Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Predstavnici MOL razgovarali sa ministrom Bubalom o privatizaciji NIS:
Mađari krenuli u ofanzivu
Kako se bliži kraj roka do kojeg Merrill Lynch International - Raiffeisen Investment AG, privatizacioni savetnik za Naftnu industriju Srbije treba da predloži strategiju privatizacije nacionalne naftne kompanije (rok je kraj maja) strane kompanije zainteresovane za kupovinu NIS intenziviraju svoje aktivnosti usmerene u tom pravcu. U Beogradu su juče boravili predstavnici mađarske naftne kompanije MOL koji su u razgovoru sa republičkim ministrom privrede Predragom Bubalom potvrdili svoju nameru da učestvuju u privatizaciji NIS. Tako razgovor ministra Bubala sa Mađarima i najave ministra rudarstva i energetike Radomira Naumova da je nastupio pravi trenutak za privatizaciju nacionalne naftne kompanije ukazuju na to da se bliži trenutak svojinske transformacije u NIS. Iako zasad još nije poznato da li će se Vlada Srbije opredeliti za prodaju većinskog dela NIS ili samo manjinskog paketa akcija, u stručnoj javnosti se uveliko spekuliše da će sigurno biti prodate srpske rafinerije. Postoji mogućnost da pojedine strane kompanije u borbu za kapital NIS krenu udružene u konzorcijum, pa se na tom planu već spominje saradnja austrijskog OMV, kompanije MOL i Helenik Petroleuma. Nije tajna da se za NIS interesuje i Lukoil, a na osnovu nekih izjava njegovih čelnika u javnosti se ovih dana mogu čuti i spekulacije da će se u trku za kupovinu rafinerija ili benzinskih pumpi uključiti i slovenački Petrol. Podsećanja radi, Petrol je pre dve godine nudio 50 miliona dolara kao ulog za formiranje zajedničke firme sa NIS. - Zbog toga što je sada situacija za privatizaciju NIS povoljnija nego što je bila ranije, od izuzetne važnosti je da se posao privatizacionog savetnika za NIS a.d. završi u razumnom roku - tvrdi Radomir Naumov, ministar rudarstva i energetike. Srđan Bošnjaković novi direktor NIS i NIS-Petrola Beograd- Naftna industrija Srbije saopštila je juče da je Upravni odbor te kompanije imenovao Srđana Bošnjakovića za novog generalnog direktora NIS i izvršnog direktora NIS-Petrola. U saopštenju se dodaje da će Bošnjaković koji je dosada bio izvršni direktor ogranka NIS-Tečni naftni gas biti i predsednik Izvršnog odbora NIS. Dosadašnji generalni direktor NIS i izvršni direktor NIS-Petrola bio je Dušan Pavlović. Izvor: "Danas".

OTP BANKA PONUDILA 177 MILIONA EVRA ZA KULSKU BANKU

Mađarska OTP banka juče je objavila ponudu za kupovinu najmanje 67 odto akcija Kulske banke u iznosu od oko 118 miliona evra, a za svih sto odsto akcija ponudila je 177 miliona evra, saopšteno je juče na konferenciji za novinare u Kulskoj banci. Pored OTP banke, u igri su do poslednjeg časa bile i Folks i Pireus banka. Prema rečima Lasla Volfa, zamenika generalnog direktora, OTP banka je najveća mađarska finansijska grupa, čiji su većinski vlasnici investicioni fondovi iz Nemačke. OTP banka ima aktivu od oko 20 milijardi evra i pored Mađarske ima 954 filijale u Slovačkoj, Hrvatskoj, Rumuniji, Bugarskoj kao i Srbiji jer je postala većinski vlasnik Niške i Zepter banke. U OTP banci planiraju da objedine tri srpske banke sa sedištem u Novom Sadu, kao i da narednih godina pojačaju svoje učešće na srpskom finansijskom tržištu. Direktor Kulske banke Mita Katić istakao je da je reč o najboljoj prodaji putem direktne ponude, posle prodaje Apatinske pivare. Posao preuzimanja Kulske banke, podržao je i guverner Radovan Jelašič, a u narednih 90 dana očekuje se da budu završene sve potrebne formalnosti. Izvor: "Danas".

Uskoro prve dozvole za rad privatnih penzijskih fondova:
U NBS pristigla samo dva zahteva
Sva tri društva za osiguranje koja su do donošenja Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima obavljala poslove osiguranja, najavila su Narodnoj banci Srbije da će nastaviti da rade tako što će dva od njih osnovati društvo za upravljanje i penzijski fond, a jedno će se preregistrovati u društvo za upravljanje. Međutim, od početka aprila kada je stupio na snagu Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima, NBS je pristigao zahtev samo jednog od tih društava za dobijanje dozvole za rad dok ostali još važu kakvu odluku da donesu, koristeći zakonsku mogućnost da svoje poslovanje mogu da usklade sa novom regulativom do kraja godine, mada već od kraja marta ne mogu da sklapaju ugovore o osiguranju na bazi akumulacije. Ovo su, na jučerašnjoj prezentaciji zakonskih rešenja u oblasti dobrovoljnog penzijskog osiguranja organizovanog u Narodnoj banci Srbije, istakle viceguverner Mira Erić-Jović i zamenik generalnog direktora Sektora za nadzor društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima Slobodanka Pops-Dragić. Inače, kako se čulo, zahtev NBS za osnivanje penzijskog fonda dostavilo je i "jedno pravno lice koje do sada nije poslovalo na tržištu Srbije". - Ovo je svakako novina na našem tržištu ali da ima osnova za konstataciju da će se dobrovoljno penzijsko osiguranje brzo razvijati govore i podaci da su u ukupnoj premiji osiguranja prikupljena sredstva po osnovu životnog osiguranja sa 0,7 odsto u 2004. godini u prvom kvartalu ove godine skočila na 1,9. Treba ukazati i na podatak da je broj sklopljenih ugovora od 38.300, koliko ih je registrovano u 2004. godini, narastao na više od 105.000 - ističe Mira Erić-Jović. Za guvernera NBS Radovana Jelašića pravo je pitanje gde će sredstva premija osiguranja biti usmerena kada se zna da razvijenost našeg tržišta kapitala nije na zavidnom nivou. "A čim je domaće tržište nerazvijeno, biće veći pritisak na NBS da dozvoli da penzijski fondovi investiraju u kupovinu hartija od vrednosti u inostranstvu, što nije dobro sa stanovišta makroekonomske politike", zaključio je guverner. No, kako je rekao, uvođenje dobrovoljnog penzijskog osiguranja nije moglo da čeka da se tržište kapitala razvije, kao što nije dobro da se čeka sa uvođenjem drugog stuba penzijskog sistema, već bi trebalo razmisliti da se deo privatizacionih prihoda usmeri u njegovo formiranje što pre. Iako bi NBS mogla uskoro da izda dozvolu za rad prvom dobrovoljnom penzijskom fondu, u NBS naglašavaju da nepostojanje ovlašćenih portfolio menadžera i internih revizora kao i nepostojanje ovlašćenih procenjivača nepokretnosti, što su sve zakonom uvedene obaveze koje fondovi moraju da ispune, mogu da predstavljaju prepreke za razvoj fondova, kao što i nepostojanje adekvatnih poreskih olakšica destimuliše građane da na ovaj način dugoročno štede. Izvor: "Danas".

Devet kandidata u trci za Mobtel

Izraelska kompanija „Diskaunt investment“ verovatno će biti diskvalifikovana zbog nedovoljnog broja sadašnjih pretplatnika Devet od deset zainteresovanih kandidata za kupovinu kompanije „Mobi 63“ kvalifikovalo se za dalje učešće u trci za prvog srpskog mobilnog operatera, saznaje „Blic“. Naime, danas će Komisija Vlade Srbije, koju čine predstavnici Republičke agencije za telekomunikacije i Agencije za privatizaciju, objaviti listu kompanija koje su se kvalifikovale za učešće na tenderu za kupovinu najmanje 70 odsto vlasništva kompanije „Mobi 63“. Prema našim nezvaničnim saznanjima, iz trke je ispala izraelska kompanija „Diskaunt investment“, zbog neispunjavanja uslova da ima preko tri miliona mobilnih korisnika. Uslovi za kvalifikaciju na tenderu su da zainteresovane kompanije moraju imati najmanje tri miliona mobilnih pretplatnika i prihod od najmanje 500 miliona evra u prethodnoj fiskalnoj godini, dok cena koju zainteresovani operateri ponude ne može biti manja od 800 miliona evra. Posle objavljivanje liste, kompanije će biti pozvane da dostave jedinstvenu finansijsku ponudu za „Mobi 63“ i licencu, dok će pobednik na tenderu platiti naknadu za licencu u iznosu od 20 odsto prodajne cene, odnosno najmanje 320 miliona evra. Preostalih devet ponuđača zainteresovanih za kupovinu licence, opreme i pretplatničke baze kompanije „Mobi 63“ time stiču pravo da učestvuju na javnoj aukciji, koja će se održati tokom letaula. To ne znači da će svi to pravo i iskoristiti, jer će do tog roka trajati odmeravanje snaga, međusobno praćenja, ali i dogovaranje, pa se očekuje da nekoliko kvalifikovanih kompanija same odustanu. Kao najozbiljniji kandidati spominju se kompanija „Etisalat“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, austrijski „Mobilkom“, egipatski „Oraskom“, kao i ruski MTS. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta