Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Posle skidanja hipoteke, kompleks Skadarlija Beogradske industrije piva spreman za potpisivanje kupo
PAVLOVIĆ: Država bi mogla da profitira sa 14 miliona evra
Poreska uprava Republike Srbije skinula je hipoteku sa objekata BIP u Skadarliji, a dogovor koji je postignut između Ministarstva finansija, odnosno Poreske uprave, Slavoljuba Korićanca, generalnog direktora BIP i kupca trebalo bi maksimalno da zaštiti interese budžeta s obzirom na to da je kupcu postavljen uslov da porez od šest miliona evra koji BIP duguje državi za 2005. godinu uplati na račune javnih prihoda Republike Srbije, navodi se u saopštenju Poreske uprave. Sastanak na kome je postignut dogovor održan je u sredu, u kasnim poslepodnevnim časovima, pošto su zaposleni i mali akcionari Beogradske industrije piva već uputili pisma Mlađanu Dinkiću, ministru finansija i premijeru Vojislavu Koštunici u kojima ukazuju na to da je hipoteka stavljena na kompleks Skadarlija "pogubna za dalji opstanak i poslovanje Beogradske industrije piva". - Privatizacija BIP jedna je od značajnijih privatizacija koja bi trebalo da bude realizovana u 2006. godini. Tender za prodaju pivare biće raspisan do kraja godine, ali da bi BIP bio pripremljen za prodaju, bilo je neophodno osloboditi ga dugova prema Poreskoj upravi, kao i viška zaposlenih. Dogovoreno je da se jedan deo imovine odnosno kompleks Skadarlija proda i da se tako izmire dugovanja prema državi. Planiran je i socijalni program za višak zaposlenih, njih oko 850, koji bi dobrovoljno napustili BIP. Rasterećena viška radnika pivara bi bila atraktivnija za potencijalnog kupca - izjavio je na konferenciji za novinare Branko Pavlović, konsultant udruženja akcionara BIP a.d. On je podsetio da država sredstvima iz budžeta (100 evra po godini radnog staža) stimuliše odlazak radnika koji su tehnološki višak, ali bi u ovom slučaju sredstva za otpremnine obezbedio kupac Skadarlije, a ne država. - Direktan efekat od prodaje Skadarlije je naplata šest miliona evra dugovanja BIP, kao i ušteda oko dva miliona evra potrebnih za isplatu socijalnog programa. Tako bi državni kapital (država je većinski vlasnik pivare sa 52 odsto akcija), smanjenjem broja zaposlenih i naplatom dugova bio vredniji za najmanje šest do sedam miliona evra, dok bi ukupni pozitivni efekti od prodaje kompleksa Skadarlija za državu mogli da dostignu čak 14 miliona evra - tvrdi Pavlović. Da podsetimo, prodaji Skadarlije protivili su se bivši vlasnici, naslednici porodice Bajloni, koji su, kao i ostali vlasnici nacionalizovane ili konfiskovane imovine tražili da im država vrati imovinu koju je nekadašnja komunistička vlast oduzela. Zato je, tvrde stručnjaci, za rešavanje njihovih zahteva prava adresa država, jer je BIP posle promene statusa (iz društvenog preduzeća u akcionarsko društvo) uknjižen kao pravno lice sa pravom svojine na pokretne i nepokretne stvari kojima firma raspolaže. Država je postala vlasnik 51,7 odsto te imovine na osnovu neizmirenih dugova BIP prema državi nastalih zbog neplaćanja poreza i doprinosa. Prema tome, država treba da odluči šta će sa svojom imovinom, a mali akcionari, njih 4.600 će odlučivati o svom delu. Italijani kupuju BIP Skadarliju Kompanija Star imobiliare (deo italijanske firme Italprojekt) kupac je sa kojim će posle skidanja hipoteke biti potpisan kupoprodajni ugovor. Novi vlasnik kompleksa Skadarlija kupuje Staru pivaru, poslovno-tržni centar i tri pivnice - Aleksandar, Bajloni i Velika Skadarlija (oko 14.000 kvadrata). Kompleks Skadarlija prodat je iz trećeg pokušaja za 10,4 miliona evra, mada je ranije nuđen za 15 miliona evra. Izvor: "Danas".

Konverzija duga poremetila vlasničku strukturu u čačanskoj Slobodi:
Da li su radnici ostali bez prava na akcije
Posle prigovora Komisiji za hartije od vrednosti koji je u ime Kluba radnika i penzionera čačanske kompanije Sloboda uputio Centar za edukaciju i zastupanje radnika i akcionara (CEZAR), a koji se odnosi na vrednost kapitala kompanije upisanog u Centralni registar i ispravke koja je usledila, još uvek je neizvesno da li će sadašnji i bivši radnici i penzioneri uspeti da ostvare pravo na besplatne akcije. - Krajem marta ove godine ustanovili smo da je u Centralni registar upisano samo 91 odsto kapitala Slobode i nakon prigovora koji smo uputili usledila je ispravka, pa se sada kao akcionari u toj firmi vode Republika Srbija sa 48,93 odsto, Fond za razvoj sa 6,57 odsto, a preostali deo od 44,50 odsto je društveni kapital. Upis kapitala u Registar hartija od vrednosti mora biti izvršen na osnovu validnih odluka Skupštine, i nama nije jasno kako je država postala većinski vlasnik. Na zvaničnom sajtu Agencije za privredne registre piše da je državno učešće uvećano 27. septembra prošle godine, i to je učinjeno na osnovu konverzije potraživanja Fonda za razvoj i Republike Srbije. Od Skupštine akcionara, međutim, tek je u maju ove godine traženo da tu odluku i verifikuje. Proverićemo na osnovu čega je država upisala većinsko vlasništvo, ali činjenica je da ukoliko procenat državnog kapitala ostane na nivou od 44 odsto, radnici neće imati prava na akcije - kaže za Danas Jovan Radovanović, stručni saradnik u CEZAR. U Udruženju izražavaju sumnju da je odluka o konverziji potraživanja doneta "na osnovu fiktivnih dugovanja u čijoj je pozadini politički ili neki drugi dogovor" i najavljuju da će tužilaštvu podneti zahtev za ispitivanje odluka koje je skupština kompanije donela maja ove godine. "Opravdanost takvog zahteva najbolje ilustruje podatak da država duguje kompaniji Sloboda oko 60 miliona dolara", ističu u Udruženju. U Agenciji za privredne registre tvrde da kod kompanije Sloboda iz Čačka, nakon preregistracije firme kada su svi podaci prepisani iz registra Trgovinskog suda, nije izvršena ni jedna promena u strukturi kapitala. - Postupak promene strukture kapitala odvija se u dve faze. U prvoj, mi evidentiramo postojanje odluke da se izvrši promena, a u drugoj fazi ta odluka se upućuje Komisiji za hartije od vrednosti sa svim dokazima koji su neophodni, i tek nakon rešenja te komisije i potvrde iz Centralnog registra, upisuje se promena vlasničke strukture u Agenciji za privredne registre. Kad je reč o Slobodi iz Čačka, samo prva faza ovog postupka je pokrenuta, odnosno evidentirali smo da postoji odluka o promeni strukture vlasništva nad akcijama - kaže za Danas Ružica Mačukat, zamenik registratora u Agenciji za privredne registre i dodaje da ta agencija nema ovlašćenja da proverava validnost priložene dokumentacije, ali da akcionari, ukoliko sumnjaju u to, mogu da se obrate sudu. U Komisiji za hartije od vrednosti tvrde da iz čačanske kompanije Sloboda nije stigao nikakav prigovor ili zahtev za promenu vlasničke strukture. Izvor: "Danas".

Kori Udovički o predlogu privatizacije industrije nafte:
Kupcu NIS-a dobro, Srbiji loše
- Davanje većinske kontrole stranom partneru i namera da se deo vlasništva proda na Berzi dobre su strane predloga za privatizaciju NIS-a. Loše je što se kontrola ne daje prodajom većinskog vlasništva, a još gore što se zadržava zaštita kroz zabranu uvoza derivata do 2010. - kaže za „Blic“ Kori Udovički, bivši ministar energetike u Vladi Srbije. Zašto je privatizacioni savetnik predložio a Vlada već prihvatila produžavanje uredbe o zabrani uvoza derivata? - Mene ne iznenađuje što je privatizacioni savetnik to preporučio jer on nije dobio zadatak da utvrdi šta je najbolje za Srbiju, već kako da se najbolje proda kompanija. Sa uredbom će se sigurno postići bolja cena. Ali, ta uredba je na veliku štetu građana Srbije. Uredba je na snazi pet godina a NIS nije ni mrdnuo. Naftne industrije i bez zaštite za pet godina promene jednu tehnološku generaciju, a kamoli sa zaštitom. Građane Srbije gorivo NIS-a godišnje košta oko 300 miliona evra više. To je ogromna cena koju plaćamo zato što imamo dve rafinerije, takve kakve su. A sad idemo u privatizaciju koja potpuno isključuje tržišni pritisak na ponašanje NIS-a. To je suludo. Znači, ko god da kupi NIS, čak i ako računa sa ukidanjem uredbe nakon 2010, moći će da računa sa upotrebom ogromne moći na tržištu jer će biti jedini koji prerađuje naftu. Vi biste predložili ukidanje uredbe? A šta onda? - Daleko je efikasnije uvođenje carina sa rokovima njihovog smanjenja. Volela bih da čujem objašnjenje zašto to nije urađeno. Privatizacioni savetnik procenio je da kupac treba da potroši 850 miliona dolara za modernizaciju, što je sasvim nepotrebno. Jer, modernizacija u naftnoj industriji već druge godine daje značajne uštede. U NIS-u će se napraviti desetine miliona uštede bez ikakvog ulaganja, samo od reorganizacije posla, kad prestane dupliranje rada i eliminiše se loša koordinacija između rafinerija. Vi smatrate da je nepotrebno obavezati strateškog partnera da uloži u modernizaciju? - A i zašto bi nas bilo briga da li je uložio i koliko je uložio? Nas je briga šta će on da naplati našim građanima. Kako ćemo mi da znamo je li njegov benzin kvalitetan ili nije i koliko može da spusti cenu? Pa, tako što otvorite tržište pa se to sve samo desi. Ja verujem da derivate ne treba cariniti jer tako bi konkurencijom naterali vlasnika da i kvalitet i cenu dovede na konkurentan nivo. I onda u ugovor i ne mora da uđe obaveza ulaganja. Slažete li se sa konstatacijom privatizacionog savetnika da je trenutak za prodaju NIS-a odličan? - Jeste odličan trenutak, ali moraju se postaviti vrlo oštri uslovi kakva mora biti kompanija koja će ga kupiti. Ali, čak ni to nije garancija. Jer ako vi, zahvaljujući zabrani uvoza derivata, nekoliko godina možete da dobijate po 300 miliona dolara godišnje, šta vas košta da koju stotinu ili nekoliko desetina miliona izdvojite da kupite volju u Vladi Srbije, koja god da bude na vlasti, da se uredba još produži. Ima li te vlade koja će pred takvom ponudom odoleti? Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta