Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Predlog zakona o poljoprivrednom zemljištu pred poslanicima Skupštine Srbije:
I državno poljoprivredno zemljište u zakup
Ukoliko bude usvojen Predlog zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je Skupštini Srbije predložila Vlada prvi put će individualni poljoprivredni proizvođači moći da, uđu u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta - izjavila je predstavljajući ponuđena zakonska rešenja, ministar poljoprivrede Ivana Dulić-Marković. Prema njenim rečima, suština zakona je u tome da zemljište bude ponuđeno onima koji mogu najrentabilnije da ga koriste, pa će prednost u licitacijama imati oni koji obrađuju zemljište koje se graniči sa državnim, ali pod uslovom da prihvate najvišu ponuđenu cenu. Predviđeno je, takođe, da novac od zakupa državnog zemljišta ide u budžet lokalne samouprave, a ukoliko je zemlja na teritoriji Vojvodine, onda će po 30 odsto ostvarenog prihoda ići u vojvođanski i republički budžet. - Zakonsko rešenje predviđa i formiranje informacionog sistema koje će voditi evidenciju poljoprivrednog zemljišta što je izuzetno važno jer danas imamo oko 4,2 miliona hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta, a prosečan posed je ispod tri hektara. Osnivanjem uprave za poljoprivredno zemljište koja će upravljati sa do sada popisanih 270 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini doprinećemo racionalnijoj upotrebi tog zemljišta. Treba, takođe, istaći da neće biti dozvoljena prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima, a svako pretvaranje poljoprivrednog zemljište u nepoljoprivredno biće moguće samo uz nadoknadu - naglasila je Dulić-Marković. Osnovne primedbe poslanika Srpske radikalne stranke odnosile su se više na ličnost i rad Ivane Dulić-Marković i ministarstva na čijem je čelu, nego na konkretna rešenja iz zakona. Tako je, recimo, Zoran Mašić uz ocenu da Ministarstvo poljoprivrede do sada nije ništa uradilo i da je krajnje vreme da ministarka podnese ostavku, zamerio što su subvencije iz budžeta i kredite dobijali samo članovi ili simpatizeri G17 Plus, a da su izdvojena sredstva išla preko banaka u kojima ova stranka ima uticaja. On kaže da je upravo Ministarsvo poljoprivrede dozvolilo tajkunima da kupe državno poljoprivredno zemljište što je dokaz da "Ministarstvo poljoprivrede upravo želi da u potpunosti uništi naše poljoprivredne kombinate, pre svega PKB i PIK Bečej". Radikali tvrde da je firma Saše Vitoševića, novog poslanika G17 Plus i bivšeg ministra za poljoprivredu u Saveznoj vladi dobila kredit od 13,5 miliona dinara koji je iskorišćen za kupovinu zaraženih junica. Iako je Vitošević demantovao da se firma u kojoj radi bavi stočarstvom, a ministarka Dulić-Marković pokušala da ukaže da je kredit o kome je reč firmi u Čurugu odobren osam meseci pre nego što se Vitošević u njoj zaposlio, to je bio samo povod da radikali nastave sa napadima na nju i stranku G 17 Plus, ne prezajući da tvrde da je nestručna ali da zato šuruje sa nevladinim organizacijama ili da je o trošku američke vlade boravila u SAD. Izvor: "Danas".

Šta će dobiti strateški partner Naftne industrije:
Uz 49 odsto akcija NIS i Petrohemija?
Preporuka privatizacionog savetnika za Naftnu industriju Srbije, konzorcijuma Meril Linč-Rajfajzen investment je da se u prvoj fazi svojinske transformacije strateškom partneru proda 49 odsto kapitala nacionalne naftne kompanije, uz koji bi pride išla i pančevačka Petrohemija, dok bi vlasnik većinskog paketa akcija ostala država, saznaje Danas u dobro obaveštenim izvorima. Privatizacioni savetnik smatra da bi nakon toga, strateški partner trebalo da u modernizaciju proizvodnje uloži 700 do 800 miliona evra, a nakon 2010. godine, država bi bila dužna da ustupi određeni broj akcija koje bi mu omogućile da postane većinski vlasnik kompanije. Kako je poslovodstvo NIS zvanično saopštilo, predlog privatizacionog savetnika je dostavljen nadležnima u republičkom Ministarstvu rudarstva i energetike, i do kraja juna Vlada Srbije bi trebalo da odluči da li prihvata ili odbija taj predlog. Bez obzira na to da li će Vlada dati pozitivan odgovor ili ne, nerealno je očekivati da privatizacija počne pre septembra ove godine, a trebalo bi da bude završena do sredine 2007. godine. Vlada Srbije će, kako naš izvor tvrdi, prihvatiti predlog privatizacionog savetnika da se strateškom partneru proda 49 odsto kapitala NIS, mada većina ministara nije spremna da kasnije i većinski paket akcija pređe u ruke strane naftne kompanije koja na tenderu ponudi najbolje uslove. Među kompanijama koje su zainteresovane za NIS, zasad se spominju Lukoil, MOL, OMV, Helenik Petroleum i Petrol, dok, navodno, Britiš Petroleum nije zainteresovan da učestvuje u "mrtvoj trci" za akcije najmoćnije srpske kompanije. Među onima koji konkurišu za kupovinu NIS nije ni kompanija Šel, a razlog za to je što su njeni stručnjaci angažovani na proceni kompleksnosti postrojenja koja je uglavnom završena, sprovode i program optimizacije poslovanja, koji treba da omogući poboljšanje profitabilnosti nacionalne naftne kompanije. Mark Bočeti, šef ekonomskog odeljenja Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu, u razgovoru za elektronski nedeljnik Enerdži obzerver, izjavio je da ukoliko država želi uspešan dogovor sa budućim kupcem Naftne industrije Srbije, mora da mu garantuje većinsko vlasništvo i kontrolu u upravljanju kompanijom. Prema njegovom mišljenju, to podrazumeva model trenutne i potpune privatizacije, dok je koncept "modernizacija pa privatizacija" NIS koji zagovara rukovodstvo te kompanije, visoko rizičan jer se može veoma lako zloupotrebiti za lične interese. Izvor: "Danas".

Rok za besplatan upis preduzetnika u Centralni registar ističe 15. juna:
Oko 150 hiljada preduzeća briše se iz evidencije
Nakon 15. juna, kada ističe drugi rok za preregistraciju i upis preduzeća u Centralni privredni registar, oko 150 hiljada firmi koje nisu izvršile tu obavezu, biće brisano iz evidencije privrednih subjekata. Istog datuma ističe i prvi rok u kome preduzetnici koji su se osnovali upisom kod opštinskih organa, mogu besplatno da izvrše upis svojih radnji u registar. Zakonom o registraciji privrednih subjekata, svim preduzećima koja su registrovana kod trgovinskih sudova, data je mogućnost da do sredine juna prošle godine obave besplatnu preregistraciju i upis u Centralni privredni registar.Tu obavezu ispunilo je oko 69 hiljada preduzeća. U naknadnom roku preduzeća su mogla da izvrše upis u registar uz dokumenta o registraciji, popunjenu registracionu prijavu i uplatu takse za osnivanje novog preduzeća, a to je do sada učinilo oko 1.400 firmi. - Prema podacima koji su preuzeti od Republičkog zavoda za statistiku, preostalo je još oko 150 hiljada preduzeća koja nisu ispunila zakonsku obavezu. Ona se nalaze na listi neaktivnih i posle 15. juna biće izbrisana iz evidencije. Poslovne banke će imati obavezu da ugase njihove račune, a eventualna sredstva biće izdvojena na poseban račun. O načinu postupanja sa tim sredstvima i imovinom, ukoliko postoji, biće doneta posebna uredba. Firme sa te liste koje su otišle u stečaj ili likvidaciju, imale su obavezu da tu promenu statusa prijave i ukoliko su to imenovani upravnici učinili, o njihovom brisanju odlučivaće se nakon završetka tog postupka - kaže za Danas Gabrijela Petković-Ranković, PR Agencije za privredne registre. Ona dodaje da se u grupi predviđenoj za brisanje nalaze uglavnom firme koje su se osnivale devedesetih godina. Većina njih nije izvršila ni promene koje je propisivao Zakon o preduzećima iz 1996. godine - nemaju PIB, mnoge nisu predavale završne račune a neke čak nisu otvorile ni račun kod poslovne banke. U ovom trenutku Agencija ne rapolaže podacima o strukturi tih preduzeća, njihovoj imovini, novčanim sredstvima, obavezama i potraživanjima ili broju zaposlenih, a prvi statistički pokazatelji očekuju se za nekoliko dana. Ipak, procenjuje se da će se na listi naći i firme koje su ostvarivale bilo kakav oblik poslovanja, pa će izmenama Zakona o privrednim društvima, koje su u pripremi, biti preciziran položaj poverilaca tih firmi. Nezavisno od toga, Agencija već desetak dana poziva sve poverioce da provere spisak neaktivnih preduzeća koji se nalazi na njenom sajtu jer još uvek "ima vremena da svog dužnika uvedu u stečaj kako bi mogli da naplate svoja potraživanja". Još jedan rok za upis u Centralni registar ističe 15. juna. Reč je o preduzetnicima koji su svoje radnje osnovali kod opštinskih organa. Nakon tog datuma, oni će moći tu obavezu da izvrše uz taksu od 540 dinara. Za razliku od preduzeća, u ovoj grupaciji su ažurniji - od oko 243 hiljade registrovanih radnji, do kraja prošle nedelje više od 120 hiljada izvršilo je obavezu upisa u registar. U Agenciji ističu da je nekoliko nedelja unazad pristizalo i do tri hiljade prijava dnevno, a da se ovih dana taj broj udvostručio. Inače, procedura je izuzetno jednostavna - dovoljno je popuniti obrazac koji se nalazi na sajtu Agencije za privredne registre, priložiti rešenje o osnivanju, potvrdu o PIB i ugovor sa bankom o otvaranju računa. Najavljena procedura omogućiće mnogo sigurniji ambijent za poslovanje jer će partneri imati uvid i u status preduzeća sa kojim žele da rade i u njegovu ekonomsku snagu, pa iako to još uvek ne znači kraj za "tašna-mašna" biznismene i fiktivne firme, čini se da će prostor za tu vrstu "poslovnih" manevara biti sužen. Naplata potraživanja kroz vanparnični postupak Preduzeća koja budu brisana iz evidencije privrednih subjekata, gube pravnu i poslovnu sposobnost, što znači da se obustavljaju postupci koji se vode pred sudovima ili državnim organima, a naplata potraživanja koja su nastala pre brisanja, moći će da se realizuje jedino kroz vanparnični postupak. Radnike koji se zateknu u radnom odnosu u takvim firmama, poslodavac će morati da odjavi a njihova prava su analogna pravima radnika u likvidacionom postupku. JANJIĆ: Dobićemo pravu privrednu sliku Srbije - Kada je reč o preduzetnicima, procenjujem da će većina njih biti upisana u registar, a nisu to do sada učinili ili zbog loše navike da čekamo poslednji trenutak ili zato što su tu obavezu prevideli. Za ovu grupaciju privrednih lica karakteristično je da se u promilima meri broj neaktivnih. Situacija je drugačija sa preduzećima jer tu je bilo mnogo fiktivnih firmi ili onih koje su samo postojale na papiru a nikada nisu pokrenule poslovanje, pa će se nakon registracije dobiti prava privredna slika Srbije - kaže za Danas Dragan Janjić, pomoćnik ministra privrede. Izvor: "Danas".

NBS: Devizne rezerve premašile 6,1 milijardu evra

Devizne rezerve Narodne banke Srbije na kraju maja ove godine premašile su 6,1 milijardu evra, odnosno 7,9 milijardi dolara, saopštila je NBS. Za pet meseci ove godine, kako se navodi, devizne rezerve NBS uvećane su za 1,2 milijarde evra, a samo u maju za 416,4 miliona evra. Sa deviznim rezervama ovlašćenih banaka, u iznosu od 402 miliona evra, ukupne devizne rezerve zemlje na kraju maja dostigle su 6,5 milijardi evra, odnosno 8,4 milijarde dolara. U maju je za isplatu stare devizne štednje bankama preneto 98,8 miliona evra, a isplaćene su obaveze prema inostranim kreditorima u iznosu od 12,6 miliona evra. U prošlom mesecu značajan priliv u devizne rezerve NBS ostvaren je na menjačkom tržištu, po osnovu neto otkupa efektivnog stranog novca, u iznosu od 226,3 miliona evra, što je za 42,3 miliona evra više nego u aprilu. Od početka ove godine do kraja maja ukupan priliv od menjačkih poslova dostigao je 767,1 milion evra, ističe se u saopštenju NBS. Promet na sastanku Međubankarskog deviznog tržišta u maju je iznosio 211,2 miliona evra, pri čemu je NBS prodala 152,7 miliona, a ovlašćene banke 58,5 miliona evra. Promet na sastanku MDT u maju bio je veći za 149,2 miliona evra nego u prethodnom mesecu, a prosečna dnevna neto prodaja NBS bila je 7,3 miliona evra. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta