Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Posle odluke Agencije za privatizaciju da tender za prodaju Industrije za preradu Majdanpek proglasi
Još jedan pokušaj da se pronađe kupac
Agencija za privatizaciju odlučila je da odbije ponude za kupovinu 82 odsto kapitala Industrije za preradu Majdanpek, čime je ovaj proces praktično vraćen na početak. Naime, na osnovu odluke Agencije za privatizaciju, Komisija za pregovore odustala je od zaključivanja ugovora sa jedinim učesnikom na javnom tenderu francuskom kompanijom SCRIM i tender je proglašen neuspelim, uz obrazloženje da ponuđač na zahtev Agencije nije produžio važnost svoje ponude. Krajem devedesetih godina u Industriji za preradu Majdanpek koju čine tri fabrike - Zlatara Majdanpek, Megaplast Donji Milanovac i Fabrika elektroproizvoda, bilo je zaposleno nešto više od dve hiljade radnika, da bi posle realizacije prvog socijalnog programa broj zaposlenih bio prepolovljen. Kada je pre dve godine pokrenut proces privatizacije, startovalo se i sa razdruživanjem, ali je sa ponudom SCMM za kupovinu čitavog IPM, ovaj proces prekinut, uz uverenje da će privatizacija na ovaj način biti lakše i brže završena. Francuska kompanija važila je za ozbiljnog kupca, pa su nade radnika IPM; ali i opštine Majdanpek, u kojoj velika privreda nije u sjajnom stanju, polagane u ovu privatizaciju. U međuvremenu ovog proleća je od oko hiljadu zaposlenih 250 proglašeno tehnološkim viškom koji još uvek čekaju realizaciju socijalnog programa do koje je, prema najavama iz Vlade, trebalo da dođe najpre u maju, a potom i sredinom juna. Na pitanje šta i kako dalje u poslovodstvu industrije za preradu Majdanpek kažu da će Agencija za privatizaciju od finansijskog saetnika tražiti predlog o mogućem načinu privatizacije ovog kolektiva, o kome će se potom izjasniti i Ministarstvo privrede. Istovremeno bi trebalo da bude realizovan i socijalni program za radnike koji su proglašeni tehnološkim viškom. Izvor: "Danas".

Nagrade OECD znak da Srbija spremna dočekuje investitore

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) dodelila je nagrade investitorima godine u regionu, od čega su tri priznanja dobili investitori u Srbiji. Treću godinu zaredom nagrada "Najbolji međunarodni investitor", za najbolju grinfild investiciju u regionu, pripala je investiciji u Srbiji. Reč je o projektu Erport Siti koju realizuju dve izraelske kompanije. Za najbolju investiciju u Srbiji proglašeno je ulaganje Banke Inteza, a u novoj kategoriji, "Najinovativniji domaći investitor", prvu nagradu osvojila je Kom trejd grupa. Direktor Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) Jasna Matić izjavila je juče, na konferenciji za novinare, da osvajanje nagrade za najbolju grinfild investiciju u regionu treći put zaredom pokazuje da je Srbija u centru regiona koji beleži najveći rast u Evropi a očekuje se da taj trend bude nastavljen i u narednih pet do šest godina. Direktor Erport Sitija Gili Dekel podsetio je da je do sada uloženo oko 20 miliona evra i da će u narednih nekoliko godina biti investirano 120 miliona evra. Reč je o izgradnji biznis parka koji nudi poslovni prostor klase A na oko 126.000 kvadratnih metara. Generalni direktor Banke Inteza Draginja Đurić ocenila je da se Srbija pokazala kao zemlja u koju vredi ulagati i koja pruža povoljnu klimu za razvoj poslovnih aktivnosti. Banka Inteza u Srbiji je otvorila 160 organizacionih jedinica i zaposlila 2.250 radnika, dok će ove godine biti primljeno još 450 visokoobrazovanih ljudi. Predsednik Kom trejd grupe Veselin Jevrosimović naglasio je da je nagrada OECD dokaz da srpska informatika počinje da biva prepoznatljiva van granica zemlje. - Kompjuterska revolucija je u mnogim zemljama odmakla, a kod nas tek počinje. Kojom brzinom će da se razvija to ne zavisi samo od privrednih subjekata već i od brzine reformi koje će država sprovoditi u toj oblasti. Ako se nastavi trend rasta od 20 do 25 odsto godišnje, nivo razvoja mađarskog tržišta stićićemo tek 2010. godine - ocenio je Jevrosimović. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta