Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Od 15. do 17. maja u Beogradu prolećno zasedanje Praškog kluba Bernske unije:
Podrška izvoznim poslovima
Redovno prolećno zasedanje Praškog kluba Bernske unije ove godine održava se od 15. do 17. maja u Beogradu, a od ukupno 30 članica tog udruženja, očekuje se prisustvo 25 organizacija kao i predstavnika Svetske banke i velikih svetskih izvoznih agencija, saopšteno je juče na konferenciji za novinare Fonda za osiguranje i finansiranje spoljnotrgovinskih poslova (SMECA), koji je organizator ovog skupa. Prema rečima Dimitrija Stamenovića, direktora SMECA, to je priznanje za rezultate postignute tokom dvogodišnjeg članstva u Praškom klubu. - Naša zemlja je svrstana u kategoriju visoko rizičnih područja za izvozno investicione poslove, pa je postojanje Fonda dragoceno jer pomaže malim i srednjim preduzećima da sa više sigurnosti nastupe na inostranom tržištu. SMECA je uspela da povuče 11,5 miliona dolara kredita koje je za poslove osiguranja odobrila Svetska banka, kao i oko devet miliona dolara donacije italijanske vlade. Prikupljenim sredstvima od oko 20,5 miliona dolara, u 2004. godini podržali smo domaće firme u izvoznim poslovima vrednim više od sto miliona evra (3,35 odsto ukupnog izvoza) a u prošloj godini osigurali smo izvoz vredan više od pola milijarde evra ( 13 odsto ukupnog izvoza) - naglasio je Stamenović. Očekuje se da će seminar Praškog kluba otvoriti Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije. Bernska unija, kao udruženje oko 70 privatnih i državnih osiguravajućih agencija iz čitavog sveta, formirana je pre više od sedam decenija sa ciljem da se olakša međunarodna trgovina kroz osiguranje izvoznih kredita i inostranih agencija i ujednače kriterijumi za te poslove između članica Unije. Početkom 90-tih godina, od istorodnih organizacija u zemljama u tranziciji formiran je Praški klub ove organizacije, sa ciljem da ta nedovoljno razvijena tržišta osiguranja pripremi za ulazak u Bernsku uniju. Izvor: "Danas".

Otvorene ponude za kupovinu požarevačkog Litasa

Agencija za privatizaciju Srbije saopštila je da su na tender za prodaju autoprezvoznika Litas iz Požarevca ponude dostavili Koneks Morava iz Češke i konzorcijum mađarskih firmi, ali je ponuda Mađara diskvalifikovana. Kako se navodi u saopštenju, tenderska komisija je ocenila da konzorcijum u kojem su Eurobus-Invest, Inter-Bus Invest i VT-Transman iz Mađarske ne ispunjava kvalifikacione uslove tendera i nije otvorila tu ponudu. Ponuda češke kompanije je otvorena 8. maja i biće ocenjena u roku od 30 dana. Tender za požarevačko preduzeće Litas objavljen je 19. decembra prošle godine. Izvor: "Danas".

Saradnja Elektroprivrede Srbije i domaće privrede:
Kako dobiti trku sa stranim kompanijama
Saradnja Elektroprivrede sa drugim preduzećima u Srbiji uvek je bila na zavidnom nivou, a posebno dolazi do izražaja u trenutku kada su nakon prodaje pojedinih domaćih preduzeća strancima, male i srednje firme praktično ostale bez posla. Razlog za to ne reba tražiti u lošem kvalitetu proizvoda i usluga tih preduzeća, već u tome što se strane kompanije oslanjaju na ponudu kompanija iz svojih zemalja. U EPS insistiraju da se u posao uključi što više srpskih preduzeća, pa čak i kada sa strancima ugovara isporuke robe koja se kod nas ne proizvodi, traži da se kao podizvođač pojavi neko domaće preduzeće. Uslov za to je da kvalitet proizvoda ili usluge bude na zadovoljavajućem nivou. - Kompanije iz Srbije će uvek imati prioritet pod uslovom da poštuju rokove, jer ne možemo dozvoliti da remonti kasne. Elektroprivreda Srbije veliku pažnju posvećuje domaćim preduzećima i naučnim institucijama, i vodi računa o tome da ih uključi u poslove koje obavlja. Srpska preduzeća dobijaju prioritet zahvaljujući ne samo primeni Zakona o javnim nabavkama, već i kod stranih partnera insistiramo da u svoje aranžmane uključuju i naše firme - tvrde u EPS. U EPS naglašavaju da je učešće domaće privrede u poslovima koje obavlja ta kompanija daleko veće nego u poslovima bilo kog drugog velikog sistema u Srbiji. Ipak, ističu u EPS, iako po zakonu domaće firme mogu da budu i do 20 odsto skuplje od stranog ponuđača, ponekad se dešava da neke od njih, uprkos olakšicama ne dobijaju poslove na tenderima. Najsvežiji primer za to zabležen je prošlog meseca, kada su dve naše firme u trci sa partnerima izgubile bitku. U EPS objašnjavaju da takve domaće firme treba da preispitaju svoje poslovanje, jer ako neko iz inostranstva, ko ima i transportne troškove i skuplju radnu snagu, da ponudu koja je jeftinija za više od 20 odsto, onda ta preduzeća treba da izvuku jasnu pouku iz toga. Elektroprivreda Srbije sarađuje uglavnom sa firmama koje su bitne za održavanje elektrana i kopova, kao i sa nizom preduzeća na lokalnom nivou. U red preduzeća sa kojima EPS ima najintenzivniju saradnju spadaju Kolubara-Metal, Goša-FOM, Goša-Montaža, Minel, Termoelektro, Energoprojekt, Sever i MIN-Niš, a u toj kompaniji i dalje nameravaju da posluju sa njima uz obavezu da usluge budu na zadovoljavajućem nivou. Izvor: "Danas".

Srbijagas i Mol potpisali ugovor o transportu gasa kroz Mađarsku:
Ušteda od oko 14 miliona dolara
Javno preduzeće Srbijagas i Mol gas potpisali su u Kečkemetu ugovor o transportu prirodnog gasa kroz Mađarsku kojim se rešava pitanje isporuka prirodnog gasa Srbiji do 31. decembra 2017. godine. U Srbijagasu smatraju da su u pregovorima sa mađarskim partnerom ostvarili povoljnije uslove od ranije utvrđenih, pa se očekuje da će ukupni troškovi biti smanjeni za oko 80 odsto što je 14 miliona dolara manje na godišnjem nivou. Osim toga, omogućen je kontinuitet u snabdevanju potrošača i dovoljne količine prirodnog gasa u grejnoj sezoni. Sporazum Srbiji garantuje dnevni transport u proseku 10 miliona kubnih metara prirodnog gasa u zimskom periodu i 6,2 miliona kubnih metara gasa u letnjem periodu kada su potrebe za gasom niže. Predstavnici obe kompanije procenjuju da je sporazum postignut na obostranu korist, tako da ni Mol gas ni Srbijagas ne budu na gubitku. Dugoročni ugovor o transportu prirodnog gasa kroz Mađarsku datira još iz 1998. godine i brzo je dopunjen amandmanima, što je omogućavalo povoljnije uslove naknade troškova transporta gasa kroz ovu zemlju. Poslednji amandman istekao je 30.aprila 1996. godine. Izvor: "Danas".

Na srpsko tržište uskoro dolazi više avio prevoznika:
Počinje bitka za srpsko nebo
Konkurencija među avio-prevoznicima u Srbiji, gde trenutno dominira "Jat ervejz", uskoro će se znatno zaoštriti, pošto se veoma brzo očekuje dolazak dve kompanije, "Montenegro erlajnsa" i "Centavije", a dogodine i stranih prevoznika, pre svih niskotarifnog "Rajan era". Naime, dok jedan od osnivača "Centavije", inače bivši direktor Jata Predrag Vujović, kome je partner u ovom poslu Zvonko Gobeljić, bivši direktor Vojvođanske banke, ne želi da otkriva ni kada će njegova kompanija početi da radi, niti na kojim će linijama leteti, u "Montenegro erlajnsu" uveliko najavljuju početak poslovanja svoje kompanije u Srbiji. "Master ervejz", kako će se zvati novi crnogorski avio-prevoznik, poslovaće u Nišu, odakle će u prvo vreme leteti dva puta nedeljno za Cirih, a u letnjim mesecima i za Tivat. Iako se nezvanično tvrdi da Crnogorci osnivaju kompaniju u Srbiji, kako bi i posle referenduma i mogućeg otcepljenja mogli na ovom tržištu da lete kao domaće preduzeće, umesto da kao strana firma moraju da traže odobrenje od Jata, direktor "Montenegro erlajnsa" za Srbiju Žarko Đurović to demantuje objašnjavajući da je "kompanija osnovana još pre godinu dana, ali da je bilo potrebno dosta vremena da se dobiju sve dozvole". - Očekujemo svakoga dana da dobijemo saglasnost za rad jer smo sada ispunili sve uslove. Za početak ćemo leteti "fokerom 100" na već postojećim linijama, na kojima imamo veliku popunjenost kapaciteta, a ako bude bilo potrebe proširićemo ponudu - ističe Đurović. Prema njegovim rečima, tržište Srbije je "jako interesantno" i ima mesta za više avio-prevoznika, a "Montenegro erlajns" i "želi nove kompanije" jer mu ne smeta konkurencija. - Iako su vize otežavajuća okolnost, Srbi su vole da putuju i tržište je pokretljivo, a mi očekujemo i da će vize biti ukinute. Kada dođu niskotarifne kompanije svakako će se uspostaviti tržišna utakmica, što je dobro za putnike. Mi želimo da budemo što povoljniji i konkurencija će nas sve naterati da smanjujemo cene - smatra Đurović. Na pitanje da li je novo ime kompanije odabrano kako ga putnici ne bi dovodili u vezu sa Crnom Gorom, direktor "Montenegro erlajnsa" kaže da je "u duhu zakona da se prave nove firme, koje će same da se iskažu i snalaze, tako da ne dođe do prelivanja" između matične firme i ekspoziture. Prema dostupnim informacijama, "Centavija" će ovog leta početi sa radom, mada još uvek nije dobila dozvolu od Direktorata za civilni saobraćaj. To bi trebalo da bude prva "lou kost" kompanija u Srbiji, koja će, kako je najavljivano, saobraćati do Frankfurta, Atine i Istanbula. Uskoro se očekuje i stupanje na snagu sporazuma "Otvoreno nebo Evrope" koji će omogućiti dolazak zainteresovanih niskotarifnih kompanija u Srbiju koje će ponuditi veoma jeftine karte za međunarodne destinacije. Izvor: "Glas javnosti".

Mađarski MOL želi da kupi Naftnu industriju

Šanse za veću privrednu saradnju sa Srbijom i Crnom Gorom postoje pre svega u energetici, poljoprivredi, saobraćaju i turizmu i dosta firmi iz Mađarske upravo iz ovih oblasti zainteresovano je za ulaganje u Srbiji, izjavio je za „Blic“ Đerđ Gilijan, državni sekretar pri Ministarstvu privrede i saobraćaja Mađarske a povodom otvaranja ekonomske kancelarije pri Mađarskoj ambasadi u Beogradu. Prema njegovim rečima međunarodna kompanija MOL sa sedištem u Mađarskoj koja je već izgradila pet pumpi u našoj zemlji ,a u skorijoj budućnosti planira da otvori još pet, zainteresovana je i za privatizaciju Naftne industrije Srbije i učešće u izgradnji rezervoara za gas u našoj zemlji. Sledeće što bi mađarske firme interesovalo jeste kupovina hotela u Srbiji, odnosno u Beogradu, (firma „Hunguest“ već je kupila dva hotela u Herceg Novom), zatim ulaganje u rudarstvo, pre svega u industriju boksita i aluminijuma. Gilijan ocenjuje da iako je u poslednje tri godine spoljnotrgovinska razmena dvaju država udvostručena ona još mala ali izražava optimizam da bi ona narednih godina mogla biti povećana, prvenstveno izvoz iz Srbije u Mađarsku. Poboljšaju privredne saradnje i povećanju razmene trebalo bi da doprinese i realizacija Sporazuma o saradnji koji je mađarska delegacija juče potpisala sa Ministarstvom za ekonomske odnose sa inostranstvom. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta