Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Devizne rezerve 6,8 milijardi evra

Ukupne devizne rezerve Srbije iznose 6,8 milijardi evra, odnosno 8,5 milijardi dolara, saopštila je juče Narodna banka Srbije. Devizne rezerve na kraju juna dostigle su 6,3 milijarde evra, dok je kod poslovnih banaka bilo 433 miliona evra. U prvoj polovini godine rezerve su povećane za 1,4 milijarde evra i obezbeđuju pokrivenost novčane mase od 368 odsto. Prošlog meseca je izvršena i prevremena otplata četvrtine duga MMF od 190 miliona evra, inokreditorima je isplaćeno 42,9 miliona evra, a po osnovu stare devizne štednje i Zajma za privredni preporod 56,9 miliona evra. Dinar je u junu, kao rezultat značajno povećane ponude deviza nominalno ojačao prema evru za tri odsto, dok je u prvom polugodistu nominalna aprecijacija dinara prema evru iznosila 0,6 odsto. Izvor: "Danas".

Poništena i dokapitalizacija i privatizacija Jugoremedije:
Privremene mere čuvaju fabriku
Nakon poništaja dokapitalizacije usledilo je poništenje privatizacije zrenjaninske fabrike lekova Jugoremedija AD pred trgovinskim sudovima u Zrenjaninu i Beogradu. Presude nisu pravosnažne, a rok za žalbu je osam dana, saopšteno je u infomativnoj službi zrenjaninskog Trgovinskog suda. Obrt u najvažnijim sudskim procesima vezanim za privatizaciju Jugoremedije AD, desio se u istom danu. Naime, 23. juna i Trgovinski sud u Zrenjaninu i beogradski Trgovinski sud usvojili su tužbene zahteve i presudili u korist tužilaca. Pred beogradskim Trgovinskim sudom raskinut je kupoprodajni i investicioni ugovor između Jake Radoviš i Akcijskog fonda, u procesu gde je Jaka 80 tužila Akcijski fond, čime je poništena privatizacija Jugoremedije. Istom presudom od 31. maja ove godine, usvojen je predlog za određivanje privremene mere kojima se firmi Jaka Radoviš zabranjuje otuđenje i raspolaganje imovinom preduzeća, kao i upis u registre do pravosnažnog okončanja ove parnice. - Privremene mere su pravosnažne, što znači da rukovodstvo ne može ništa od imovine da otuđuje, seli licence ili kao što sada pokušavaju da odlučuju na skupštini Medele u Vrbasu. Naime, Jugoremedija je kupila 36,7 odsto vlasništva Medele, ali pošto je pod privremenim merama, ne može da donosi bilo kakve odluke - kaže Zdravko Deurić, predsednik Udruženja malih akcionara i radnika Srbije. Trgovinski sud u Zrenjaninu, prema rečima portparola Ljiljane Popov, usvojio je zahtev tužilaca, malih akcionara i utvrdio da su ništavni upisi u sudskom registru nad subjektom upisa AD Jugoremedija Niš. Presudom zrenjaninskog suda određena je privremena mera, kojom se do okončanja ove parnice, zabranjuje donošenje odluka na organima upravljanja ili postupci kojima bi se menjala vlasnička struktura firme. Presudom je tuženi obavezan da plati malim akcionarima troškove spora u vrednosti 1,8 miliona dinara u roku od osam dana. Izvor: "Danas".

Uvoz nafte u Indiju vredi 50 milijardi dolara

Vrednost uvoza nafte u Indiju verovatno će dostići 50 milijardi dolara posmatrano od marta 2005. do marta ove godine i biće veći za sedam milijardi dolara u odnosu na prethodnih 12 meseci. Rast vrednosti uvoza dodatno će povećati indijski spoljnotrgovinski deficit i stvoriti pritisak na rupiju. Indija uvozi tri četvrtine nafte koju preradi. Finansijski direktor državne kompanije Indian Oil, S. V. Narasiman izjavio je da je ta kompanija već pogođena rastom cena, jer je vlada Indije dozvolila da minimalno povećaju svoje cene. Izvor: "Danas".

Dokle je stigao proces privatizacije u Srbiji:
Još 1.500 firmi čeka kupce
Do kraja marta iduće godine u Srbiji treba da bude okončan proces privatizacije. Od 2001. godine zainteresovanim kupcima je ponuđeno ukupno 2.605 preduzeća i manjinskih paketa akcija u firmama koje su privatizovane po prethodnom zakonu, a novog vlasnika dobilo je 2.115 preduzeća. Za još oko hiljadu preduzeća nisu oglašeni prospekti, što znači da oko 1.500 firmi čeka kupce. Takođe, oko stotinak preduzeća nalazi se u postupku restrukturiranja i u privatizaciju će ući tek po okončanju te faze, a kako je reč o velikim sistemima moguće je da do ulaska u taj proces budu podeljeni na više delova. Kada je reč o firmama za koje nisu oglašeni prospekti, u zakonskom roku biće prodata najmanje polovina firmi, dok će za preostale najpre biti utvrđeno da li je reč o aktivnim preduzećima, nakon čega će kupca potražiti kroz stečaj. Pred desetak trgovinskih sudova u zemlji, Agencija vodi stečajeve 309 preduzeća, od čega je oko 60 odsto u taj proces ušlo znatno ranije, pa ima slučajeva da i po desetak godina firme provedu u tom statusu. Rokovi za stečajne radnje sada su znatno kraći. U Agenciji kažu da je već prodat kompletan kapital pedesetak firmi dok je za 48 preduzeća izvr?ena delimična prodaja. Podaci ukazuju da novi vlasnici imaju problema da pokrenu proizvodnju, čemu ne doprinose ni obećane investicije. Posmatrano u celini, grupacija privatizovanih firmi je prošle godine poslovala sa negativnim finansijskim efektima, zbog čega je stopa izgubljenog kapitala 28 odsto što je iznad republičkog proseka (24 odsto). - Efekti privatizacije ne mogu se osetiti u kratkoročnom periodu od godinu - dve, zbog stanja u kome se nalazi većina domaćih preduzeća. Ona su opterećena dugovima, oprema je zastarela, tržišta izgubljena, a broj zaposlenih previsok. S druge strane, kupci imaju obaveze koje su preuzeli ugovorima i bez značajnijih finansijskih injekcija ne mogu tako lako da pokrenu zapostavljenu proizvodnju. Oni se, pri tom, oslanjaju uglavnom na sopstvena sredstva, jer je podrška banaka simbolična i nedovoljno podsticajna. Zato se mnogo očekuje od sve prisutnijih multinacionalnih kompanija, koje imaju dovoljno slobodnog kapitala da efikasno pokrenu proizvodnju i povećaju produktivnost. Ipak, pravi efekat ne može da se postigne ukoliko se između novog poslodavca i zaposlenih ne uspostavi konsenzus - kaže za Danas Rade Šević, PR Agencije za privatizaciju i ističe da se veliki broj zaposlenih ponaša kao u vreme samoupravljanja, ali da i dosta poslodavaca nema potrebnu odgovornost. To je jedan od razloga što Agenciji pristiže na hiljade prigovora nezadovoljnih radnika ili lokalnih samouprava koje reaguju zbog nepokrenute proizvodnje i otpuštanja zaposlenih u privatizovanim preduzećima. Otvaraju se pitanja da li je firma procenjena realno, sumnja se u namere novih vlasnika, ali i u njihovu sposobnost da rukovode preduzećem koje su kupili. - Dve godine kontrolišemo rad firmi koje su prodate na aukciji, a pet godina preduzeća koja su promenila titulara kroz tenderski postupak. Ali, naša kontrola se ograničava na primenu sklopljenog ugovora: da li su izvršene uplate, realizovane investicije, pokrenuta proizvodnja i eventualno da li se sprovodi socijalni program. Agencija se prilikom kontrola ponaša neutralno, ne štitimo nove vlasnike, ali tolerišemo manja odstupanja i obično se utvrdi rok za otklanjanje nedostataka jer je to racionalnije nego da se ponovo ulazi u privatizacioni proces - kaže Šević i naglašava da je i uz tu toleranciju, Agencija bila prinuđena da do sada raskine 215 ugovora (svaki deseti), iako to smatra dobrim rezultatom u odnosu na privatizaciona iskustva zemalja u okruženju. Neophodna finansijska provera kupca Izmenama zakona o privatizaciji, Agenciji je omogućeno da jednostrano raskine ugovor o kuporodaji ukoliko je u postupku kontrole utvrđeno da novi vlasnik ne ispunjava obaveze. Poništavanje ugovora vodi se po hitnom postupku pred Trgovinskim sudom u Beogradu, a portparol tog suda Stevo Đuranović kaže za Danas da postoje ozbiljni problemi tokom realizacije postupka. - Mislim da bi zakonska regulativa trebalo da bude mnogo jasnija, da omogući efikasnu proveru finansijskog stanja kupca i poreklo njegovog kapitala, kako bi se izbegle sumnje u namere novog vlasnika. Neophodno je i da se izgradi mehanizam kojim će se sprečiti sukob interesa, ali i kroz izmene krivičnog zakona utvrditi odgovornost čelnih ljudi u firmi za podatke koje navode u prospektu preduzeća - ističe Đuranović. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta