Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Konzorcijum Meril Linč-Rajfajzen predložio model svojinske transformacije Naftne industrije Srbije
Privatizacija NIS u tri čina
Iako se još ne zna kada će javnosti biti predstavljen izveštaj privatizacionog savetnika za Naftnu industriju Srbije, Danas, u dobro obaveštenim izvorima, saznaje da je konzorcijum Meril Linč-Rajfajzen Vladi Srbije predložio svojinsku transformaciju nacionalne naftne kompanije u tri faze. Prema tom predlogu prvo bi stranom strateškom partneru bilo prodato 33 do 40 odsto akcija u ovom trenutku stoprocentno državne kompanije, zatim još jedan paket akcija do 2010. godine, dovoljan da kupac od Vlade Srbije preuzme vlasništvo nad NIS, a nakon ulaska Srbije u Evropsku uniju država bi trebalo da proda i preostale akcije kompanije. Država i strateški partner obavezali bi se da do 2010. godine u NIS ulože 840 miliona evra - kupac će uložiti od 200 do 400 miliona evra, dok bi ostatak sume bio obezbeđen iz prihoda Naftne industrije Srbije. Pokušali smo da potvrdu te informacije dobijemo u republičkom Ministarstvu rudarstva i energetike, ali nam je na toj adresi rečeno da oni ništa neće komentarisati dok privatizacioni savetnik ne završi svoj posao. Ipak, realno je očekivati da će se Vlada Srbije o predlogu privatizacionog savetnika izjašnjavati na narednim sednicama i da će ga verovatno i prihvatiti, jer u najvećem delu odgovara njenim zamislima. Odranije je poznato da je preovlađujuće mišljenje u Vladi da prvo treba modernizovati, pa potom privatizovati NIS, a takav predlog postoji i u izveštaju konzorcijuma Meril Linč-Rajfajzen. Takođe, najveći broj srpskih ministara zastupa mišljenje da treba prodati manjinski paket akcija nacionalne naftne kompanije. Stoga, u slučaju da kabinet Vojislava Koštunice izbori još jedan mandat, nije realno očekivati prihvatanje opcije koja zagovara prodaju dela akcija, što bi strateškom partneru omogućio da preuzme kompaniju. Poslovodstvo NIS može biti zadovoljno time što u predlogu privatizacionog savetnika nije predviđena institucija "zlatne" akcije koja manjinskom strateškom partneru omogućava da utiče na investicione planove. Kako saznajemo, u NIS su veoma skeptični prema takvom modelu koji je primenjen prilikom privatizacije hrvatske kompanije INA, čiji manjinski vlasnik mađarski MOL ima pravo da stavlja veto na realizaciju svake veće investicije. Predlog privatizacionog savetnika ne predviđa ni parcijalnu prodaju delova NIS, recimo rafinerija, što isto tako odgovara republičkoj vladi u kojoj trenutno preovladava mišljenje da Srbiji nije potreban novi kreditni aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom sa kojim je svojevremeno potpisala sporazum o obaveznoj prodaji srpskih rafinerija. Očekuje sa da bi tender za pronalaženje strateškog partnera za NIS trebalo da bude raspisan u julu, međutim, realno je očekivati, tvrde energetski eksperti, da će taj posao biti prolongiran, pošto je neizvesno da li će G17 Plus u septembru napustiti Vladu, što bi moglo da dovede do raspisivanja novih izbora. U tom slučaju, aktuelana vlada bi "vruć" krompir prodaje NIS prepustila vladi koja bi je nasledila. Pitanje je da li će biti prihvaćen predlog privatizacionog savetnika da strateški partner ima većinu u bordu direktora što bi mu omogućilo da ima presudnu ulogu u vođenju dnevne poslovne politike. Teško je poverovati da bi bilo koji potencijalni strateški partner, pristao da se, kad već nema privilegiju "zlatne" akcije odrekne upravljačke uloge u bordu direktora. Zanimljivo je da privatizacioni savetnik predlaže i zabranu stvaranja konzorcijuma pred tendersku "trku" i ako to bude usvojeno, u vodu bi pale sve "koalicije" o kojima su poslednjih meseci pregovarale brojne strane kompanije zainteresovane za kupovinu NIS (Lukoil, MOL, OMV, Helenik Petroleum i Petrol). NIS vredi oko dve milijarde dolara Konzorcijum Meril Linč i Rajfajzen procenjuje da NIS vredi oko dve milijarde dolara, a očekuje da će se u državnu kasu od privatizacije nacionalne naftne kompanije sliti zmeđu 50 do čak 700 miliona evra. Radnici i građani bi tokom realizacije prve faze privatizacije trebalo da dobiju do 30 odsto akcija. Privatizacioni savetnik predlaže da se tri godine posle prve privatizacije strateškom partneru omogući kupovina preostalih akcija kompanije na berzi. Izvor: "Danas".

Danas počinje isplata ovogodišnje rate stare devizne štednje:
Obveznice, zaloga za stambene kredite
Nacionalna štedionica-banka članica Eurobanka EFG počinje danas da isplaćuje ovogodišnju ratu stare devizne štednje. Kako je Vlada Srbije obezbedila potrebna sredstva za te namene, a broj klijenata kojima je ostao dug po svim procenama biće daleko manji nego prethodnih godina, ove godine neće biti zakazivanja datuma isplate. Mislimo da će ovogodišnjia isplata ići glatko, bez ikakvih gužvi i redova - rekao je na konferenciji za novinare organizovanoj povodom početka isplate ovogodišnjih rata deviznog duga Stavros Joanu, generalni direktor Eurobanke EFG Beograd. Dragan Rađenović, izvršni direktor sektora za rad sa stanovništvom u Nacionalnoj štedionici podsetio je da se od prošle godine ne isplaćuje fiksna rata, već isplata praktično zavisi od visine preostalog duga, kao i da će ove godine biti isplaćeni u potpunosti oni kojima je preostali dug manji od 500 evra. Na šalterima Nacionalne štedionice koja inače servisira polovinu ukupnog državnog duga, u 66 njenih ekspozitura trebalo bi da bude isplaćeno 108 hiljada klijenata, za šta je obezbeđeno 96 miliona evra. Procenjuje se da će i ove godine na šaltere stići i desetak procenta onih koji do sada nisu ostvarili svoje pravo da staru deviznu štednju konvertuju u obveznice, a reč je o još 486 hiljada vlasnika deviznih knjižica, uglavnom naših gastarbajtera. Eurobanka EFG nudi nekoliko mogućnosti kako da se isplaćena sredstva najbolje iskoriste. Tako, recimo, ukoliko klijent do 30. juna ove godine oroči najmanje 2.000 evra na godinu dana može da računa na kamatu od 5,19 odsto koja će mu biti isplaćivana unapred svakog meseca. Druga mogućnost je da klijent založi obveznice stare devizne štednje u visni od najmanje 10.000 evra i da na toj osnovi dobije stambeni kredit na 30 godina sa kamatnom stopom od 7,95 odsto, bez ikakvih dodatnih troškova, osim obrade zahteva. Praktično, obveznice su instrument obezbeđivanja kredita, a nakon 2016. godine one se pretvaraju u namenski depozit koji se nakon isplate zajma klijentu vraća u punoj nominalnoj vrednosti. Prema rečima Rađenovića banka daje i mogućnost da se na osnovu zaloge obveznica dobije i keš kredit u visini dnevne tržišne vrednosti obveznica, a najviše do 25000 evra sa kamatnom stopom od 9,92 odsto i rokom otplate do šest godina. Izvor: "Danas".

RIZNICA PRIVREDNIH INFORMACIJA NA INTERNET PORTALU

Srbija nema drugu mogućnost za unapređenje poslovanja privrede osim da obimnu dokumentaciju zameni elektronskim poslovanjem. To je jedini način da privreda bude konkurentnija, a njeno poslovanje prilagođeno savremenim svetskim trendovima. To je i preduslov za povećanje izvoza i produktivnosti, podizanje poslovne kulture i približavanje Srbije modernom svetu, izjavio je na promociji portala srpske privrede Slobodan Milosavljević, predsednik Privredne komore Srbije. On je podsetio da je reč o "nultom projektu", odnosno prvoj fazi formiranja portala srpske privrede čije će korišćenje biti besplatno za sve korisnike. S druge strane, informacije o određenoj grupi proizvoda sa konkretnog tržišta, kao i pomoć u vezi sa biznis planovima, osnivanjem preduzeća u inostranstvu biće naplaćivane. "Zaposleni u PKS moći će da pruže oko 300 raznih usluga privrednicima, a 95 odsto usluga će za članove Komore i dalje biti besplatne", istakao je Milosavljević uz napomenu da je dobro što u Srbiji ima kompanija, malih i srednijh preduzeća i preduzetnika kojima je pomoć preko internet portala potrebna. Na internet portalu predstavljenom juče u Privrednoj komori Srbije nalaze se informacije o tržištima više od 50 zemalja, stanju u pojedinim privrednim granama u svetu i posebno u Srbiji, pregled i tumačenje zakona... Izvor: "Danas".

Izraelske investicije u Srbiju dostigle 500 miliona dolara

Izraelske investicije u Srbiji u poslednjih pet godina iznosile su oko 500 miliona dolara. U regionu te investicije iznose i dvostruko ili trostruko više, što pokazuje da ima još prostora za ulaganja - izjavila je juče ambasador Izraela u Srbiji Jafa Ben Ari na 22. izraelskom poslovnom forumu posvećenom ulaganjima u građevinarstvo i telekomunikacija. Ona je napomenula da izraelske firme koje rade u oblastima građevinarstva i telekomunikacijama veoma dobro posluju u Srbiji i pozvala Vladu Srbije da radi na implementaciji sporazuma potpisanog između Izraela i SCG, koji treba da ohrabri izraelske investitore da ulažu na ovom prostoru i obezbedi im jednak tretman sa drugim firmama. Ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić ocenio je da je Srbija postala stabilna zemlja za investiranje, što pokazuje sve veći broj investitora. Prema njegovim rečima, u oblasti građevinarstva Srbiju je odlikovala komplikovana administracija za dobijanje dozvola. Ilić je izrazio zadovoljstvo radom izraelskih firmi na projektima u Srbiji. Ministar za kapitalne investicije ocenio je da izraelske kompanije poseduju značajno iskustvo na realizaciji projekata u oblastima vodosnabdevanja i izgradnji putne infrastrukture i stanova i telekomunikacija i pozvao ih da učestvuju na tenderima koji će uskoro biti raspisani. On je dodao da očekuje učešće izraelskih firmi i na rekonstrukciji aerodroma i železničke infrastrukture gde su Srbiji potrebna znanja u razvoju bezbednosnih sistema. Izvor: "Danas".

Iako je Srbija dobila Zakon o investicionim fondovima, investitori traže povoljniju investicionu kl
Kapital čeka atraktivne hartije od vrednosti
Srbija je konačno dobila Zakon o investicionim fondovima na koji se čeka još od 2003. godine. Time će ne samo biti formalizovano prisustvo stranih investicionih fondova na našem tržištu, nego se otvara zakonska mogućnost da i domaći investitori krenu u njihovo formiranje. Ali, kojom brzinom će se odvijati taj proces, krajnje je neizvesno. Na jednoj strani postoji bojazan da li će srpski privrednici biti zainteresovani da se upuste u taj posao, a s druge strane postavlja se pitanje da li bi tako osnovani fondovi prikupljeni kapital imali gde da ulože. Kako sada stvari stoje, kvalitetnih hartija od vrednosti na našoj berzi još nema, ako se izuzmu državne obveznice stare devizne štednje čiji se obim sa svakom godišnjom isplatom obaveza koje dospevaju na naplatu smanjuje. Dakle, moglo bi se dogoditi da Srbija dobije zakon koji predviđa tri moguća oblika postojanja investicionih fondova, ali da oni opet neće biti u funkciji jer srpsko tržište kapitala još nije razvijeno, veoma je plitko i nelikvidno, i kao takvo neinteresantno potencijalnim investitorima. Osim toga, još nije promenjen Zakon o deviznom poslovanju, što znači da iznošenje kapitala iz zemlje nije dozvoljeno, pa se postavlja pitanje zašto bi se neko upuštao u posao sa investicionim fondovima, posebno ako se zna da bi proces privatizacije realnog sektora, gde su do sada strani investicioni fondovi pronalazili svoj interes, trebalo da bude okončan naredne godine. Praktično, bez usvajanja novog deviznog zakona kojim bi domaćim licima bilo omogućeno da ulažu u dugoročne hartije od vrednosti koje izdaju države članice OECD i hartije od vrednosti međunarodnih organizacija, kao i kompanija i banaka, gubi se pravi smisao investicionih fondova. No, neki domaći ekonomisti, pa i sam guverner NBS, upozoravaju da bi odlivanje deviza iz zemlje u inostranstvo moglo da prouzrokuje ozbiljne probleme u održavanju stabilnosti deviznih rezervi, pa se otuda ponovo postavlja pitanje kakva je svrha donositi jedan ovakav zakon, kao i Zakon o dobrovoljnim privatnim penzijskim fondovima, ako ne postoji razvijeno finansijsko tržište. Prava adresa na kojoj treba tražiti odgovor na pitanje kakvi će efekti primene novousvojenog Zakona o investicionim fondovima i prethodno donetog Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima biti, jeste Vlada Srbije. Ona je ta koja kreira državnu strategiju razvoja finansijskog tržišta i koja se mora opredeliti za to kakvo tržište kapitala želi da razvija. "Legitimno je, tvrdi Gordana Dostanić, direktor Beogradske berze, i da nama ne treba nacionalna berza nego ćemo naše kompanije usmeravati na to da se uključuju na neko regionalno ili šire tržište. No, ako jeste orijentisana na razvoj nacionalnog tržišta kapitala, onda mora učiniti sve da u zakonskom smislu natera domaće kompanije da se okrenu berzi i da to urade. Prema proceni mnogih stručnjaka, paket novousvojenih zakona koji osim zakona o investicionim fondovima čine još i izmene Zakona o hartijama od vrednosti kao i Zakon o preuzimanju i Zakon o računovodstvu i reviziji, ništa od toga ne obezbeđuje. To što će investitori koji otkupe većinski paket akcija u nekom akcionarskom društvu biti sada obavezni da pod istim uslovima moraju da otkupljuju i preostali deo kapitala, neće oživeti Beogradsku berzu ukoliko kompanije ne pođu od toga da im je u interesu da se posle preuzimanja ne zatvaraju. Kao što, uostalom ranije usvojena novina po kojoj prospekt firme koji potpisuje direktor nije više obavezan uslov za ulazak na berzu, nego se ta prepreka može zaobići inicijativom malih akcionara, gotovo da uopšte nije korišćena. Finansijskom tržištu fale blu čipovi - Priča o tome šta je starije, koka ili jaje, nepotrebna je. Jednostavno, nama su investicioni fondovi preko potrebni da bismo razigrali tržište, kao što su nam i preko potrebni drugi igrači na tom tržištu, pre svega jake kompanije koje će se dobrovoljno pojaviti na berzi sa svojim akcijama, procenjujući da samo tu, držeći se pravila berzanskog poslovanja, mogu da dođu do najjeftinijeg kapitala u trenutku kada im je taj kapital potreban. Nažalost, ma šta koja naša kompanija mislila danas o sebi, kakve god ona dobre rezultate iskazivala, činjenica je da mi nemamo svoje blu čipove, nemamo ni jednu kompaniju koja je spremna da uđe u tu igru - objašnjava Gordana Dostanić, direktor Beogradske berze. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta