onaj u Srbiji kada su preuzimanjem kompanije C market i Knjaz Miloš dobile novog vlasnika. Ne samo da se povlače slični potezi, daju slične izjave, već se mogu čuti iste optužbe na račun vlade i različitih interesnih grupa. Oglasila su se i neka Udruženja koja su uputila poziv akcionarima da se udruže i tako "sačuvaju svoje optimalne interese". Učesnici u televizijskim emisijama međusobno se prepucavaju i pokušavaju da reše enigmu ko stoji iza fonda Altima - da li bivši predsednik uprave Merkatora Zoran Janković ili srpski biznismeni Milan Beko i Miroslav Mišković. U tako podgrejanoj atmosferi vrednost akcija ovog najvećeg slovenačkog trgovinskog lanca na Ljubljanskoj berzi iz dana u dan raste. Samo u toku jučerašnjeg trgovanja (do 13 časova) cena je skočila za 4,3 odsto i kretala se u rasponu od 45.050 do 45.150 tolara. Kako su nam saopštili predstavnici slovenačke brokerske kuće Ilirika, trgovalo se sa 69.264 akcija i ostvaren je promet od oko tri milijardi tolara. Međutim, juče je obavljeno i jedno blok trgovanje (unapred dogovorena kupoprodaja između kupca i prodavca), pa je tako ukupna vrednost prometa akcijama Merkatora na Ljubljanskoj berzi premašila cifru od pet milijardi tolara. I mada nismo uspeli da saznamo ko je ugovorio blok trgovanje, treba podsetiti da se za ovakvu vrstu transankcije obično odlučuje onaj akcionar koji u preduzeću ima poveći procenat akcija. Očigledno je, dakle da je cena akcija na berzi već nadmašila onu koju je fond Altima naveo u svojoj ponudi a procene berzanskih stručnjaka su da će, ukoliko cena na berzi nastavi vrtoglavo da raste, Altima teško sakupiti željeni paket. Inače, prema slovenačkim propisima, onaj ko kupi paket od 25 odsto akcija dužan je da odmah iznese javnu ponudu za kupovinu i ostalih akcija koje vlasnici žele da prodaju. To je i razlog što je Altima dala običnu ponudu za otkup 24,99 odsto akcija. Neki slovenački mediji objavili su podatak da je Zoran Janković prodao svoje akcije, a to su učinili i njegovi sinovi koji preko preduzeća Elekta, takođe poseduju akcije Merkatora. Spekuliše se da bi vrednost cele transakcije bila približno oko 2,9 milijardi tolara. Inače, bivši predsednik uprave Merkatora negirao je da iza otkupa akcija slovenačkog trgovinskog lanca stoje predsednik Mišković i Beko. On je izjavio da ne stoji iza pomenutog fonda, ali je potvrdio da je savetovao Altimu da uloži u Merkator, jer je "Merkator najbolja slovenačka kompanja sa velikim razvojnim mogućnostima". On je otkrio i da mu je Altima ponudila položaj savetodavca za trgovinu na području jugozapadne Evrope. Janković je, u izjavi za slovenačku televiziju Pop-TV rekao da se nikako nije mogao naći iza fonda jer nema toliko kapitala da bi kupio kompaniju. Te tvrdnje potkrepio je i činjenicom da nije imao ni trećinu kapitala neophodnog za dokapitalizaciju Merkatora. "Partija pokera" nije rešila enigmu "Altima" U emisiji "Trenja" slovenačke POP televizije koja je na momente ličila na "revolverški obračun" ili "partiju pokera" svoje stavove suprotstavili su Zoran Janković, predsednik Istrabenca Igor Bavčar i prvi čovek Pivovarne Laško Boško Šrot. Emisija, ipak, nije dala odgovor na pitanje ko stoji iza Altime i šta bi se desilo kada bi ova kompanija kupila četvrtinu paketa akcija Merkatora. Prema mišljenju advokata Pivovarne Laško Stojana Zdolška, kod ponude britanskog fonda reč je o tržišnoj manipulaciji pa bi, s obzirom na to, Ljubljanska berza trebalo hitno da zaustavi trgovanje akcijama Merkatora. Izvor: "Danas".

Konzorcijum Rotšild & Si iz Pariza privatizacioni savetnik za Mobi 63

Vlada Srbije odlučila je juče da za privatizacionog savetnika za prodaju novoosnovanog preduzeća Mobi 63 i druge licence za mobilnu telefoniju izabere Konzorcijum na čelu sa kompanijom Rotšild & Si iz Pariza. U saopštenju Ministarstva finansija navodi se da je tehnička ponuda Rotšilda bila znatno bolja u odnosu na ostale, a ponuđena cena je za čak 50 odsto niža u odnosnu na prosečnu cenu ostalih učesnika na tenderu. Izvor: "Danas".

Hemijska industrija Prvi maj u Čačku dobila nove proizvodne vagone:
Milion evra za modernizaciju proizvodnje
Puštanjem u rad novih linija za proizvodnju stiropora, boja i praškastih proizvoda juče je u čačanskoj HI Prvi maj, praktično počela realizacija poslovne strategije koja bi ovoj firmi trebalo da vrati poziciju na tržištu koju je nekada imala. U nove pogone koji su izgrađeni u rekordnom roku, za nešto više od 60 radnih dana, uloženo je milion evra. Deo sredstava za proširenje proizvodnih kapaciteta HI Prvi maj obezbedio je kreditne linije Banke Intesa, deo novca obezbeđen je iz Fonda za razvoj Republike Srbije, dok je ostatak sredstava obezbeđen iz sopstvenih izvora. - Od početka 2006. godine do danas u opremu, vozni park i infrastrukturu uloženo je više od milion evra. Kupljena je nova opreme za proizvodnju stiropora i nova gasna kotlarnica, a postavljeni su i novi silosi za pogon boja. U ovom periodu prošireni su pogoni i planira se instaliranje dve nove linije za proizvodnju bele praškaste materije. Deo naše poslovne politike obuhvata i koncept upravljanja kvalitetom proizvoda i zaštite životne sredine koje propisuju ISO standardi, pa je HI Prvi maj u septembru prošle godine uručen sertifikat JUS ISO 9001/2001, kao i sertifikat standarda JUS ISO 14001/2004 - objašnjava Milosav Knežević većinski vlasnik HI Prvi maj. Hemijska industrija Prvi maj formirana je u decembru 1960. godine, i tada se bavila isključivo proizvodnjom tutkala. Danas, proizvodni asortiman ove fabrike obuhvata 80 različitih proizvoda - industrijski podovi, aditivi za beton i maltere, epoksidi, mašinski malteri, hidroizolacioni materijal, stiropor, termoizolacioni materijal ekološke i fungicidne boje. Posle preuzimanja fabrike u avgustu 2004. godine od strane Milosava Kneževića, rešen je i problem tehnološkog viška, pa sada HI Prvi maj zapošljava 140 radnika. Izvor: "Danas".

Energetski samit koji se u ponedeljak održava u Beogradu okupiće oko 150 učesnika:
Panevropski naftovod šansa za Srbiju
Prvi energetski samit "Balkanski naftovodi - kada i gde", koji će pod pokroviteljstvom potpredsednika Vlade Srbije Miroljuba Labusa u ponedeljak biti održan u Beogradu, okupiće oko 150 učesnika iz zemlje i inostranstva. Pored energetskih kompanija iz zemalja u regionu, svoj dolazak najavile su i kompanije iz Teksasa, Japana, Norveške, Engleske,Austrije, Italije i Nemačke, a skupu će prisustvovati i predstavnici ruskih naftnih giganata Rosneft i Lukoil. - Evropa je, poučena iskustvom koje je proživela početkom 2006. godine, definisala novi dokument koji je posebno okrenut energetskoj bezbednosti tog regiona pri čemu se akcenat stavlja na izgradnju gasovoda i naftovoda. Dva važna projekta svakako su Panevropski naftovod (PEOP), koji će prolaziti i kroz Srbiju i Nabuko gasovod, na koji će Srbija moći da se priključi posle izgradnje drugog alternativnog pravca Niš - Dimitrovgrad. Zbog svog strateški važnog geografskog položaja, naročito kada je reč o Panevropskom naftovodu, naša zemlja ima prednost koju bi trebalo da iskoristi. U tom kontekstu treba naglasiti da srpske rafinerije raspolažu i odgovarajućim kapacitetom. To je jedan od razloga za ubrzanje pregovora u vezi sa izgradnjom veoma važnog regionalnog naftovoda PEOP - Pan European Oil Pipeline. Ovaj naftovod sa kapacitetom koji premašuje 50 miliona tona nafte godišnje, i dužinom od oko 1.000 km, snabdevaće dva najveća svetska potražioca nafte - zemlje EU (preko transalpskog naftovoda) i Sjedinjene Američke Države (preko luke). Za Srbiju izgradnja ovog naftovoda je od strateškog, političkog i ekonomskog značaja- kaže za Danas Zorana Mihajlović-Milanović, savetnik za energetiku potpredsednika Vlade Srbije. Prema rečima Sijke Pištolove, urednika elektronskog nedeljnika Energyobserver koji je, inače, glavni organizator samita, očekuje se da će posebnu pažnju prisutnih izazvati izlaganje predstavnika Evropske banke za obnovu i razvoj, s obzirom na to da je EBRD jedan od glavnih finansijera gigantskog naftovoda Baku-Čejhan. - Mene lično najviše je iznenadio ali i obradovao najavljeni dolazak regionalnih partnera Britiš Petroleuma iz SCG i Slovenije, kao i dolazak Aleksandera Karpusina, predstavnika za Evropu ruskog naftnog džina Rosnefta. Prema mojim saznanjima ove dve kompanije do sada nisu pokazivale interes za balkanske naftovode. Na osnovu pokazanog interesovanja za ovaj samit, mislim da je Energyobserver na dobrom putu da ostvari svoju misiju - promovisanje Beograda kao regionalnog kongresnog energetskog centra, gde će se rađati zajednički investicioni projekti kompanija sa Zapada i Rusije - izjavila je za Danas Pištolova. Naumov: Naftovod će stabilizovati tržište nafte Beograd - Najveći efekat od izgradnje naftovoda kroz Srbiju bio bi ekonomski, jer je prevoz nafte drumskim putem devet puta skuplji od transporta naftovodom. Izgradnja naftovoda omogućila bi podizanje energetskog sektora sa niskih grana na kojima se sada nalazi - istakao je Radomir Naumov, republički ministar rudarstva i energetike na jučerašnjoj sednici Asocijacije za naftu i gas Srbije i Crne Gore. Prema njegovim rečima realizacijom tog projekta ostvarila bi se značajna finansijska korist, pošto je železnički i brodski transport šest, odnosno tri puta skuplji od prenosa tog energenta naftovodom. On je ocenio da bi taj projekat stabilizovao domaće tržište nafte i derivata i podigao vrednost naftne privrede. "Izgradnja naftovoda je i prilika za oživljavanje pograničnih regiona i u skladu je sa evropskom vizijom energetske stabilnosti i povezivanja", zaključio je Naumov. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta