Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Radomir Naumov, srpski ministar energetike, razgovarao sa Jonom Kodrutom Šerešom, ministrom privre
Izgradnja Panevropskog naftovoda obostrani interes
Ministar rudarstva i energetike Srbije Radomir Naumov i rumunski ministar privrede i trgovine Jon Kodrut Šereš razgovarali su juče u Beogradu o mogućnostima proširenja saradnje u oblasti energetike. - Konstatovali smo da sadašnje odnose u energetskom sektoru treba objediniti kroz zajednički međudržavni pravni akt kojim bi se definisala budućnost saradnje Srbije i Rumunije, a na principima Ugovora o energetskoj zajednici Jugoistočne Evrope - izjavio je Šereš. On je dodao da saradnja Rumunije i Srbije može biti primer odličnih političkih i ekonomskih odnosa dve zemlje. Republički ministar rudarstva i energetike Radomir Naumov naglasio je da su tokom razgovora pokrenute mnoge važne teme, kao što su modernizacija srpskog dela Hidroelektrane Đerdap, izgradnja dalekovoda Srbija - Rumunija snage 400 kilovati i povezivanje gasovodnih sistema Rumunije i Hrvatske. On je dodao da je razmotren i trenutni status projekta Panevropskog naftovoda i postignuta saglasnost da srpski ministar energetike tokom posete Briselu, o toj temi upozna evropskog Komesara za energetiku Andrisa Piebalgsa i inicira sastanak ministara svih država učesnica u realizaciji tog značajnog infrastrukturnog objekata. Bilo je reči i o mogućnosti povezivanja rumunskog i srpskog naftovodnog sistema i dve strane su se saglasile da rumunska kompanija Konpet i srpsko Javno preduzeće Transnafta formiraju ekspertsku grupu koja treba da razmotri tehničke i ekonomske mogućnosti povezivanja naftovoda Srbije i Rumunije. Izvor: "Danas".

Skupština Srbije nastavila pretres amandmana na set finansijskih zakona:
Prinuda isključuje pravo akcionara
Gde je tu pravo akcionara, ako ga zakon obavezuje na prinudnu prodaju - primetio je poslanik SRS Zoran Krasić učestvujući u jučerašnjoj raspravi o amandmanima na Vladin Predlog zakona o preuzimanju akcionarskih društava. Krasić je optužio predlagača zakona za "organsku pokvarenost u načinu razmišljanja, jer predviđa da ponuđač ima pravo da kupi i akcije akcionara koji nisu prihvatili prodaju po uslovu iz ponude za preuzimanje". Radikali su juče postavili pitanje šta ako mali akcionari ne žele da prodaju svoje akcije i ko može da natera nekoga ko ima pravo svojine da nešto proda. Po njihovom mišljenju, jedino u slučaju eksproprijacije postoji prinuda, jer se zemljište po urbanističkom planu privodi nekoj nameni, ali za to je predviđena pravična naknada. Uz ocenu da se država meša direktno u prava malih akcionara, radikali, koji su takoreći jedini i vodili jučerašnju debatu, predložili su da se smanji predloženi procenat otkupa u postupku preuzimanja sa 95 na 80 odsto akcija, a da se zaštiti veći broj vlasnika akcija. Jer se, po njihovom tumačenju, može desiti da većinski ponuđač ne želi da preuzme između 80 i 100 odsto akcija i da ih na taj način obezvredi, a da male akcionare dovede u nepovoljan položaj. U jučerašnjem nastavku višednevne debate o setu finansijskih zakona, radikalske diskusije obilovale su pitanjima: gde su 4,5 milijardi maraka koje su bile na Kipru, kao i optužbama na račun ministra finansija Mlađana Dinkića da "on zna odgovor", ali da, umesto da brani svoje zakone "negde slavi sa Milom Đukanovićem ovu srpsku tragediju". Radikali su Vladi poručili da raščisti preko nadležnog skupštinskog odbora, ministarstva i sudova kako bi se počinioci krivičnih dela našli iza rešetaka zato što su "uz dojavu budzašto kupovali preduzeća". Usput su optužili "separatističku bratiju iz Crne Gore da je uz pomoć Šiptara rasturila SCG", kao i da se slavilo u Zagrebu, Tirani i okupiranoj Prištini. Izvor: "Danas".

Spoljnotrgovinska razmena Srbije i Crne Gore - perspektive:
I dalje u zoni slobodne trgovine
- Između Srbije i Crne Gore funkcioniše zona slobodne trgovine, koja se primenjuje u spoljnotrgovinskoj razmeni sa ostalim zemljama u regionu i koja se manje-više poštuje. Ideja o formiranju carinske unije, koju je 2003. godine predložila Evropska unija napuštena je kao nerealna u ovom trenutku. O tome se može razmišljati tek za desetak godina, kada Srbija i Crna Gora postanu punopravni članovi EU. Tada ćemo ponovo imati istu valutu, kaže Goran Nikolić, saradnik Centra za naučnoistraživački rad Privredne komore Srbije, komentarišući perspektive trgovinskih odnosa između dve članice do referenduma iste državne zajednice. Nikolić podseća da u Srbiji i Crnoj Gori funkcionišu praktično dva zasebna ekonomska sistema, s obzirom na to da postoje odvojeni carinski, valutni i monetarno-fiskalni sistemi, a platni promet se odvija otežano. - Otežano odvijanje platnog prometa posledica je nespremnosti vlasti obe republike da nađu adekvatan način da taj postupak pojednostave. Do sada je platni promet obavljan na dva načina. Jedan je plaćanje preko korespodentskih, stranih banaka, a drugi je donošenje "keša" u evrima posle čega sledi uplata na račun Narodne banke Srbije, a zatim dinarska uplata na račun. Posle osamostaljivanja Crne Gore platni promet će se obavljati kao sa inostranstvom, sa pojednostavljenom procedurom - ističe Nikolić. On podseća da je Srbija prošle godine u razmeni sa Crnom Gorom i Kosovom (uključujući i usluge) ostvarila suficit od 325 miliona dolara. Naš sagovornik ukazuje i na činjenicu da je privredna struktura Srbije i Crne Gore različita (Crna Gora ima značajno veći udeo usluga, pre svega turizma u bruto društvenom proizvodu), kao i da preduzeća iz Crne Gore, trećinu ukupne razmene obavljaju sa Srbijom. Miladin Kovačević, pomoćnik direktora Republičkog zavoda za statistiku ističe da je posle "monetarne separacije" , kada je Crna Gora uvela evro kao svoju valutu, sve postalo jasno... On smatra da u izvozu Srbije, posle odvajanja Crne Gore, neće biti značajnijih promena. To znači da će kupci iz te republike i dalje kupovati robu koja im po cenama i kvalitetu odgovara, mada to za srpsku privredu i proizvođače nisu značajne količine. Statističari su zabeležili da je u 2005. godini u Crnu Goru izvezena roba vredna 387 miliona dolara, što čini oko osam odsto vrednosti ukupnog izvoza Srbije. Uvoz iz Crne Gore je još manji - u prošloj godini vrednost uvoza je dostigla 107 miliona dolara, što je tek oko jedan odsto uvoza Srbije - izjavio je Kovačević za Danas. Izvozno-uvozna struktura Prema podacima Uprave carina Srbije u Crnu Goru se najviše izvoze lekovi, voda obična (i mineralna), razni prehrambeni proizvodi (hleb, peciva, kolači, kobasice), otpaci od gvožđa, struja, nameštaj, suncokretovo ulje, brašno... Srbija uvozi sirovi aluminijum, šipke od gvožđa i nelegiranog čelika, električnu energiju, cigare, toplo valjanu žicu, vino, pivo... Izvor: "Danas".

PRIVATIZACIJA VELIKIH SISTEMA ČEKA ODGOVOR VLADE SRBIJE

Odbor za industriju Skupštine Srbije zatražio je od republičke Vlade informaciju o strategiji razvoja domaćeg metalskog kompleksa, kao i odgovor na pitanje dokle se stiglo sa promenom vlasničke strukture preduzeća, predviđenih da se privatizuju po posebnom programu Vlade Srbije. Prema dostupnim informacijama, po posebnom programu Vlade treba da bude privatizovano oko 50 firmi, uglavnom industrijskih giganata, među kojima su kragujevačka Zastava, Mašinska i Elektronska industrija iz Niša, Prva petoletka iz Trstenika, Goša iz Smederevske Palanke i druga. Praksa govori da gotovo nijedan od velikih industrijskih sistema, koji su uvršteni u poseban program Vlade, još nije privatizovan. Skupštinski odbor za industriju zatražio je od Vlade i da javnosti predoči strategiju razvoja kompletnog metalskog kompleksa, kao i da se izjasni o daljoj sudbini domaće auto-industrije. Vlada bi odgovore na ta pitanja Skupštinskom odboru za industriju i javnosti mogla da saopšti na sednici koja bi, sudeći prema najavama, trebalo da bude održana u Kragujevcu. Izvor: "Danas".

Dr Isak Šeps, direktor „Karlsberga“:
Ulaganje u Srbiju je isplativo i nije rizično
U Pivari „Karlsberg Srbija“ započet je novi investicioni program vredan preko deset miliona evra. Time će se povećati proizvodni kapaciteti pivare, što garantuje njenu dalju ekspanziju. Krajem aprila 2004. godine, danski „Karlsberg“ završio je proces preuzimanja Pivare Čelarevo. Ovaj privatizacioni postupak proglašen je jednim od najboljih u Srbiji. U pivari je zaposleno oko 400 ljudi, a u toku 2005. godine zabeležena je najveća stopa rasta u domaćoj pivarskoj industriji od 69 odsto u odnosu na isti period prošle godine, sa rastom udela na tržištu od osam odsto. Današnja Pivara „Karlsberg Srbija“, nekadašnja Pivara Čelarevo, osnovana je 1892. godine. Matična kompanija „Karlsberg“ jedna od najvećih pivarskih grupacija na svetu. Trenutno zapošljava više od 31.000 ljudi širom sveta, a njihove globalne, regionalne i nacionalne marke piva se prodaju u preko 140 zemalja. Dr Isak Šeps, generalni direktor kompanije „Karlsberg Srbija“, kao osnovni motiv za kupovinu Pivare Čelarevo ističe da je to bila veoma dobra pivara, kao i da je njena kupovina otvorila put stranim firmama ka srpskoj privredi. - Posle dve godine od kupovine Pivare Čelarevo, prodaja je udvostručena, a Čelarevo je postala moderna kompanija, u nivou „Kalsberga“ - ističe dr Šeps. - Ne postoje nikakvi problemi u saradnji, i nema rizika. Govoreći o uslovima rada i poslovanja u Srbiji, gospodin Šeps je sasvim precizan: - Svakako da jedini problem predstavlja nestabilna politička situacija, ali to nije ništa što se ne može prevazići. S direktorom Pivare „Karlsberg Srbija“ razgovarali smo i o daljim planovima izvoza, razvoja i investiranja. - Proizvodi Čelareva se već izvoze na tržište BiH, a fabrika napreduje bez prestanka, nastojimo da ostvarimo direktan kontakt s klijentima, a to uspevamo preko distributivnih centara koji već postoje u Beogradu i Nišu, a od pre dva meseca i u Kragujevcu - rekao nam je Šeps. Na pitanje kakvo i koje pivo on voli da pije, direktor „Karlsberga Srbije“ kaže da najviše voli svetlo pivo. Srbe kao pivopije, po mišljenju Šepsa, karakteriše tradicija ispijanja piva, doduše ne baš kao u Nemačkoj, ali po tome smo ipak već dostigli razvijenu Evropu. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta