Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prodaja Robnih kuća Beograd izvesna, tvrde u Agenciji za privatizaciju>
Dugovi diktiraju tempo prodaje imovine
Robne kuće Beograd mogle bi uskoro da iz stečaja uđu u bankrotstvo što bi značilo rasprodaju imovine te kompanije. Takav ishod najviše bi oštetio interese radnika, komentarišu u Udruženju akcionara i poverilaca ove kompanije. Agonija nekada najveće trgovačke kuće na Balkanu se nastavlja uprkos očekivanjima da će posle hapšenja nekih od članova "stečajne mafije", koji su takođe dali svoj doprinos propadanju RK Beograd naći strateškog partnera. To se ipak nije dogodilo jer, Agencija za privatizaciju, koja sada vodi stečaj, planira da sprovede rešenje o bankrotstvu iz 2003. godine, koje je donela sudija Trgovinskog suda u Beogradu Delinka Đurđević ( sada u pritvoru, koja je tada bila predsednica Stečajnog veća za Robne kuće Beograd. U Agenciji za privatizaciju tvrde da je rešenje (broj VII-St. 802/97) o unovčavanju imovine od 13. oktobra 2003. godine jedina pravna odluka koja postoji. - Prema tom rešenju deo imovine već je prodat (robne kuće u Novom Pazaru i na Karaburmi i hotel na Zlatiboru). U toku je priprema ekonomsko - finansijskog izveštaja kako bi se tačno utvrdilo koliki su dugovi poverilaca i kolika je vrednost imovine, izjavio je za Danas Rade Šević, direktor Centra za komunikacije Agencije za privatizaciju. On je potvrdio da se ova firma, prema zakonu, može prodati kao pravno lice, ili u delovima, "ali je najvažnije da se radi u interesu poverilaca". Plan o reorganizaciji još ne postoji, jer, da postoji trebalo bi da bude dostavljen sudiji Trgovinskog suda u Beogradu koji vodi ovaj predmet. Prema novom Zakonu o stečajnom postupku, rok za predaju plana o reorganizaciji je 90 dana od dana uvođenja stečaja i moguće ga je produžiti za još mesec dana. Ljubiša Velimirović, predsednik Udruženja akcionara i poverilaca Kompanije Robne kuće Beograd podseća da samo na potezu od Kalemegdana do Slavije robne kuće imaju oko 40.000 kvadrata poslovnog prostora, a na Bežanijskoj kosi distributivni centar i 27 hektara uređenog građevinskog zemljišta.... Zato zaposleni strahuju da bi vredna imovina mogla da bude prodata na aukciji i za 20 odsto od realne vrednosti... Izvor: "Danas".

Zbog odluke BIH o ukidanju bescarinskog uvoza mesa i mleka iz SCG naše firme nekonkurentne na tom t
Ustupak "mesnom" lobiju u BIH
Odluka Bosne i Hercegovine da ukine nultu stopu carine na uvoz četiri grupe proizvoda iz Srbije i Crne Gore praktično će onemogućiti izvoz u tu zemlju. Naše firme biće nekonkurentne i polako će gubiti tržište jer povećanje izvoznih dažbina u proseku za oko 30 odsto predstavlja preveliko opterećenje. Iako ta odluka može da naruši odnose dve zemlje, teško je očekivati da će biti opozvana - kaže za Danas Dejan Jovović, pomoćnik ministra za međunarodne ekonomske odnose SCG i predsedavajući srpsko - crnogorskog dela Mešovite komisije za implementaciju Sporazuma o slobodnoj trgovini između SCG i BIH. Prema njegovim rečima, ukinuta je nulta carinska stopa na uvoz mesa i mesnih prerađevina i mleka i proizvoda od mleka (razne vrste mesa - kokošije, ćureće, mleko, pavlaka, jogurt i ostali mlečni proizvodi, kao i suhomesnate prerađevine - kobasice, šunke...) - Carine na uvoz ovih proizvoda iznose deset odsto. U zakonu o carinskoj tarifi u BIH se, osim carine po vrednosti, naplaćuju i tzv. prelevmani koji se kreću od 0,15 konvertibilnih maraka po litri ako je reč o mleku i idu do 3,5 KM po kilogramu kada je reč o suhomesnatim proizvodima. To znači da su u proseku meso i klanični proizvodi opterećeni dažbinama u visini od 58 odsto, mleko i proizvodi od mleka sa oko 21 odsto, a prerađevine od mesa i kobasičarski proizvodi sa 81,5 odsto. Posle uvođenja ove mere BIH planira da naplaćuje dažbine koje se dobijaju sabiranjem 40 odsto vrednosti carine i 40 odsto vrednosti prelevmana za svaki proizvod. To znači da će opterećenje za izvoz mesa i klaničnih proizvoda iz Srbije u BIH iznositi više od 24 odsto, za mleko više od osam odsto, a najviše će biti opterećen izvoz suhomesnatih proizvoda, više od 32 odsto. Carina od deset odsto nije velika, ali su visoki iznosi prelevmana tako da ova rigorozna mera predstavlja veliki namet - smatra Jovović i naglašava da je BIH prekršila Sporazum o slobodnoj trgovini. On podseća da je Ugovor do 1. januara 2004. bio asimetričan u korist BIH. Naš sagovornik procenjuje da ovim merama BIH želi da poboljša pregovaračku poziciju uoči razgovora o formiranju jedinstvenog multilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini za region na bazi modifikovanog Sporazuma o slobodnoj trgovini za srednju Evropu - CEFTA. - Žele da nas privole da sednemo za pregovarački sto i da idemo na kreiranje aneksa kojim bismo navodno "olabavili" donete mere što je neprihvatljivo i predstavlja vid ucene. Drugi razlog za donošenje ovih mera treba tražiti u snažnom uticaju monopolističkih lobija u BIH, bolje rečeno, mešetara koji su se našli u mesnoj industriji i mlekarstvu, koji se plaše konkurencije - naglašava Jovović. Naš sagovornik kaže i da je na zasedanju Mešovite komisije u februaru bosanska strana predlagala da se ide na uvođenje bescarinskih kvota za određene grupe proizvoda posle čijeg bi "probijanja" bila naplaćivana puna carina ili na stvaranje liste proizvoda koji bi išli pod preferencijalnim režimom. Delegacija SCG je taj predlog odbila jer predstavlja korak nazad u liberalizaciji trgovine. - Oni tvrde da pri izvozu mleka nastupamo sa dampinškim cenama, što nije tačno i to smo obrazložili i dokazali da se upravo firme iz BIH tako ponašaju. Imamo prigovor Poslovnog udruženja crne metalurgije SCG koji se odnosi na uvoz proizvoda Železare Zenica. Ta železara izvozi u Srbiju mrežne nosače za građevinu po dampinškim cenama. Imamo domaću proizvodnju koja zadovoljava sve potrebe i zbog uvoza smo prinuđeni da je smanjujemo. Odluka BIH predstavlja pogoršanje ideje stvaranja zone slobodne trgovine u regionu. Treba reći i da je na sastanku u Bukureštu, 6. aprila, posvećenom stvaranju te zone, predstavnik BIH izvršio pritisak tražeći da tokom rada na formiranju zone dobiju garancije kako bi popravili svoju poziciju u razgovorima o sporazumima sa Srbijom i Hrvatskom. Ne znamo da li je data prećutna podrška - ističe Jovović i podseća da je prošle godine iz Srbije u BIH izvezeno poljoprivrednih proizvoda u vrednosti od oko 230 miliona dolara, što predstavlja između 30 i 40 odsto ukupnog izvoza u BIH. BIH sprema nove mere - Najavljena je i mera zabrane izvoza živih svinja i svežeg svinjskog mesa iz Srbije u BIH pod obrazloženjem da naša zemlja vrši vakcinaciju protiv svinjske kuge. Tačno je da to radimo, ali to radi i BIH. Tu postoji reciprocitet i takva mera ne bi smela da bude uvedena jer će značiti novo kršenje Sporazuma o slobodnoj trgovini. Hrvatska već dve godine ne vrši vakcinaciju, ali BIH će to raditi do kraja 2007. Srbija ipak nema veliki izvoz te robe u BIH pa nas takva zabrana neće previše pogoditi - naglašava Dejan Jovović, pomoćnik ministra za međunarodne ekonomske odnose SCG. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta