Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Na javnoj licitaciji juče u hotelu Hajat kupljeno preduzeće nastalo posle oduzimanja licence Mobte
Norveška kompanija Telenor dala 1,513 milijardi evra za Mobi 63
Norveška kompanija Telenor postala je vlasnik Mobija 63 i druge licence za pružanje usluga mobilne telefonije po ceni od 1,513 milijardi evra pošto je juče pobedila na aukciji u hotelu Hajat u konkurenciji austrijske kompanije Mobilkom i egipatskog Oraskom telekoma. Pobednika nije odlučila bolja ponuda na aukciji, jer je isti iznos pri licitiranju prihvatio i Mobilkom, tako da su presudile inicijalne finansijske ponude dostavljene prošle srede. Telenor je ponudio 1,373 milijarde evra, Mobilkom 805 miliona, a Oraskom minimalnih 800 miliona evra. Od postignute cene 320 miliona evra pripašće državi na ime naknade za licencu. Preostalih 1,193 milijarde evra, kao cenu kapitala Mobija, podeliće Republika Srbija i austrijski investitori na čelu s Martinom Šlafom u odnosu 70 prema 30, što znači da će se u budžet sliti 835,1 milion evra, dok će Austrijanci dobiti 357,9 miliona. Aukcija je direktno prenošena na prvom kanalu RTS i počela je otvaranjem inicijalnih finansijskih ponuda sva tri ponuđača. Uzbudljivo nadmetanje startovalo je licitiranjem od ponude Telenora. Mobilkom i Telenor prihvatili su početnu cenu, dok predstavnik Oraskoma nije podigao karticu, čime je ova kompanija već u prvoj rundi odustala od učešća u aukciji. Zanimljivo je da na aukciji nije bilo nijednog ministra iz Vlade Srbije. S druge strane, u publici se našao austrijski investitor Martin Šlaf koji je do juče zajedno s kolegama posedovao 30 odsto kapitala u Mobiju 63. Osim njega, tu su bili i ambasador Norveške u Srbiji Hokon Blankenborg i bivši norveški ambasador Hans Ola Urstad. U redu u kojem je sedeo Martin Šlaf našao se i aktuelni pomoćnik generalnog direktora Mobtela Goran Božić koji je nedugo posle oduzimanja licence Mobtelu bio ispitivan u policiji u vezi s eventualnim malverzacijama u toj kompaniji. Predstavnike Telenora i ambasadora Norveške juče je primio ministar finansija Mlađan Dinkić. Danas u 11 časova u pres sali Vlade Srbije biće potpisan ugovor o prodaji Mobija 63 i licence. Norveška telekomunikaciona kompanije Telenor posluje u 12 zemalja Evrope i Azije, vlasnik je mobilnog operatera Promonte u Crnoj Gori, a ima oko 90 miliona korisnika. Treća licenca koštaće 320 miliona evra Za dobijanje treće licence Mobilkom će morati da izdvoji više od 320 miliona evra. Javnim pozivom bilo je predviđeno da za licencu bude izdvojeno 20 odsto od postignute cene, ali ne manje od 320 miliona evra. S obzirom na to da je 20 odsto od jučerašnjeg rezultata 302,6 miliona evra, važiće obavezni minimum. Član Tenderske komisije iz redova Agencije za telekomunikacije Zoran Branovački kaže za Danas da se licenca neće izdavati odmah po podnošenju zahteva, već će Agencija praviti procenu potrebe izdavanja treće licence. On naglašava da sigurno neće biti izdato više od još jedne licence. Izvor: "Danas".

Iz investicionog plana za saobraćaj 339 miliona evra

Novac od prodaje Mobi 063, preciznije 1,1 milijarda evra biće uložena u realizaciju Nacionalnog investicionog plana i unapređenje saobraćajne infrastrukture što će doprineti ubrzanju privrednog rasta i standarda i većoj zaposlenosti u Srbiji. Naši prioriteti su završetak koridora 10 i autoputa kroz zapadnu Srbiju, granični prelazi, regionalni putevi, ali i rekonstrukcija i modernizacija lokalne putne mreže, posebno u nerazvijenim krajevima. U ovoj i sledećoj godini u modernizaciju putne mreže biće uloženo 339 miliona evra. Od prihoda iz privatizacije obezbediće se 214 miliona evra, a ostatak od 125 miliona evra čine krediti - izjavio je juče na konferenciji za novinare Mlađan Dinkić, ministar za finansije. Od regionalnih projekata on je posebno istakao već dogovorenu izgradnju mosta preko Save kod Sremske Rače u šta će biti uloženo šest miliona evra. Nastavlja se gradnja autoputa Kragujevac - Batočina, kao i rekonstrukcija putnih pravaca što bi atraktivnost naših turističkih destinacija trebalo da podigne na viši nivo. - U rekonstrukciju i modernizaciju lokalne putne mreže biće uloženo 85 miliona evra, a u planovima su podjednako zastupljene sve opštine, prema utvrđenim kriterijumima - izjavio je Dinkić, uz napomenu da će lokalna samouprava sredstva dobijati sukcesivno, po završetku poslova. Dinkić je potvrdio da je u okviru planiranih investicija u saobraćajnu strukturu i završetak obilaznice oko Beograda i izgradnja mosta preko Dunava kod Vinče. Za rekonstrukciju i "doterivanje" graničnih prelaza biće izdvojeno 10,5 miliona evra. Velimir Ilić, ministar za kapitalne investicije potvrdio je da će za saobraćajnu infrastrukturu biti obezbeđeno više novca nego što je bilo planirano, kao i da su već pripremljeni programi za rešavanje saobraćajnih problema Srbije. On je ukazao na značaj rekonstrukcije i modernizacije regionalnih puteva u Raškoj oblasti, izgradnju obilaznice oko Užica, ali i rešavanje saobraćajnih "crnih tačaka", među kojima je na primer "ukrštanje" puta i pruge u Stopanji. Reč je o investiciji od oko 4,5 miliona evra. - U izgradnju obilaznice oko Beograda i mosta na Dunavu kod Vinče, koje je povereno nacionalnom konzorcijumu - Mostogradnja, Planum i Ratko Mitrović biće investirano oko 150 miliona evra. Biće obnovljeni prilazi manastirima i drugim verskim objektima, dok bi tender za izgradnju autoputa od Horgoša do Požege trebalo da se okonča početkom septembra - naglasio je Ilić. Izvor: "Danas".

Visoke devizne rezerve - garancija sigurnosti domaće valute ili signal za oprez:
Sa prihodima od Mobija do magične granice od 10 milijardi dolara
Sa više nego dobrom cenom postignutom prodajom Mobija 63, devizne rezerve zemlje bi mnogo brže nego što je krajem prošle nedelje prognozirao guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić, mogle da se približe magičnoj crti od 10 milijardi dolara. Da li će se tako dogoditi zavisi isključivo od odluke vlade šta će sa dobijenim privatizacionim prihodom od Mobija 63 uraditi. Ako posluša preporuku MMF i guvernera, sav prihod bi trebalo da stavi na svoj račun kod centralne banke i čuva ga do daljeg. Ekonomisti, skloni takvom razmišljanju, kažu da bi najbolje bilo kada bi čitav iznos dobijen ovom transakcijom bez konverzije u dinare samo sa računa norveškog Telenora bio prebačen na račun NBS, jer tada ne bi bilo nikakvih dejstava na tražnju. To je sa stanovišta borbe NBS za obaranje inflacije od izuzetne važnosti. Vlada, međutim, ima plan da deo ovog prihoda, zajedno sa onim ostvarenim prodajom Panonske banke i očekivanim deviznim prilivom od prodaje Vojvođanske banke (oko 500 miliona evra) uloži do kraja ove godine u realizaciju Nacionalnog investicionog plana. Ukoliko se to dogodi, to će Centralnoj banci nametnuti nove obaveze u pogledu smanjenja domaće tražnje, što može da znači dalje podizanje stepena restriktivnosti monetarne politike. U svakom slučaju, i bez očekivanih dve milijarde evra od privatizacije dve banke i Mobi 63, devizne rezerve Srbije su već dostigle devet milijardi dolara, što znači da one "pokrivaju" četvoromesečni iznos novčane mase i gotovo osmomesečni nivo uvoza. Ako ukupan očekivani iznos stranih direktnih investicija koji ministar finansija Mlađen Dinkić sada već podiže na najmanje 2,5 milijardi evra bude pridodat postojećim deviznim rezervama, jasno je da bi Srbija bila jedna od retkih zemalja u okruženju koja bi mogla da se podiči time da višestruko prevazilazi međunarodno uspostavljene standarde kada je reč o odnosu deviznih rezervi, uvoza i novčane mase, a da pri tom njen realni sektor i dalje vapije za investicijama. Otuda su i sve glasnija razmišljanja, doduše uglavnom u krugovima političara i delom privrednika, da bi umesto da držimo "mrtav kapital za koji ne dobijamo ništa" bilo bolje da ga aktiviramo, ako ni zbog čega drugog ono bar da "ne bismo zemlju dalje uvlačili u dužničku krizu, jer i ovo breme od 13,2 milijarde evra ne možemo da nosimo na plećima". Objašnjavanje da devizne rezerve zemlje nisu namenjene za investiranje i da bi svako eksperimentisanje sa njima moglo da bude pogubno za finansijsku stabilnost zemlje, ipak je daleko lakše od onoga da prevelik priliv kapitala koji trenutno ulazi u Srbiju objektivno predstavlja, za one čiji osnovni zadatak mora da bude očuvanje finansijske stabilnosti zemlje, veliku glavobolju. Ako taj priliv premašuje deficit ostvaren u tekućim transakcijama, a u našem slučaju je to gotovo dvostruko, to podgreva tražnju i centralna banka je zato i bila prinuđena da povećanim obimom repooperacija steriliše visoku likvidnost na tržištu. Međutim, i pored sterilizacije oko 400 milijardi dinara od početka prošle godine, na tržištu je i dalje prisutna, kako procenjuju ekonomisti, dodatna ponuda kredita i deviza. Stručnjaci, takođe, upozoravaju da će sve dok porast produktivnosti u realnom sektoru ne postane izvor apresijacije dinara, punom parom na rast deviznih rezervi i kursa delovati ubacivanje deviza na tržište po raznim osnovama. Upravo zato se i postavlja pitanje gde će završiti privatizacioni prihodi i sa kakvim posledicama gledano na srednji i duži rok, a ne samo kroz prizmu dnevnopolitičkog odmeravanja snaga. Upozoravajući rast depozita Prema petomesečnim pokazateljima za ovu godinu recimo, u Srbiju se slilo više od dve milijarde evra po raznim osnovama i oko 1,2 milijarde evra kroz zaduživanje u inostranstvu. Posle preduzetih mera NBS kroz povećanje obavezne rezerve povećan je udeo depozita poslovnih banaka u deviznim rezervama NBS i sada već dostiže oko polovinu ukupnih rezervi. Prema podacima Fonda za razvoj ekonomske nauke ovi depoziti su u prvom kvartalu 2006. godine petostruko povećani u odnosu na godinu dana ranije ili za oko 270 miliona evra, dok su istovremeno sopstvene devizne rezerve NBS povećane za samo 55 miliona evra, kao efekat neto otkupa deviza. Drugi kvartal je bio još dinamičniji što se depozita poslovnih banaka tiče. Ti depoziti zajedno sa depozitom države premašivali su sopstvene rezerve NBS, što predstavlja dodatno upozorenje o tome da se ne treba igrati sa deviznim rezervama zemlje ni u kom pogledu, koliko god se sadašnji "jak" dinar nekome ne sviđao. Izvor: "Danas"

Spoljnotrgovinski deficit veći za 32,8 odsto, upozoravaju u Zavodu za statistiku Srbije:
Najviše deviza potrošeno na uvoz energenata
Spoljnotrgovinski deficit Srbije u prvih šest meseci dostigao je oko 2,67 milijardi evra, što je za 32,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopštio je Zavod za statistiku Srbije. Spoljnotrgovinska razmena u Srbiji je u prvih pola godine dostigla oko 6,7 milijardi evra, što je za 27,4 odsto više nego u istom periodu 2005. godine. Srpski izvoz u tom periodu vredeo je oko 2,03 milijarde evra, što je povećanje od 24,1 odsto, a uvoz je dostigao oko 4,7 milijardi evra, što je povećanje od 28,9 odsto. Ukoliko bi se u spoljnotrgovinsku razmenu uključio promet sa Crnom Gorom, ukupna spoljnotrgovinska razmena Srbije sa inostranstvom bila bi 7,01 milijardu evra. U tom slučaju, izvoz bi vredeo više od 2,24 milijarde evra (povećanje od 24,9 odsto), uvoz 4,76 milijardi (povećanje od 28,2 odsto), dok bi deficit dostigao 2,52 milijarde evra. Kako se ističe, povećanje uvoza u prvih šest meseci posledica je uvoza energenata (nafte, gasa, struje, koksa), kao i uvoza ruda bakra i gvožđa i rasta javne i lične potrošnje. Povećanje izvoza posledica je dosadašnje privatizacije i restrukturiranja, suficita u razmeni hrane i gotovih tekstilnih proizvoda i porasta svetskih cena osnovnih metala i rasta svetske ekonomije. U prvih šest meseci, ukupna spoljnotrgovinska razmena dostigla je oko 8,3 milijarde dolara, što je za 22,2 odsto više nego u prvih šest meseci prošle godine. Izvezeno je robe od oko 2,5 milijardi dolara (povećanje od 18,9 odsto), a uvezeno oko 5,7 milijardi dolara (povećanje od 23,6 odsto), dok je spoljnotrgovinski deficit dostigao oko 3,2 milijarde dolara (povećanje od 27,5 odsto). Spoljnotrgovinski deficit u tom periodu iznosio je oko 3,2 milijarde dolara, i bio je za 27,5 odsto veći od deficita u prvih šest meseci 2005.godine. Pokrivenost uvoza izvozom u dolarima u prvom polugodištu iznosila je 43,3 odsto i manja je u odnosu na pokazatelj iz istog perioda prošle godine, kada je iznosila 45 odsto. U evrima, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je takođe 43,3 odsto. U julu deflacija od 0,1 odsto U Srbiji je u julu zabeležena deflacija od 0,1 odsto, dok je ukupan rast inflacije u prvih sedam meseci bio 5,6 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku. Kako se navodi u saopštenju, troškovi života u julu u proseku su bili niži za 0,9 odsto nego u junu, a u odnosu na decembar 2005. godine povećani su za pet odsto. Razlika između indeksa cena na malo i indeksa troškova života posledica je različitog uticaja rasta cena pojedinih artikala na formiranje ovih indeksa, navode iz RZS. Kako je preciziranio, cene poljoprivrednih proizvoda niže su za 18 odsto, a kretanje cena povrća i voća ocenjeno je kao uobičajeno za ovaj period godine. Cene industrijsko-prehrambenih proizvoda u proseku su povećane za 0,9 odsto. Izvor: "Danas".

U VOJVOĐANSKOJ BANCI OD DANAS PRVA SERIJA ZAPISA IZ 2006.

Narodna banka Srbije najavila je juče da će štedni zapisi iz prve ovogodišnje emisije od danas moći da se kupuju i na šalterima Vojvođanske banke. Kako se ističe, takvu odluku centralna banka je donela zbog povećane tražnje za štednim zapisima NBS, kako bi potencijalnim kupcima omogućila da na većem broju mesta kupe te hartije od vrednosti. Reč je o štednim zapisima izdatim 15. maja 2006. godine, sa kamatnom stopom od 24 odsto godišnje, koji dospevaju za naplatu 13. novembra ove godine. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta