Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Nacionalni investicioni plan biće usvojen do kraja avgusta:
Milijarda evra za razvoj Srbije
Nacionalni investicioni plan koji gromoglasno najavljuje Vlada Srbije polako dobija prve konture. Pre desetak dana predstavljen je prvi sektorski plan, za oblast nauke, a juče je Vlada Srbije usvojila još dva sektorska plana - poljoprivreda (70 miliona evra) i energetika. Nacionalni plan predviđa investiranje države u sedam ključnih sektora kao što su unapređenje obrazovanja, modernizacija zdravstvenog sistema i zaštita životne sredine, izgradnja saobraćajne infrastrukture, podsticanje privrednog razvoja, stanogradnja, poboljšanje standarda građana i unapređenje rada državne uprave. Plan će se zapravo sastojati od 17 sektorskih planova. Predviđeno je da svi sektorski planovi budu usvojeni do 31. avgusta i da tog datuma zvanično bude predstavljen Nacionalni investicioni plan koji će vredeti 1,1 milijardu evra. Sredstva za realizaciju biće dobijena iz privatizacionih prihoda, budžetskog suficita i dodatnih kredita (Svetske banke, EBRD i pretpristupnih fondova EU). Ove godine očekuje se 1,3 milijardi evra investicija pre svega od prodaje Mobija 63 i Vojvođanske i Panonske banke. Prvi Nacionalni investicioni plan odnosiće se na 2006. i 2007, a već je u planu i drugi, za period 2008 - 2011. Nacionalni planovi će biti inkorporirani kao poseban deo budžeta. Iako nisu završeni, već je najavljena vrednost određenih sektorskih planova. Tako će za izgradnju puteva biti izdvojeno 200 miliona evra, a za stanogradnju 150 miliona evra. Za sektor turizma biće opredeljeno 50 miliona evra. Ranije je najavljeno da će za oblast nauke i unapređenja rada lokalne samouprave biti dato ukupno 64 miliona evra. Projekte mogu da predlažu direktni i indirektni budžetski korisnici, lokalne samouprave, udruženja građana i nevladine organizacije. Posao ocenjivanja vodi Projektni centar u Ministarstvu finansija iznad kojeg je Koordinaciono telo Vlade Srbije u kojem su pet ministara (Dinkić, Popović, Ilić, Dimitrijević i Bubalo). Planom je predviđeno da projekti ne smeju biti previše ambiciozni ni previše uopšteni i moraju da nose mali rizik. Sredstva mogu biti upotrebljena za unapređenje infrastrukture i IT, javne nabavke, modernizaciju, obuku, izradu strategija, stručno-tehničku pomoć... Moguće je sufinansiranje projekta iz drugih izvora. Potrebno je i povezati projekat sa nekom od strategija koje je usvojila Vlada. Prema očekivanjima, ideja Nacionalnog investicionog plana našla se pod udarom kritike. Međutim, kao jedina primedba izneta je mogućnost da nova javna potrošnja podigne ionako previsoku inflaciju. Čak i visoki funkcioneri kao što je guverner NBS Radovan Jelašić isticali su potrebu ulaganja tog novca u druge svrhe, a jedna je i otplata dugova. Kritika je delimično urodila plodom pa je u Vladi rešeno da zbog mogućnosti rasta inflacije u 2006. bude potrošeno "samo" 400 miliona evra dok će ostatak biti utrošen sledeće godine. Sektorski planovi 1. Zaštita životne sredine (unapređenje voda i vazduha i upravljanja otpadom), 2. Energetika (gasifikacija, izgradnja skladišta gasa u Banatskom Dvoru, iskorišćavanje termalnih izvora), 3. Kultura (Rekonstrukcije Narodnog muzeja i biblioteke, Arhiva Srbije, Kinoteke, lokalnih muzeja i biblioteka, nabavka novih instrumenata za Beogradsku filharmoniju i muzičke škole), 4. Nauka (nabavka opreme za istraživanja, izgradnja tehnoloških parkova i inkubatora, formiranje jedinstvenih informatičkih baza podataka, e-uprava), 5. Obrazovanje (nabavka 30.000 računara za 1.600 škola, izgradnja i rekonstrukcija školskih terena i sala, usavršavanje profesora i investicije u Univerzitet), 6. Podsticanje privrednog razvoja (start ap krediti, formiranje industrijskih parkova i inkubatora za razvoj preduzetništva, ulaganja u nerazvijena područja), 7. Poljoprivreda (podsticaji za ruralni razvoj, krediti za modernizaciju opreme, izgradnja laboratorija za kontrolu mleka), 8. Policija (stanovi za policiju, nabavka opreme i vozila, modernizacija stanica), 9. Saobraćajna infrastruktura (obilaznica oko Beograda i most kod Vinče, Ostružnički most, modernizacija graničnih prelaza, regionalni i lokalni putevi), 10. Sport (izgradnja i rekonstrukcija sportskih objekata), 11. Stanogradnja (izgradnja jeftinih stanova za zaposlene u javnom sektoru, krediti za rekonstrukciju fasada), 12. Sudovi (izgradnja i modernizacija sudova), 13. Turizam (investicije u Dunav i infrastrukturu najvećih turističkih centara, žičara od Bloka 44 do Košutnjaka), 14. Ustanove socijalne zaštite (modernizacija domova za nezbrinutu decu i gerontoloških centara), 15. Verski objekti (završetak hrama Svetog Save, rekonstrukcija Žiče, lokalni verski objekti, osvetljenje crkava), 16. Vojska (stanovi za vojna lica, modernizacija vojne tehnike), 17. Zdravstvo (kupovina moderne opreme, rekonstrukcija kliničkih centara, izgradnja Dedinja II i Sremske Kamenice II, kupovina novih kreveta za bolnice i porodilišta, rekonstrukcija svih domova zdravlja). Izvor: "Danas".

Rajfajzen banka a.d. Beograd peti put zaredom najbolja banka u Srbiji:
Najveći kreditor privrede
Rajfajzen banka a.d. Beograd po peti put zaredom dobila je nagradu "Najbolja banka u Srbiji" od strane renomiranog britanskog finansijskog magazina Euromani. To je najveća banka u zemlji po osnovu bilansne aktive i tržišni lider po depozitima i kreditnom portfoliju. Aktiva je u 2005. porasla za 61 odsto, a sa 674,3 miliona evra plasiranih do kraja 2005, postala je najveći kreditor srpske privrede, navodi se u saopštenju Rajfajzen banke. Ističe se da je nedavno najavljivano povećanje kapitala za sto miliona evra realizovano, kao i da će taj dodatni kapital delom biti investiran u kreditiranje privrede, malih i srednjih preduzeća. "Za godinu dana uvećali smo kreditne plasmane privredi za 54 odsto, a sredstva plasirana malim i srednjim preduzećima su udvostručena na 101 milion evra. Povećali smo kapital jer verujemo da Srbija ima jaku perspektivu", izjavio je Oliver Regl, predsednik Izvršnog odbora Rajfajzen banke i dodaje da od sto najvećih domaćih kompanija u Srbiji, 64 su klijenti te banke, dok od sto najvećih stranih investitora u Srbiji, preko njih posluje 79. Bečkoj Rajfajzen centralbank Euromani je po drugi put dodelio nagradu "Najbolja banka u centralnoj i istočnoj Evropi". Izvor: "Danas".

PIREUS BANKA KUPILA SVE AKCIJE

Pireus banka u Srbiji saopštila je juče da je postala vlasnik 100 odsto svog kapitala pošto je od malih akcionara otkupila preostalih 11,77 odsto akcija za ukupno 582 miliona dinara. Transakcija je obavljena preko Beogradske berze, a otkupna cena jedne akcije iznosila je 29.403 dinara. Pireus banka je maja 2005. kupila 80 odsto kapitala nekadašnje Atlas banke i još osam odsto dokapitalizacijom. Izvor: "Danas".

TRIGLAV HOĆE KOPAONIK OSIGURANJE

Slovenačko osiguravajuće društvo Triglav objavilo je juče ponudu za preuzimanje najmanje 75,53 odsto kapitala beogradske kompanije Kopaonik osiguranje po ceni od 2.282 dinara za jednu akciju. Triglav je zainteresovan da preuzme 100 odsto kapitala. Ponuda će biti otvorena do 9. avgusta. Izvor: "Danas".

U naredne tri nedelje malim akcionarima Hemofarma otvorena ponuda nemačke kompanije Strada:
Radnicima 180 miliona evra
Mali akcionari Hemofarma od danas preko svojih brokera mogu da se uključe u ponudu nemačke kompanije Strada koja je već preuzela 67 odsto akcija najveće srpske farmaceutske kuće. Predsednik Upravnog odbora kompanije Strada Harmut Retclaf rekao je, na jučerašnjoj pres konferenciji u Vršcu, da očekuje da će i preostali akcionari prodati svoje akcije, jer je ponuda po ceni od 146,97 evra ili 12.345 dinara po akciji veoma dobra. Ukoliko svi akcionari Hemofarma prihvate ovu ponudu Strada će preuzeti Hemofarm za ukupno 485 miliona evra ili 4,7 milijardi dinara. - Reć je o izvanrednom spoju dve firme, a koliko tržište kapitala ceni ovu kombinaciju najbolje pokazuje činjenica da su cene akcija porasle za 35 odsto. Obe firme će u narednom periodu ostati nezavisne u najvećoj mogućoj meri, tako da integracija nije prava reč, jer će Hemofarm i dalje raditi pod istim imenom i sa istim rukovodstvom - rekao je Retclaf i istakao da kompanija Strada zauzima osmo mesto na listi svetskih proizvođača. S obzirom na to da Hemofarm ima veoma dobra proizvodna postrojenja veliki deo proizvodnje Stradinih preparata može biti prebačen u Vršac, a moguća su i nova ulaganja u proizvodne pogone, istakao je on. Predsednik Hemofarm koncerna Miodrag Babić savetovao je malim akcionarima, koji su bili strpljivi, da prodaju akcije u naredne tri nedelje. Na taj način će oko 180 miliona evra doći u privatne ruke. On je dodao da je reč o najvećem nemačkom ulaganju u Srbiju. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta