Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Aerodrom Nikola Tesla ostvario profit od 5,5 miliona evra:
NEDELJKOVIĆ: Na listi deset najuspešnijih kompanija
Aerodrom Nikola Tesla ostvario je prošle godina profit od oko 5,5 miliona evra, što je za 74 odsto više u odnosu na 2004. godinu. Promet putnika izražava se cifrom od dva miliona putnika što je za 23 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, a ukupni prihodi bili su oko 3,3 milijarde dinara i to pokazuje da smo među deset najuspešnijih kompanija u Srbiji - izjavio je juče na konferenciji za novinare Nebojša Nedeljković, generalni direktor Aerodroma Nikola Tesla Beograd. On je podsetio da je u prvom kvartalu ove godine ostvarena dobit od oko milion evra. Nedeljković je izrazio očekivanje da će ove godine granica od 1.000 avio operacija nedeljno biti nadmašena. - Posebno nas raduju novi partneri. Vratili su se Tunis Er, Er Frans i Turkiš Erlajns. Potpisali smo i dva značajna ugovora - jedan je sa kompanijom Dufri internešnel iz Švajcarske koja vodi maloprodaju na aerodromima u više od 30 zemalja, a drugi sa Dajnkorp internešnelom za izgradnju modernog kargo terminala. U januaru je potpisan memorandum i ugovor se nalazi u Vladi na razmatranju. Potpisali smo i ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa kompanijom Teknots tehnolodžikal plents koji nam omogućava da izvozimo znanje u upravljanju aerodromima. Ideja je da učestvujemo na tenderima za projektovanje i izgradnju terminala. Kandidovali smo se na dva tendera u Izraelu i Turskoj i pregovaramo o učešću na još dva tendera u okruženju - rekao je Nedeljković. Kao najznačajnije poduhvate on je izdvojio rekonstrukciju poletno-sletne staze u dužini od 3,5 kilometara koja je obavljena za 21 noć i nije ometala saobraćaj. "Drugi veliki projekat bila je rekonstrukcija međunarodnog Terminala 2 koja je koštala 17 miliona evra. Instalirana su 33 šaltera koji mogu da opsluže 1.500 putnika i 10 aviona na sat", istakao je Nedeljković i kao prioritete u narednom periodu naveo izgradnju poslovne zgrade, podzemne garaže, kao i biznis centra i hotela. Izvor: "Danas".

Vlade Srbije i Nemačke realizuju tvining projekat "Jačanje kapaciteta republičke direkcije za vod
Podrška EU "teška" 2,2 miliona evra
Moglo bi se reći da poljoprivreda prednjači u povlačenju poteza neophodnih na putu ka Evropskoj uniji, pri čemu je usaglašavanje sa zakonodavstvom EU svakako jedan od najvažnijih. Danas započinjemo harmonizaciju sa pravnim okvirom EU u oblasti upravljanja vodama, polazeći od premise da kvalitetno i integralno upravljanje vodama predstavlja prioritet u rukovođenju poljoprivredom u celini. Ovo je rekao Danilo Golubović, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede Srbije, na konferenciji za novinare najavljujući početak tvining projekta "Jačanje kapaciteta republičke direkcije za vode", koji se realizuje u saradnji sa Vladom SR Nemačke. Fric Holcvart, iz Ministarstva za životnu sredinu, očuvanje prirode i nuklearnu bezbednost Savezne Republike Nemačke, naglasio je da Srbija ima dugu tradiciju u oblasti upravljanja vodama, što predstavlja značajnu osnovu za saradnju, koja se odvija uz podršku Međunarodne komisije za zaštitu reke Dunava. Džon Vajt, predstavnik Evropske agencije za rekonstrukciju, koja upravlja projektom, podsetio je da je njegov cilj da pomogne državnoj upravi zaduženoj za vode u Srbiji u ostvarivanju smernica Okvirne direktive o vodama Evropske unije. Projekat je vredan 2,2 miliona evra, trajaće dve godine a njegove osnovne komponente su jačanje administrativnih institucija i unapređenje sistema monitoringa voda. Projekat finansira Evropska unija posredstvom Evropske agencije za rekonstrukciju. Izvor: "Danas".

Stečaj najvećeg tekstilnog preduzeća traje deset godina:
Dugovi pojeli "Beko"
Stečaj tekstilne fabrike "Beko" otvoren je pre tri godine i, najkasnije u septembru, trebalo bi da bude prodata. Odbor poverilaca, među kojima je najveći Beobanka u stečaju, doneo je odluku o bankrotu i sada treba da se odluči hoće li firma biti prodata kao celina ili u delovima. Radnici "Beka" koji su dobili otkaz protestovali su nekoliko puta ispred fabrike, tvrdeći da se stečaj ovog preduzeća vodi nezakonito i da Spomenka Bilić, stečajni upravnik, rasprodaje jeftino imovinu. Nezadovoljstvo radnika pojačano je pošto je u aprilu uhapšena Delinka Đurđević, sudija Trgovinskog suda koja je 12. februara 2003. godine i potpisala rešenje o otvaranju stečaja. Stevo Đuranović, zamenik predsednika Trgovinskog suda i stečajni sudija "Beka" od decembra prošle godine, tvrdi da je stečaj ovoga preduzeća pokrenut još jula 1996. godine, kada ga je inicirala Narodna banka Jugoslavije blokadom računa zbog duga od 3,8 miliona dinara. Posle sedam godina, februara 2003, jer dug ni do tada nije izmiren, doneto je rešenje o pokretanju stečaja. - Stečajevi dugo traju, što mrcvari radnike, podiže tenzije, a osipa se i imovina - kazao je Đuranović. Komentarišući tvrdnje bivšeg rukovodstva da je "Beko" mogao "da se izvuče" da je od stečajnog veća dobio saglasnost za prodaju samo jedne robne kuće kako bi se namirio dug, Đuranović je rekao da je takav argument nelogičan pošto ni za prethodnih sedam godina nisu uspeli da izmire dug zbog kojeg je i uvedena blokada. - Menadžment je podneo žalbu sa obrazloženjem da će, ako se uvede stečaj, izgubiti ugovorene poslove sa inostranim partnerom. Poveriocima nije bila nikakva garancija da će i pored najavljenih ugovorenih poslova kod "Beka" moći da naplate potraživanja - objasnio je Đuranović. "Beko" je imao 1.600 radnika i u trenutku stečaja bez posla je ostalo 946. Kasnije je broj zaposlenih spao na oko 100, a ovih dana su otpušteni još neki. Potraživanja radnika pre stečaja bila su preko 357 miliona dinara bez kamata, a ukupna dugovanja firme su preko 3,5 milijardi dinara, kolika je vrednost pokretne i nepokretne imovine. Međutim, u toku je novo veštačenje, pa će na osnovu toga i podataka s ročišta o nespornim potraživanjima, koje se planira za naredni mesec, Odbor poverilaca odlučiti o načinu prodaje. Za vreme stečaja radnici koji ostanu bez posla ne dobijaju ni dinara već moraju da čekaju da dobiju novac iz stečajne mase. NI DINARA ZA AKCIJE Za razliku od Robnih kuća "Beograd", čiji stečaj zbog toga što je društveno preduzeće, vodi Agencija za privatizaciju, stečaj "Beka" će dovesti do kraja Trgovinski sud jer je firma akcionarsko društvo. To znači da akcionari mogu da se namire po osnovu akcija iz stečajne mase. Međutim, imajući u vidu dugovanje, minimalne su šanse da dobiju za akciju i dinar. "Beko" ima 4.535 akcionara koji se vode kao vlasnici čak 60 odsto preduzeća. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta