Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Obelodanjena strategija privatizacije Naftne industrije Srbije:
Manjinskom partneru upravljanje, državi zlatna akcija
Vlada Srbije odlučila je da kao najoptimalniju prihvati opciju privatizacionog savetnika da strateški investitor može, kroz dokapitalizaciju, da stekne maksimalno do 49 odsto udela u vlasništvu Naftne industrije Srbije, kao i da ima kontrolu nad upravljanjem kompanijom, dakle većinu glasačkih prava u ključnim upravnim telima, obelodanjeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu rudarstva i energetike. - Ovim potezom republička vlada je napravila još jedan veliki korak u reformisanju energetskog sektora Srbije koji se ne može posmatrati van konteksta ukupnih reformi celog našeg društva. Cilj je bio da se NIS privatizuje i da se stvore uslovi za liberalizaciju tržišta nafte, kao i za privlačenje strateških investitora koji će ulagati u razvojne programe i novu tehnologiju poštujući standarde u oblasti zaštite životne sredine - izjavio je republički ministar rudarstva i energetike Radomir Naumov. On je podsetio da je Vlada krajem decembra prošle godine prihvatila predlog Komisije za javnu nabavku o dodeli ugovora za izradu strategije privatizacije nacionalne naftne kompanije konzorcijumu Meril Linč-Rajfajzen investment. Predstavnik Rajfajzen investment Radoš Ilinčić objasnio je da će se privatizacija nacionalne naftne kompanije, koja će ostati vertikalno integrisana jer neće biti njenog rasparčavanja, obavljati fazno. - To znači da će najpre biti prodato 37,5 odsto udela - prodajom postojećih i novoemitovanih akcija, odnosno dokapitalizacijom, čime se stiču uslovi za povećanje vrednosti NIS. Vlada Srbije bi takođe kontrolisala paket od 37,5 odsto, Privatizacionom registru bi pripalo 18,3 odsto a zaposlenima 6,7 odsto akcija. Povećanje vrednosti NIS utvrđeno je kao prioritet, a bilo bi omogućeno i realizacijom programa kapitalnih investicija. Investiciona injekcija trebalo bi da iznosi oko 250 miliona dolara. U drugoj fazi privatizacije prema našim procenama, strateški partner će preuzeti sve akcije zaposlenih i što znači da će raspolagati sa 49 odsto akcija uz dokapitalizaciju u pretpostavljenom iznosu od 300 miliona dolara. Nakon okončanja druge može da nastupi i treća faza u kojoj će Vlada imati diskreciono pravo da odredi kako i kada da proda svoj preostali udeo. Uz učešće u procesu privatizacije NIS strateškom partneru će biti ponuđena i kupovina pančevačke Petrohemije - istakao je Ilinčić i dodao da će socijalni program za radnike NIS biti naknadno formulisan, mada se već sad zna da bi radnici trebalo da dobiju po 200 evra za svaku godinu radnog staža. Osim toga zaposleni će moći odmah da raspolažu svojim akcijama uz zagarantovanu minimalnu prodajnu cenu. Uz konstataciju da će strateški investitor pokazati manje interesovanje ukoliko ne dobije kontrolu nad upravljanjem i većinu u Upravnom i Izvršnom odboru, Ilinčić je naglasio da to nikako ne znači, da će interesi države u NIS biti nezaštićeni pošto će Vlada zadržati takozvanu "zlatnu" akciju koja omogućava pravo blokiranja vitalnih odluka u kompaniji. Pitanja novinara Danasa da li je u zemljama u okruženju prilikom privatizacije naftnog sektora strateškom partneru dato da u poslovodstvu ima većinu i samim tim rukovodeću ulogu i zašto se privatizacioni savetnik nije opredelio za rešenje u kojem bi manjinski partner svoja prava štitio "zlatnom" akcijom, ostala su bez adekvatnog odgovora. Tender u oktobru Objavljivanje tendera za izbor strateškog partnera u procesu privatizacije NIS biće raspisan u oktobru. To je predviđeno ugovorom sa privatizacionim savetnikom. Posle toga sledi sprovođenje procesa svojinske transformacije koji bi trebalo da se završi početkom sledeće godine. Zasad se pominje šest kompanija zainteresovanih za kupovinu NIS, ruski Lukoil, austrijski OMV, izraelska ISC, grčki Helenik Petroleum, mađarski MOL i poljska PKP. Izvor: "Danas".

Metalac iz Gornjeg Milanovca povećao izvoz za 53 odsto:
Posuđe po meri inostranih kupaca
U prvih šest meseci ove godine gornjomilanovački Metalac koji se već godinama nalazi na vrhu liste izvoznika Moravičkog okruga ostvario je prihod od 20 miliona evra, a u odnosu na isti period lane obim izvoza povećao je za 53 odsto. Kako ističe Petrašin Jakovljević, generalni direktor Metalca, u prvom polugodištu ostvaren je devizni priliv od šest miliona evra, ali je na domaćem tržištu, zbog niske kupovne moći građana, promet znatno slabiji od planiranog. - Ne možemo a da ne budemo zadovoljni obimom izvoza koji je Metalac ostvario u prvih šest meseci, ali kada je reč o prodaji na domaćem tržištu rezultati su znatno lošiji od planiranih. Razlog pre svega leži u činjenici da je kupovna moć građana Srbije i dalje na niskom nivou na šta dobrim delom utiče i prezaduženost. Uprkos ovakvim uslovima koji vladaju na tržištu Srbije mi smo optimisti i očekujemo dobre poslovne rezultate, posebno kada se u vidu ima činjenica da već imamo sklopljene ugovore i naloge za oktobar, zbog čega se nadamo da ćemo ovu poslovnu godinu završiti znatno uspešnije nego prethodnu - kaže Jakovljević. Mada u ovoj gornjomilanovačkoj firmi koja po oceni većine ekonomskih analitičara predstavlja jednu od najzdravijih kompanija u Srbiji čije akcije na berzi od oktobra 2004. beleže konstantan rast, nisu zadovoljni rezultatima ostvarenim na domaćem tržištu, menadžment firme ipak ne krije da je evropsko tržište, kada je reč o posuđu, ipak njihov prioritet. - Već nekoliko godina zaredom najviše izvozimo u Francusku, Španiju, Britaniju i Italiju. Na istoku dominira izvoz u Rusiju, gde smo do 2002. kada smo osnovali firmu i distributivni centar beležili izvoz od 600.000 evra, da bi u 2004. izvoz na rusko tržište premašio 3,2 miliona evra. U 2005. godini izvoz u Rusiju porastao je za 38 odsto. Ove godine na rusko tržište trebalo bi da plasiramo robu vrednu 3,6 miliona evra, ali sudeći prema prvim pokazateljima očekujemo da će do kraja godine izvoz dostići četiri miliona evra. U ovom trenutku pokrivamo devet odsto ruskog tržišta, a ambicije su nam da do 2008. osvojimo 20 odsto tog tržišta. Planiran je i ozbiljniji izvoz u Kazahstan, kao i proboj na tržište Poljske. U Ukrajini smo prošle godine prodali robe u vrednosti od 600.000 dolara, a u ovogodišnjem planu nam je milion dolara. Na osnovu iskustava iz Rusije u saradnji sa firmom Promone-Mark osnovali smo preduzeće Promo-Metal u Zagrebu, koje se bavi plasmanom naših proizvoda na tržištu Hrvatske. Treba, međutim, podsetiti da je interesovanje pojedinih tržišta za ovu vrstu robe promenljivo. U prilog tome govori podatak da smo pre 20 godina na nemačko tržište plasirali čak 80 odsto ukupnog izvoza, a danas smo na tom tržištu prisutni u simboličnom procentu - ističe Jakovljević. Prema istraživanjima londonskog časopisa Finance Central Europe, firma iz Gornjeg Milanovca se i u prošloj godini našla među 100 najuspešnijih kompanija Jugoistočne Evrope. Na osnovu bruto dobiti Metalac je zauzeo 63. mesto, dok se po prinosu na aktivu našao na 27, a po prinosu na kapital na 37. mestu. Izvor: "Danas".

Sintelon i švajcarska Enija u zajedničkom preduzeću

Sintelon iz Bačke Palanke i švajcarska Enia osnovale su zajedničko preduzeće Enija istočna Evropa koje će se baviti proizvodnjom podnih obloga. Osnivači poseduju po 50 odsto kapitala u novoosnovanom preduzeću. Firmu Enia istočna Evropa čine dve poslovne celine: Enia - Bačka Palanka i Enia u ukrajinskom gradu Kaluši, navodi se u saopštenju. Švajcarska kompanija je u zajedničko preduzeće uložila novac, tehnologiju i deo opreme, a Sintelon infrastrukturu, opremu i radnike. Cilj novog zajedničkog preduzeća je da proširi ponudu podnih obloga za stambenu i javnu upotrebu, i zauzme vodeću poziciju na tržištima Rusije, Ukrajine i Balkana. Izvor: "Danas".

Informacija da će pirotski Tigar posredstvom inicijalne ponude paketa akcija na berzi pokušati da
Pulsiranje berze usmerava kapital investitora
Informacija da je pirotski Tigar prva firma u Srbiji koja će putem inicijalne javne ponude pokušati da obezbedi potreban kapital za razvoj nije iznenadila dobre poznavaoce finansijskog tržišta koji od početka godine praktično tu inicijativu očekuju. Iznenađenje eventualno predstvlja podatak da će novoemitovana serija akcija pirotske fabrike biti udružena sa akcijama koje država ima u ovoj firmi, a reč je o jednoj trećini akcijskog kapitala, i to ovu transakciju čini specifičnom u odnosu na klasičnu inicijalnu javnu ponudu. Emitovanju nove serije akcija Tigra prethodiće objavljivanje konkretnog investicionog projekta za čiju se realizaciju prikupljaju potrebna sredstva. Projekat mora bitri dovoljno atraktivan da budućim kupcima akcija garantuje u srednjoročnom roku skok vrednosti akcija odnosno potencijalnu dobit, jer budući investitori ulaze u finansiranje razvoja Tigra upravo zbog dobiti, a ne upravljačkog prava. Uspeh inicijalne ponude za sam Tigar osim potrebnog kapitala, daleko jeftinijeg od onog uzetog u banci, otvara mogućnost da u sledećoj fazi dokapitalizacije, ali tada kroz zatvoren sistem ponude, dođe do jednog ili nekoliko značajnih investitora. I za srpsko tržište kapitala, koje je tek u povoju, ovo je izuzetno značajna vest jer ukoliko javna ponuda Tigra uspe, to će pokazati da je srpsko tržište zaista investiciono zanimljivo i atraktivno potencijalnim ulagačima, bilo da je reč o strateškim ili finansijskim investitorima. Taj momenat je izuzetno važan jer ekonomski eksperti uveliko upozoravaju na to da na Beogradskoj berzi zapravo nema dovoljno tržišnog materijala kojim se može ozbiljnije trgovati, i da se zbog toga i dešavanja na berzi ne mogu porediti sa onima u razvijenim zemljama. Naime, odavno je zapaženo da političke turbulencije na ovom prostoru, kakvo je, recimo, osamostaljenje Crne Gore, ne dovode do nekih potresa na berzi. Nije se ništa posebno dešavalo ni kada je objavljeno da u Hrvatskoj islandski farmaceutski gigant Aktavis vodi pravi berzanski rat sa američkom kompanijom Bar oko preuzimanja Plive, mada je Aktavis većinski vlasnik leskovačkog Zdravlja. I mada je bilo logično očekivati skok akcija ove naše farmaceutske kuće, kao što su recimo akcije Štade skočile na frankfurtskoj kada je objavila vest o preuzimanju Hemofarma, to se ipak nije dogodilo. Međutim, na vest da je nemački Štade zainteresovan za preuzimanje vršačkog Hemofarma, akcije ove kompanije na Beogradskoj berzi dostigle su najvišu cenu od februara 2002. godine kada su se na berzi prvi put pojavile. Ta 28 puta viša cena od početne bila je i orijentir investitoru da ponudi 485 miliona evra za 100 odsto kapitala. Koliko god radovalo reagovanje Beogradske berze na ponudu za preuzimanje Hemofarma, dolazak četrnaestog proizvođača lekova u svetu u Srbiju po svemu sudeći naneće joj i veliki udarac. Pre svega zato što se većina akcija Hemofarma više neće kotirati na domaćoj nego na Frankfurtskoj berzi na kojoj su i akcije Štade, tako da Beogradska berza ostaje bez najlikvidnijih hartija od vrednosti. Ima, međutim, i onih stručnjaka koji misle da situacija nije tako dramatična. Jer, ukoliko između 10 i 15 odsto akcija, kako se računa, ostane u rukama malih akcionara Hemofarma, one bi i dalje mogle da budu prisutne na Beogradskoj berzi, ali sa visokom dozom neizvesnosti da će uskoro njima biti trgovano, s obzirom na očekivanje da će akcije Hemofarma i nadalje rasti. S druge strane pak, investicioni fondovi koji će prodajom svog gotovo 50. procentnog učešća u Hemofarmu imati oslobođen kapital u rukama mogli bi da se okrenu kupovanju akcija nekih drugih dobro kotiranih srpskih firmi poput Tehnogasa, Soja Proteina ili Metalca, odnosno Univerzal i Čačanske banke čije akcije stalno rastu. To bi u svakom slučaju relaksiralo Beogradsku berzu, ali ne bi rešilo problem nepostojanja dovoljno atraktivnog tržišnog materijala kojim se može trgovati, kao što bi to moglo da učini iznošenje na berzu bar dela akcija velikih javnih preduzeća poput NIS, EPS, ili Telekoma, bez kojih Beogradska berza još dugo neće moći da bude ono što berze u svetu danas jesu - mesto prikupljanja najjeftinijeg kapitala. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta