Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Tri milijarde evra investicija u 2006.

Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom Srbije saopštilo je juče da je ove godine poboljšana investiciona klima u Srbiji i da će priliv stranih investicija premašiti tri milijarde evra. "U skladu sa Strategijom podsticanja i razvoja stranih ulaganja, usvojeni su zakoni o deviznom poslovanju, slobodnim zonama, finansiranju lokalne samouprave, organskoj proizvodnji i organskim proizvodima, investicionim fondovima, izmene Zakona o planiranju i izgradnji, kao i set zakona koji se odnose na zaštitu prava intelektualne svojine", navodi se u saopštenju. Vlada je nedavno utvrdila i Predlog zakona o stranim ulaganjima, koji će, kako se ističe, "dati značajan doprinos privlačenju direktnih stranih ulaganja i preciznije urediti odnose centralne i lokalne vlasti sa privatnim sektorom". Izrada Nacrta zakona o industrijskim parkovima je u završnoj fazi, najavljuje Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom. Izvor: "Danas".

Početkom septembra tender za prodaju imovine i opreme RTB Bor:
Kupac dobija preduzeće očišćeno od dugova
Sve nedoumice u vezi sa privatizacijom Rudarsko-topioničarskog basena Bor razrešene su početkom ove nedelje, kada je privatizacioni savetnik, Konzorcijum koji čine četiri internacionalne kompanije sa profesorom Vladom Poznanićem, na čelu predstavio menadžmentu i sindikatima RTB strategiju koju je Vlada Srbije usvojila sredinom marta ove godine. Strategijom je predviđena privatizacija tri velika sistema, iz tzv. "linije bakra" koja obuhvata dva rudnika bakra - u Boru i Majdanpeku i Topionicu sa rafinacijom. Ostala preduzeća koja posluju u okviru RTB, od ugostiteljskih do proizvodnih, biće privatizovana na aukcijama kao samostalne firme, a infrastrukturni objekti kao što je, recimo, toplovod ili deo vodovoda, biće preneti na upravljanje lokalnoj samoupravi. - Nakon detaljne analize tri velike proizvodne celine u RTB Bor, zaključili smo da klasična prodaja tih preduzeća ne bi bila racionalna, jer su međusobni odnosi i vlasništvo toliko isprepletani, a dugovanja još uvek neutvrđena, da bi bilo potrebno nekoliko godina da se to raščisti. Zato smo predložili da se najpre proda imovina firmi - oprema i zgrade. Potom bi ostala "ljuštura" tih preduzeća, koja bi od dobijenog novca, kroz stečaj ili neku drugu formu, imala obavezu da usaglasi i izmiri preostala dugovanja. Od kupca imovine očekuje se da osnuje novo preduzeće i prihvati investicioni plan koji bi omogućio eksploataciju rude ili njenu preradu. Kupac bi trebalo i da preuzme zaposlene kao i da otkupi rudarske dozvole, na osnovu kojih će, po principu koncesije, plaćati državi nadoknadu za korišćenje rudnog blaga - kaže za Danas Vlada Poznanić, koordinator Konzorcijuma ispred firme Dilojt koja je zadužena za ekonomski deo privatizacije RTB. Naš sagovornik ističe da pre raspisivanja tendera treba smanjiti broj zaposlenih sa sadašnjih sedam hiljada na 4,5 hiljada radnika. Država će za te namene, u okviru socijalnog programa, izdvojiti nadoknadu od sto evra po godini staža, a preduzeća iz kojih potiču zaposleni izdvojiće još toliko iz prihoda od prodaje imovine. Poznanić ističe da radnici koji ostanu u radnom odnosu, biće obuhvaćeni posebnim socijalnim programom koji će potpisati novi poslodavac, a kojim će biti regulisani uslovi za dalje smanjivanje broja zaposlenih. - Radna grupa koju je Vlada Srbije formirala za RTB Bor, sada treba da završi program restrukturiranja, kojim će se kroz pravnu formu precizirati svi detalji usvojene strategije. Definisaće se oblik tendera, da li će to biti zatvorene koverte ili javno nadmetanje kakvo je organizovano u slučaju Mobtela, kao i sve obaveze preduzeća koja nastavljaju da rade nakon prodaje opreme kao i obaveze novih vlasnika koji treba da organizuju proizvodnju bakra. Početkom septembra biće raspisana tri tendera, za pojedinačnu prodaju svake od tri velike celine u RTB, što ne isključuje mogućnost da potencijalni kupac konkuriše za sistem u celini - objašnjava Poznanić i naglašava da je procenjeno da imovina RTB vredi oko 300 miliona dolara. On navodi i da je na samom početku rada na strategiji, Konzorcijum izvršio testiranje tržišta, posle čega je utvrđeno da je dvadesetak svetskih kompanija iz Evrope, Amerike, Australije i Srbije već iskazalo interesovanje za kupovinu čitavog basena ili za pojedine njegove delove. "To je dobro, jer ukazuje na ozbiljne namere tih firmi, ali treba podsetiti da raspisivanje tendera tek predstoji, i tek kada istekne rok za prijavu, znaće se kakve su realne šanse za revitalizaciju rudnika i čitavog kraja. Inače, strategija privatizacije RTB deo je kompleksnijeg Akcionog plana koji je Vlada Srbije usvojila sredinom prošle godine, nakon masovnih štrajkova zaposlenih u Boru. Akcioni plan sadrži, osim dinamike i metoda privatizacije i programe ekonomske revitalizacije čitavog regiona, od ekološkog saniranja posledica rada borskih rudnika do projekata zapošljavanja. Pri Vladi Srbije oformljena je radna grupa sa ministrom energetike i rudarstva Radomirom Naumovim, na čelu koja prati realizaciju planova, a Svetska banka je za programe zapošljavanja, edukacije budućih preduzetnika i ekološke programe izdvojila 30 miliona evra. Sindikat zadovoljan socijalnim programom - Strategija privatizacije RTB odraz je realnosti u kojoj se Basen našao, uključujući i nedostatak kapitala i dugovanja, pa su ponuđena rešenja najbolje što se u datim uslovima moglo. Jedan od najvećih problema u najavljenoj privatizaciji, svakako je otpuštanje radnika, ali se mora priznati da je i ponuđeni socijalni program korektan. Zaposleni koji odluče da odu dobijaju 200 evra po godini staža ili deset prosečnih republičkih zarada i sto evra po godini staža. Na inicijativu našeg sindikata, Svetska banka je pre dvadesetak dana otvorila u Boru Tranzicioni centar, koji osim obuke za buduće preduzetnike i programa prekvalifikacija, nudi i povoljne mikro-kredite za pokretanje sopstvenog biznisa. Reč je o pozajmicama od 5.000 do 20 hiljada evra, rokom otplate od pet godina, sa kamatnom stopom od jedan odsto godišnje i grejs periodom od godinu dana - rekao je za Danas predsednik sindikata Nezavisnost RTB, Rudolf Navijalić i naglasio da radnici očekuju dobre rezultate privatizacije, jer sadašnja visoka cena bakra na svetskom tržištu pogoduje prodaji borskog basena. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta