Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Za realizaciju programa razvoja obnovljivih izvora energije potrebno 350 miliona dolara:
Veliki hidropotencijal Srbije čeka investitore
I u Srbiji i u Crnoj Gori postoje povoljni uslovi za korišćenje obnovljivih izvora energije i njihovu komercijalnu upotrebu, zaključak je Drugog energetskog samita "Energija budućnost Balkana-Investicije gde i kada", održanog u Beogradu, u organizaciji veb sajta Enerdžiobzerver. Šef Grupe za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije Ministarstva rudarstva i energetike Srbije Antonela Solujić podseća da su obnovljivi izvori energije označeni kao treći prioritet u Strategiji razvoja energetskog sektora Srbije do 2015. godine. - Akcenat je stavljen na korišćenje biomase i hidropotencijala. Planirana je izgradnja malih hidroelektrana i višenamenskih hidroenergetskih objekata, ali i organizovano istraživanje geotermalnih izvora, i potencijala Sunčeve energije. Procenjeno je da za izgradnju minihidroelektrana, na mestima gde za to postoje povoljni uslovi, treba utrošiti 130 miliona dolara - tvrdi Solujić. Za realizaciju programa razvoja i primene obnovljivih, energetski efikasnijih tehnologija, u oblasti proizvodnje električne i toplotne energije strategijom su predviđena ulaganja veća od 350 miliona dolara. Te investicije trebalo bi da budu usmerene u izgradnju mini i mikrohidroelektrana, kao i u rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih industrijskih postrojenja koja koriste prirodni gas. U Ministarstvu rudarstva i energetike kažu da bi deo tih sredstava trebalo da bude upotrebljen i za proizvodnju električne energije korišćenjem otpada, energije vetra i Sunčevog zračenja. Sredstva za te namene bila bi obezbeđena uglavnom iz domaćih izvora, mada takvi programi širom otvaraju vrata stranim investitorima, što znači da je realno očekivati da će, kada je reč o ulaganjima u obnovljive i alternativne energetske projekte, investicije nadmašiti plan. Jedan od osnovnih ciljeva ovog programa je korišenje postojećeg energetskog potencijala malih rečnih tokova, odnosno izgradnja mini hidroelektrana. Osim toga, program predviđa i intenzivniju upotrebu otpada, biomase i geotermalne energije za proizvodnju električne i toplotne energije, kao i selektivno korišćenje i Sunčeve energije. Kada je reč o alternativnim izvorima energije u Crnoj Gori, Miodrag Čanović, pomoćnik ministra za energetiku Crne Gore ukazuje na neiskorišćeni hidropotencijal, zatim energiju Sunčevog zračenja i energiju vetra, dok čvrsti otpad i geotermalni izvori ne predstavljaju značajnije obnovljive izvore. "Ukupni hidroenergetski potencijal Crne Gore, objašnjava Čanović, iznosi oko 11 milijardi KWH godišnje, od čega je dosad iskorišćeno 17 odsto. Udeo postojećih malih hidroelektrana u snazi proizvodnih jedinica iznosi 1,1 odsto. Izvor: "Danas".

U Pomoravlju pšenicom zasejano 13.500 hektara

U Pomoravskom okrugu ove godine neće biti puno hlebnog žita, ocenjuju stručnjaci Poljoprivredne satnice u Jagodine. Jesenas je pšenicom zasejano 13.500 hektara a ostalim strnim žitima (ječam, ovas, raž...) oko 4.000 hektara i gotovo polovina useva zasejana je kada je optimalni rok za setvu prošao. "Strna žita su sada u reproduktivnoj fazi i ako do kraja žetve ne bude ekstremno visokih temperatura, mogu se očekivati solidni prinosi pa i veoma visoki tamo gde je primenjena kompletna agrotehnika", tvrde stručnjaci. Odbornici SO Jagdina odlučili su da seljacima pomognu sa po 50 litara nafte po hektaru i zatražili od Vlade Srbije da se uključi u tu akaciju. Pripreme za žetvu u ovom delu Srbije uveliko traju, a opština Jagodina angažovala je četiri preduzeća koja ovih dana sa teškom mehanizacijom proširuju puteve do polja kako bi kombajni imali nesmetan prilaz. Poslednje kiše pogodovale su kukuruzu kojim je ove godine zasejano oko 70.000 hektara. Kiša je, međutim, pogodovala i bujanju korova pa stručnjaci preporučuju poljoprivrednicima da okopavanjem ili prskanjem hemijskim sredstvima zaštite biljke od korova. Sugeriše se prihrana nekim od azotnih đubriva pri čemu se prednost daje folijarnoj prihrani, koja se može upotrebiti zajedno sa herbicidima u prskalioci, što kod biljaka kukuruza smanjujue šok od upotrebljenih herbicida. Izvor: "Danas".

Profit DIN - Filip Moris premašio milijardu dinara

Duvanska industrija Niš (DIN) koja posluje u sastavu kompanije "Filip Moris Internešenel" (FMI) ostvarila je u prošloj godini neto dobit od oko milijardu dinara, saopšteno je na jučerašnoj Skupštini akcionara te fabrike. Celokupna dobit, međutim, iskorišćena je za pokriće prošlogodišnjeg neto gubitka nastalog usled sprovođenja programa dobrovoljnog odlaska radnika, koji je predstavljao jednokratni trošak u oznosu od oko tri milijarde dinara. "Tokom 2005. godine FMI i njegove podružnice su značajnim ulaganjima u tehnologiju, organizaciju i nišku zajednicu nastavile da pokazuju svoju privrženost poslovanju u Srbiji", rekao je generalni direktor DIN Euđenio Sidoli, a navodi se u saopštenju. Sidoli je precizirao da su podružnice FMI tokom prošle godine u DIN uložile i dodatnih 17,5 miliona evra, u skladu sa obavezama preuzetim prilikom privatizacije. DIN Filip Moris je u toku prošle godine od prodaje cigareta ostvarila prihod od oko 13,5 milijardi dinara. Prihodi od prodaje su rezultat poboljšanja proizvodnog programa, domaće proizvodnje robnih marki "marlboro", "L&M" i "nekst" i domaćih robnih marki "best" i "klasik", navodi se u saopštenju. Izvor: "Danas".

Poništena privatizacija šabačke Zaštite bilja

Agencija za privatizaciju saopštila je da je raskinula ugovor o prodaji šabačke fabrike Zaštita bilja privredniku Živanu Jojiću zbog nepoštovanje preuzetih obaveza. Kako se navodi u saopštenju, privatizacija je poništena zato što novi vlasnik nije obezbedio kontinuiranu prizvodnju u fabrici i nije poštovao prava zaposlenih zagarantovana kolektivnim ugovorom. Zaštita bilja prodata je za 2,33 miliona dinara u oktobru 2004. godine nakon izdvajanja iz Holding kompanije u restrukturiranju Zorke Šabac. Nakon privatizacije radnici te firme štrajkovali su tri puta zahtevajući od vlasnika neisplaćene zarade, isplatu razlike plata za 2005. godinu i dokaz o povezivanju radnog staža za 2004. i 2005. godinu. Poslednji štrajk zaposlenih počeo je 24. marta, a radnici su tražili i raskid kupoprodajnog ugovora jer u fabrici ne postoji kontinuitet proizvodnje. Agencija za privatizaciju utvrdila je krajem marta da u fabrici nije obezbeđen kontinuitet rada, obim proizvodnje je smanjen za 23 odsto, radnicima nisu isplaćivane zarade za protekla četiri meseca, a dug za plate i doprinose za proteklu godinu premašio je 5,8 miliona dinara. Vlasniku je tada dat rok od 60 dana da ispravi nedostatke, koji je ove sedmice istekao. Kapital preduzeća prenet je Akcijskom fondu Srbije. Zaštita bilja bavi se proizvodnjom herbicida, fungicida i akaricida, a poznata je po proizvodnji plavog kamena. U preduzeću je, u trenutku privatizacije, bilo zaposleno 558 radnika, a sada ih ima oko 400. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta