Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prva velika investicija u obnovljive izvore energije na domaćem tržištu:
Biodizel iz Šida za srpske seljake
Izgradnja fabrike za godišnju proizvodnju 100.000 tona biodizela u Šidu prva je velika investicija u obnovljive izvore energije u Srbiji. Uprkos nedovoljnom angažovanju države da pospeši korišćenje obnovljivih izvora energije, vetra, vode, sunca i biomase, kompanija Viktorija grup započela je početkom ovog meseca izgradnju pogona vrednog 15 miliona evra. Jelena Mitrović, pomoćnik generalnog direktora Viktorije grup, kaže da nije jasno zašto država ne pospešuje korišćenje ovih izvora energije jer oni ne zagađuju životnu sredinu, a smanjuju uvoz fosilnih goriva i obezbeđuju rast poljoprivredne i industrijske proizvodnje. Ona dodaje da će se pored svih poteškoća, prve količine biodizela na domaćim pumpama pojaviti početkom 2007. godine. Da li vam je država na bilo koji način pomogla oko izgradnje fabrike ? - Još nismo dobili nikakvu pomoć. U okruženju, država subvencionira kredite, i finansira studije izvodljivosti kod ovakvih projekata. Pojedini zvaničnici, koji su zaduženi za energetiku, čak i ne znaju da je u toku ovakva investicija. Kako da vlast pomogne proizvodnju biodizela ? - Država Ştreba da ratifikuje "Kjoto protokol", donese podzakonska akta Zakona o energetici i uvede iste propise za biogorivo koji važe u EU. Zakon je predvideo donošenje podzakonskih akata, kojima bi se odredile olakšice za proizvodnju tog goriva, odnosno obnovljivih izvora energije, ali ni posle dve godine ovi akti nisu doneti. Proizvodnja biodizela je dva i po puta skuplja od proizvodnje fosilnog goriva, pa je neophodno da ovo gorivo bude oslobođeno akciza i bude u grupi proizvoda sa manjom poreskom stopom, a to predviđa Zakon. Jedna od Direktiva Unije predviđa da ove godine, u zemljama članicama, potrošnja biodizela mora da bude 3,5 odsto od ukupne potrošnje goriva, s tim da se ovaj procenat svake godine uvećava za 0,75 odsto. Kod nas bi to značilo da treba da potrošimo oko 200.000 tona biodizela. Koliko sada možemo da proizvedemo ? - Fabrika u Šidu će moći da proizvede oko 100.000 tona godišnje, tako što će iskoristiti sve postojeće sirovine, odnosno biljke uljarice iz kojih se proizvodi. U još nekoliko manjih fabrika moglo bi da se proizvede još nekoliko desetina hiljada tona, ali za nešto više potrebna su ulaganja u proizvodnju uljarica. Što se tiče suncokreta i soje, ima ih dovoljno na domaćem tržištu, što nije slučaj sa uljanom repicom zbog nesigurnog plasmana. Planski ugovaramo setvu uljane repice kako bi obezbedili više sirovina. Država bi i ovde mogla da pomogne povećanjem stimulacija za sejanje te repice poljoprivrednicima, čime bi bilo još više sirovina za biodizel. Gde nameravate da prodajete ovo gorivo ? Celokupnu proizvodnju možemo da prodamo u EU jer je interesovanje veliko zbog već spomenute obaveze korišćenja biogoriva. Ima li kod nas interesovanja ? Nama i nije namera da sve izvezemo jer želimo da i naši građani osete blagodeti ovog ekološkog goriva. Planiramo da oko 20.000 tona prodamo sledeće godine u Srbiji. Biodizel će biti jeftiniji od običnog dizela, a ogledno korišćenje u autobusima GSP-a pokazalo je da je potrošnja veća za tri do četiri odsto. Potencijalni kupci su gradska saobraćajna preduzeća, komunalne i transportne firme i ratari. Mi seljacima već sada nudimo plaćanje, odnosno kompenzaciju u biodizelu. Uz spisak mogućih korisnika testiramo i dizel motore različitih proizvođača kako bi bili potpuno spremni. Naravno, ukoliko se nađe zajednički jezik sa NIS-om, umešavanje od pet odsto u evrodizel bi značajno povećalo domaću potrošnju. Izvor: "Glas javnosti".

Promet na Beogradskoj berzi dostigao dve milijarde dinara:
"Naš dom" skočio 177 odsto
Proteklih pet dana trgovanja na beogradskom tržištu kapitala je obeležio rast prometa od 62,29 procenata, što predstavlja ukupnu sumu od dve milijarde dinara. Broj transakcija na Beogradskoj berzi porastao je za 21,3 procenta, dok je učešće stranih investitora bilo na nivou od 53,2 procenta. Od ukupnog nedeljnog prometa 12,7 procenata je činio promet obveznicama Republike Srbije. Najveći rast cene od 176,9 procenata zabeležila je akcija kompanije "Naš dom" iz Zrenjanina, uz vrednost prometa od 7,6 miliona dinara. "Proteinka" iz Šapca dostigla je relativan rast cene akcija od 106,9 procenata propraćen malim prometom od svega 40 akcija. Na trećem mestu po rastu cene u toku prošle nedelje nalazi se LHB banka iz Beograda, čije su akcije prvog dana trgovanja, u petak, porasle za 63,9 procenata uz obim trgovanja od 5,1 milion dinara. Pored akcija ove banke na tržište su u toku nedelje uključene i deonice kompanija "Integral inženjering", "Mlin Žabalj", "Naš dom", "Autopromet" i "Žito Bačka". Najveći pad cene od 48,7 procenata zabeležile su akcije kompanije "Izbor". Akcije "Projmetala" i kompanije "Intertehna" imale su približno isti pad cene od 36 procenata. BELEKSfm indeks je u toku protekle nedelje ostvario umeren pad od 0,28 procenata, završivši nedelju na nivou od 1.643,69 indeksnih poena. U strukturi indeksne korpe 61 akcija nije promenila svoju vrednost u toku nedelje, dok je odnos akcija čije su cene pale i akcija čije su cene porasle iznosio 41:23. BELEKS 15, indeks najlikvidnijih akcija na Beogradskoj berzi, porastao je u toku nedelje za relativan iznos od 0,48 procenata na nivo od 1.028,27. Nedeljna vrednost prometa ovim indeksom iznosila je 412,78 miliona dinara što čini 20,6 procenata ukupnog prometa na tržištu. Da li je peta nedelja u kojoj je indeks BELEKSfm zabeležio pad poslednja u nizu, pokazaće pet narednih dana trgovanja. Indeksi regionalnih berzi su proteklu nedelju završili rastom koji bi mogao ukazivati na završetak negativnog trenda kretanja na regionalnim tržištima kapitala. Na nedelju koja je pred nama sigurno će uticati pojava polugodišnjih izveštaja listiranih kompanija koja bi mogla dovesti do značajnijih fluktuacija cena. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta