Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Elektroprivreda Srbije traži strateškog partnera spremnog da ulaže u razvoj energetike:
U opticaju i grinfild investicija
Početkom maja u britanskom listu Fajnenšel tajms Elektroprivreda Srbije je u formi oglasa objavila pismo o namerama" kojim se pozivaju potencijalni strateški partneri zainteresovanni za nastavak izgradnje 700 megavata na lokaciji Termoelektrane Kolubara B ili opciono prihvatljivo drugo rešenje, grinfild investiciju, koja podrazumeva da strani partner svojim novcem samostalno izgradi termoelektranu . Izbor strateškog partnera očekuje se tokom 2007. godine. EPS takođe traži i partnera za rekonstrukciju TE-TO Novi Sad. U EPS tvrde da je objavljivanje javnog poziva početak traganja za pravim strateškim partnerima a reč je o postupku, koji se odvija u sklopu tendera za izbor konsultanata u vezi sa ovim pitanjima. - Na ovaj način rešiće se dva velika problema - investiranje u izgradnju TE Kolubara B, koje je zamrznuto već 15 godina, dok se drugi projekat odnosi na Panonske TE-TO. Problem Panonskih TE-TO bi mogao da se reši, ako se u njihovu modernizaciju i rekonstrukciju, uključi grad Novi Sad kao kupac toplotne energije i Rafinerija Novi Sad kao kupac tehnološke pare - tvrde u EPS. Postoji više mogućnosti za uključivanje strateških partnera: od zajedničkog preduzeća sa EPS, u kome bi valorizovao svako svoj deo adekvatno ulaganjima, do direktnog plasmana kapitala, dokapitalizacije i drugih formi investiranja što podrazumeva i vlasničku transformaciju. Strateškim partnerima se nudi gradnja 700 megavatne elektrane koja bi koristila kolubarski ugalj. U opticaju je i mogućnost dovršetka gradnje dva puta po 350 megavata u TE Kolubara B ili grinfild investicija (ulaganje, koje stvara potpuno novu poslovnu infrastrukturu) iste snage. Jedna od opcija je investiranje u rudarske kapacitete. Pored već uloženih oko 350 miliona evra, u Kolubaru mora da se investira još oko 800 miliona evra - oko 550 miliona bi trebalo da bude uloženo a oko 200 miliona evra u rudnik, koji će obezbeđivati ugalj za tu elektranu dok grinfild investicije podrazumevaju znatno veća ulaganja. Kod TE -TO Novi Sad, reč je o rekonstrukciji, u moderno postrojenje visoke efikasnosti (kombinovano kogenerativno gasno turbinsko postrojenje za proizvodnju toplotne i električne energije). Izvor: "Danas".

Prolećna konferencija Praškog kluba od 15. do 17. maja u Beogradu:
Evropa neće ostaviti Srbiju po strani
Fond za osiguranje i finansiranje spoljnotrgovinskih poslova (SMECA) biće domaćin redovne Prolećne konferencije Praškog kluba koja će biti održana u Beogradu od 15. do 17. maja. Članice Praškog kluba su agencije za osiguranje izvoznih kredita i investicija iz srednje i istočne Evrope, Azije i Afrike. Klub predstavlja deo Međunarodne unije osigurača kredita i investicija poznate pod imenom Bernska unija koja okuplja više od 70 vodećih agencija iz celog sveta. Direktor SMECA Dimitrije Stamenović kaže u razgovoru za Danas da je ovaj događaj u ravni sa prošlogodišnjom organizacijom Godišnje skupštine Evropske banke za obnovu i razvoj. - Ovaj skup će okupiti sve one koji osiguravaju investicije od političkih i komercijalnih rizika i koji, u ime investitora, donose konačnu odluku pod kojim uslovima će ulagati u neku zemlju. Agencije za osiguranje kredita i investicija su veoma uticajne u određivanju rejtinga zemalja u pogledu rizika i veoma je važno uveriti ih da su Srbija i Beograd deo evropske civilizacije i da nismo nepoželjan partner. Od njihovih ocena zavisi u koju će kategoriju rizika na nivou OECD ili drugih institucija biti svrstana naša zemlja. Trenutno smo u najnepovoljnijoj sedmoj kategoriji što za posledicu ima visoku cenu kapitalne opreme i repromaterijala za uvoznike - ističe Stamenović. U radu konferencije Praškog kluba učestvovaće 25 od oko 30 članica tog kluba, odnosno više od 50 gostiju. U Beograd će doći i predstavnici EBRD, nemačke investicione banke KFW, italijanske izvozne agencije, kao i generalni sekretari Bernske unije i Praškog kluba. Prvi dan, u skladu sa praksom svakog skupa, biće iskorišćen za obilazak Beograda. Organizatori skupa taj dan vide kao najvažniji i goste će povesti u obilazak Belog dvora, Muzeja Nikole Tesle, Kalemegdana, Hrama svetog Save, Kuće cveća i brojnih znamenitosti. Zvanični program počinje 15. maja radionicom u kojoj će biti razmatrani problemi sa kojima se agencije mogu suočiti. U preostala dva dana planirana su zvanična plenarna zasedanja na kojima će biti razmenjivana iskustva, podaci o poslovanju, uvođenju novina, promenama u organizaciji posla. - Osnovni cilj diskusija biće i postizanje zajedničkih kriterijuma prilikom preuzimanja rizika i odobravanja posla što je suština postojanja Bernske unije. Potrebno je da agencije obavljaju posao na najvišem profesionalnom i etičkom nivou. Moraju da poštuju parametre kao što su visina avansa u trgovini, rokovi kreditiranja po vrstama opreme i proizvoda - kaže Stamenović. Prema njegovim rečima, dolazak predstavnika svetskih agencija odraziće se na poboljšanje uslova pod kojima bi naše firme mogle da osiguravaju poslove jer osim opšte kategorizacije, svaka agencija vodi i svoju rang-listu zemalja prema riziku. - S obzirom na to da smo u sedmoj grupi rizičnih zemalja, agencije kao minimalnu cenu rizika za tu grupu moraju da prihvate minimalnu premiju od šest odsto. Zatim će na tih šest odsto svaka agencija naplatiti dodatnu premiju u skladu sa sopstvenom listom rizičnih zemalja. Ukoliko se pokaže da je jedna zemlja u najnepovoljnijim kategorijama u obe kategorizacije, onda ta premija može biti veoma visoka. Dešavalo se da je Srbija bila u kategoriji gde je naplaćivana premija na nivou od čak 14 odsto - naglašava Stamenović. Iako se Prolećno zasedanje Praškog kluba održava u trenutku kada su pregovori sa Evropskom unijom prekinuti što može biti loš signal investitorima, Stamenović smatra da taj događaj, ukoliko prekid ne potraje predugo, neće negativno uticati na rejting zemlje. - Već smo suočeni sa teretom neregulisanih odnosa sa Crnom Gorom, Kosovom, ali i sa okruženjem jer je, recimo, u toku proces pred sudom u Hagu koji je protiv naše zemlje pokrenula BIH. Činjenica je, međutim, da Evropa nije spremna da nas ostavi po strani - smatra Stamenović. Direktor sektora osiguranja SMECA, Lidija Vasić ističe da je prekid pregovora imala i Hrvatska i da to nije novina za članice Bernske unije i Praškog kluba. Ona dodaje da olakšanje u toj situaciji može biti dobra saradnja koju SMECA ima sa agencijama u okruženju - IGA u BIH, hrvatskim HBOR i slovenačkim SID. - Efekti Prolećnog zasedanja sigurno neće biti trenutni i treba ih očekivati tek za šest meseci ili godinu dana. Oni će se odraziti kroz ublažavanje kriterijuma i prihvatanje naše zemlje kao manje rizične upravo zbog ličnog iskustva koje će učesnici steći boravkom u Srbiji - zaključuje Vasić. Praški klub predvorje Bernske unije Bernska unija osnovana je 1934. od strane privatnih i državnih osiguravača kredita iz zemalja zapadne Evrope. Tek 1990. osnovana je organizacija Praški klub za pomoć novoformiranim agencijama. Kada dostignu određeni nivo, članice Praškog kluba automatski postaju članice Bernske unije. U 2004. članovi Bernske unije su pokrili izvoz u vrednosti od 788 milijardi dolara što je bilo oko deset odsto ukupne svetske razmene. Kada je reč o Praškom klubu, iste godine njegovi članovi su pokrili izvoz vredan 13 milijardi dolara. Premijski prihod te godine dostigao je iznos od 98 miliona dolara, a iznos isplaćenih šteta 48 miliona dolara. Podrška izvoznicima Fond SMECA inače projekat Svetske banke osnovan je i startovao je sa 2002. na osnovu projekta Svetske banke sa planiranim početnim kapitalom od 30 miliona dolara. Sa specijalnog računa Svetske banke su povučena sva sredstva kredita Svetske banke i donacije italijanske vlade u visini od 20,5 miliona dolara. Ova sredstva su u prethodne dve godine povlačena za finansiranje konkretnih izvoznih poslova po programima Fonda. Dodatna sredstva do planiranog iznosa od 30 miliona dolara trebao bi da budu obezbeđena u budućnosti iz donacija ili povoljnih kredita, a prvi kontakti u ovom smeru su već učinjeni. SMECA nudi usluge osiguranja potraživanja od političkog i komercijalnog rizika, finansiranje obrtnog kapitala, garancije za dobro izvršenje posla, faktoring, garancije za uvoz mašina i tehničku pomoć izvoznicima. Fond teoretski može da finansira 180 miliona dolara godišnje ili da osigura 900 miliona dolara izvoza godišnje. U 2004. podržano je 103,5 miliona dolara izvoza odnosno 3,35 odsto ukupnog izvoza SCG, a prošle godine čak 508,7 miliona evra ili 13 odsto ukupnog izvoza. Prošle godine obezbeđeni su prihodi za 85 odsto veći od planiranih. SMECA je maja 2004. primljena u Praški klub. Izvor: "Danas".

BUDIMKA IZ POŽEGE NA AUKCIJI 25. MAJA

Agencija za privatizaciju Srbije objavila je da će na javnoj aukciji, 25. maja, ponuditi na prodaju 56 odsto kapitala preduzeća za proizvodnju i promet voća, povrća i mesa Budimka iz Požege, po početnoj ceni od 164,9 miliona dinara. Minimum investicija u budućem periodu biće oko 290 miliona dinara, a rok za podnošenje prijave za učešće na aukciji je 17. maj. Ukupna procenjena vrednost kapitala koji se privatizuje iznosi oko 9,5 miliona evra, a preduzeće u svom vlasništvu ima tri fabrike za preradu voća, povrća i mesa, kao i farmu za tov junadi i upravnu zgradu. Izvor: "Danas".

OTPREMNINA 100 EVRA PO GODINI STAŽA

U fabrici čarapa "Vukica Mitrović" u Apatinu 42 radnika su se prijavili da dobrovoljno napuste preduzeće, uz otpremninu koja iznosi 100 evra po godini staža, odnosno deset prosečnih plata, a novac obezbeđuje država. Isplata otpremnina najavljena je za jun, a na nju nemaju pravo radnici koji imaju manje od dest godina radnog staža ili svega dve godine do penzije. Posle odlaska tehnološkog viška ova firma, koja se priprema za aukciju, imaće 86 zaposlenih. Izvor: "Danas".

Oba indeksa Beogradske berze nastavila rast prošle nedelje:
Akcija Krona skočila za 96 odsto
Drugu nedelju za redom oba indeksa Beogradske berze rasla su za nešto više od pola procenta. BELEKS fm, kompozitni indeks svih listiranih hartija na Beogradskoj berzi završio je nedelju na nivou od 1.677,33 indeksna poena. U toku prošle nedelje, skoro je jednak broj kompanija čije su cene akcija rasle i kompanija čije su cene akcija izgubile na vrednosti. Iako je broj transakcija na tržištu porastao, obim prometa je manji za 24,9 odsto u odnosu na proteklu nedelju. BELEKS 15, indeks najlikvidnijih akcija listiranih na Berzi završio je nedelju na nivou od 1.126,35 indeksnih poena uz ukupan promet od 170 miliona dinara. Struktura korpe ovog indeksa pokazuje da je bilo osam kompanija čije su cene akcija pale u odnosu na šest čije su cene akcija porasle. Učešće stranih investitora u trgovanju na beogradskoj berzi i protekle nedelje je bilo u znaku značajnog pada zadržavši se na nivou od 26,22 procenta od ukupnog prometa. Prethodne nedelje na Berzi najveći rast cene akcije zabeležila je kompanija Kron iz Beograda dostigavši rast od 96 procenata, zabeleživši ujedno i najveći promet od 156,96 miliona dinara. Cena akcije Autobanata iz Zrenjanina za isti period porasla je za 72,21 procenata, uz takođe zavidan promet od preko 120 miliona dinara. Približno sličan rast od 71,67 procenata zabeležile su cene akcija beogradskog Union inženjeringa završivši nedelju na nivou od 10.300 dinara za akciju. Najveće padove cena u toku prethodne nedelje zabeležile su akcije poljoprivrednog preduzeća Bezdan 48 procenata, zatim Beteksa 20 procenata, a na trećem mestu po padu cena akcija nalazi se kompanija Homolje iz Žagubice čija je cena na zatvaranju u petak bila za 20 procenata niža u odnosu na prethodnu nedelju. Udarne vesti ove nedelje, obustavljanje pregovora o Stabilizaciji i pridruživanju od strane EU i ostavka potpredsednika vlade, Miroljuba Labusa, nisu se značajno odrazile na tržište hartija od vrednosti. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta