Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Guverner NBS Radovan Jelašić poručio izvoznicima:
Dinar nepredvidiv do kraja godine
Moja poruka izvoznicima je da se što pre obrate poslovnim bankama i da sa njima naprave ugovore o terminskoj prodaji odnosno kupovini deviza, jer niko ne zna kakav će kurs biti do kraja godine. On se formira na tržištu u zavisnosti od ponude i potražnje i jedino što Narodna banka Srbije neće dozvoliti jeste da dnevne oscilacije budu izrazito visoke - rekao je juče na skupu u Privrednoj komori Srbije guverner NBS Radovan Jelašić. Sastanak sa privrednicima, koji je sam inicirao podstaknut sve glasnijim protestima izvoznika zbog sadašnjeg kursa dinara, Jelašić je iskoristio da još jednom pokaže da centralna banka ne štimuje kurs, iznoseći podatke da je NBS 2003. godine na deviznom tržištu učestvovala sa 69 odsto, godinu dana kasnije sa 52 odsto, a prošle godine sa 44 odsto. - U prvih šest meseci ove godine naše učešće je svedeno na 31 odsto, a u junskim transakcijama na deviznom tržištu učestvovali smo samo sa tri odsto i to da dinar ne bi još više aprecirao. Slično smo uradili i krajem decembra prošle godine, ali smo zato u januaru prodali 220 miliona evra jer je ponuda deviza bila izrazito mala. Tada je jedino dinar i deprecirao za dva odsto dok svih ostalih meseci zbog obilja ponude deviza njegova vrednost raste. Samo pre dva dana je, recimo, ponuda bila 12 miliona evra, a tražnja dva miliona evra - objasnio je Jelašić i dodao da se kretanje kursa nije odrazilo na kretanje izvoza koji je u prvih pet meseci povećan za 16,8 odsto i da kurs nije dominantni element koji utiče na rast izvoza. Banke su spremne za takve dogovore, poručio je predstavnik HVB banke, jedne od retkih koja je prisustvovala današnjem skupu, a kao primer je izneo da je kojim slučajem terminski ugovorena prodaja deviza sa rokom od šest meseci na početku godine kada je evro vredeo 85,5 dinara, danas bi privrednici dobijali čak 90 dinara za evro, a ne manje nego što je on vredeo 1.januara. Iako je među izvoznicima bilo i onih koji su ocenjivali da im u poslovanju mnogo više od kursa smetaju inflacija, prevelika javna potrošnja i previsoke kamate na kredite, ipak je većina njih podelila mišljenje Zorana Drakulića, vlasnika Valjaonice bakra u Sevojnu da monetarna vlast treba više da sluša signale koji pristižu iz privrede i da ne vodi politiku kursa koja će uništiti izvoznike. Na njegovu primedbu reagovala je viceguverner NBS Diana Dragutinović. - Kada kažete da NBS treba da sluša privredu, vi se zalažete za to da država dopusti veću deprecijaciju jer će to pogodovati izvoznicima. Ali to znači automatski rast inflacije. Osim toga, kao privrednik koji je poslovao i posluje u liberalnim uslovima, svakako više volite da se država ne meša u privredne tokove. Zašto bi to bilo drugojačije kod nas kada je reč o kursu - upitala je Dragutinović. Izvor: "Danas".

Benzin skuplji za 80 para?

S obzirom na to da su se na osnovu Uredbe o cenama derivata nafte stekli uslovi za korekciju maloprodajne cene benzina, uputili smo Ministarstvu finansija i Ministarstvu trgovine i turizma zahtev da gorivo poskupi za 0,8 dinara po litru - izjavio je za Danas Željko Martinović, portparol republičkog Ministarstva rudarstva i energetike. Naime, u proteklih 15 dana ukupan rast cene sirove nafte i kursa dolara iznosio je 1,57 odsto što znači da shodno odredbama Uredbe, benzin može da poskupi već danas. U kompaniji Petrobart AVIA su izračunali da bi litar benzina MB-95 i BMB-95 trebalo da poskupi za 72 pare na 86,52 dinara, cena dizela D-2 trebalo bi da se poveća za 80 para na 74 dinara po litru, a nova cena ekodizela nakon poskupljenja od 91 pare iznosila bi 80,71 dinar po litru. U kompaniji Petrobart AVIA očekuju, shodno izjavama resornih ministara prilikom prethodne promene cena, da će se uredba primenjivati po automatizmu, a da će se gorivo po višim cenama na pumpama prodavati već od danas. Trenutne cene goriva na benzinskim pumpama iznose 85,8 dinara po litru za MB 95 i BMB 95, dizela D2 73,2 dinara i ekodizela 79,8 dinara po litru. Izvor: "Danas".

Zakazane aukcije za prodaju tri velika pančevačka preduzeća:
Na prodaju Utva avioni, Staklara i Petroremont
U Agenciji za privatizciju danas će se na prodaji naći dve velika preduzeća, nosioca industrijskog razvoja Pančeva, koja su imala znatnu reputaciju u bivšoj SFRJ. Na prodaju će biti ponuđen kapital Industrije stakla i Petroremonta, a za dve nedelje biće ponuđeni i Utva - avioni. Posle dva neuspešna tendera za prodaju Industrije stakla (poslednji put avgusta 2003. godine kada nije bilo zainteresovanih za kupovinu) Agencija za privatizaciju se odlučila za aukcijsku prodaju jedine ovakve fabrike u Srbiji. Prodaje se svih sto odsto kapitala, a procenjena vrednost je 1,5 milijardi dinara. Licitiranje na aukciji počeće cifrom od blizu 4,5 miliona evra. Rukovodstvo Staklare nije optimistično u pogledu ovakve prodaje, jer nije usvojen njihov predlog da se fabrika proda u delovima. Od juna 2003. godine, kada se dogodila havarija, pogon za proizvodnju ravnog stakla po "pitsburg" tehnologiji ne radi, pa se od tada ovde samo prerađuje staklo. Poslovodstvo je Agenciji sugerisalo da postoje zainteresovani za kupovinu nekih pogona, kao što je, recimo, linija za proizvodnju medicinskih ampula ili kaljenog stakla, ali da niko ne želi da ulaže u obnovu proizvodnje stakla. Ukoliko bi se neko i odlučio za ponovno pokretanje proizvodnje ravnog stakla, ali po "flot" tehnologiji, izgradnja novog pogona bi koštala najmanje 55 miliona evra. Početna cena za 70 odsto kapitala Petroremonta biće 34,4 miliona dinara. Ova fabrika, koja je nekada formirana da bi se bavila održavanjem, izradom i ugradnjom procesne opreme u pančevačkom naftno-hemijskom kompleksu, zapošljava više od 200 radnika i jedna je od boljih u svojoj branši. Vrednost preduzeća procenjena je na 143 miliona dinara. Miroslav Bartolome, direktor ove fabrike, je optimista po pitanju ishoda privatizacije jer za nju ima zainteresovanih. Nameru da postanu većinski vlasnici iskazale su četiri firme. Aukcijska prodaja fabrike za proizvodnju aviona Utva - avioindustrija zakazano je za 27. jul. Predviđeno je da licitiranje počne sa 288,4 miliona dinara. Prema rečima Tomislava Bjelogrlića, generalnog direktora Utva aviona, kompanije iz avioindustrijske branše iz SAD i Izraela, zainteresovane su za kupovinu fabrike. Na prodaju se nudi 88,8 odsto kapitala. Izvor: "Danas".

ZA KUPOVINU DDOR ZAINTERESOVANO 13 KOMPANIJA

Na tender za kupovinu najmanje 80,12 odsto kapitala osiguravajućeg društva DDOR Novi Sad prijavilo se 13 najvećih svetskih osiguravajućih kompanija, saopštila je juče Agencija za osiguranje depozita. To su italijanske Fondarija SAI i Đenerali, francuske Aksa i Grupama, te nemačke Alijanc i VHV grup. Javile su se i belgijska grupa KBC , švajcarska La baloaz, Češka pojistovna, grčka Etniki, Eureko iz Holandije, slovenački Triglav i Viner štediše iz Austrije. Agencija i njen savetnik BNP Pariba proveravaju da li kandidati ispunjavaju kriterijume konkursa. Prijave su mogle da podnesu firme koje se poslovima osiguranja bave najmanje pet godina i čiji je poslednji godišnji prihod od premije osiguranja bio bar 500 miliona evra, kao i banke sa aktivom od najmanje pet milijardi evra. Na kraju prošle godine ukupna aktiva DDOR bila je 10 milijardi dinara, neto aktiva 3,7 milijardi dinara, a prihod od bruto premije osam milijardi dinara. Ta novosadska osiguravajuća kuća u Srbiji ima 22 filijale i drži oko 31 odsto tržišta. Izvor: "Danas".

DEO KOŠTANE U STEČAJU PRODAT ZA 119,4 MILIONA DINARA

Agencija za privatizaciju Srbije prodala je juče na licitaciji dve celine Koštane iz Vranja u stečaju, za ukupno 119,4 miliona dinara. Preduzeće Amazis iz Beograda kupilo je deo te nekadašnje fabrike obuće, koji obuhvata 19.100 kvadratnih metara građevinskih objekata, po početnoj ceni od 110 miliona dinara. Druga ponuđena celina koju takođe čine zgrade, od 1.250 kvadratnih metara, prodata je za 9,4 miliona dinara. Početna cena je bila pet miliona dinara. Prodati su i PD Trudbenik, Simaks, šest celina fabrike šešira Begej, Metalac iz Kuršumlije Progres iz Zaječara i ukupni prihodi od jučerašnje prodaje preduzeća u stečaju su 278 miliona dinara. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta