Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Bivši akcionari Hemofarma pred izazovom investiranja:
Ulaganja u hartije od vrednosti umesto u nekretnine i luksuzne automobile
U Vršcu ovih dana svi zadovoljno trljaju ruke. I akcionari Hemofarma kojima će biti isplaćen novac od prodaje akcija, kao i oni na čijim će računima taj novac završiti. Banke, prodavci nekretnina, automobila, ili bele tehnike, pripremaju ubrzano ponudu za potrošački raspoložene bivše akcionare Hemofarma kojima je već isplaćeno sedamdesetak miliona evra. Procenjuje se da će svaki akcionar dobiti u proseku po 47 hiljada evra, jer su radnici raspolagali u proseku sa oko 320 akcija, a vrednost jedne akcije je bila skoro 147 evra. Imajući u vidu iskustvo u trošenju novca dobijenog prodajom akcija i u drugim gradovima Srbije (Apatin, Beočin, Niš) koje je rezultiralo uglavnom kupovinom stanova, ili luksuznih automobila, menadžment Hemofarma ali i finansijski stručnjaci apelovali su na "novopečene" bogataše da pametnije troše novac. Međutim, teško je poverovati da će vršački bogataši odoleti izazovu novca da povećaju kvadraturu stambenog prostora. Direktor brokerske kuće Senzal Rade Rakočević kaže za Danas da su ljudi koji rade u Hemofarmu ili su poslovno povezani sa tom kompanijom verovatno već obezbedili osnovne materijalne potrebe tako da je novac koji su dobili slobodan za investiranje. - Pokretanje malog ili srednjeg biznisa bio bi pravi izbor, ali za one koji nemaju preduzetnički duh, volju ili snagu da se time bave mislim da su ulaganja na berzu najbolje rešenje. Mali ili srednji biznis dobra je podloga za stvaranje profita ali nosi i rizik ulaganja. Trgovanjem na berzi taj rizik prepuštaju drugome jer ulažući u akcije firmi sa dobrim menadžmentom njima ostavljaju da im donose profit. Treba podsetiti da na Beogradskoj berzi postoji još mnogo akcija koje mogu da budu profitabilne. Mislim, takođe, da ne bi trebalo da čekaju početak rada investicionih fondova niti da novac drže u banci - naglašava Rakočević. On podseća da investicionih fondova još nema jer je u toku kurs za fond menadžere tako da je realno da startuju početkom sledeće godine. Rakočević pretpostavlja da će fondovi veći deo kapitala ulagati na berzi, a sa povećanom tražnjom bi i mehanizam ponude i tražnje uticao na rast vrednost akcija. Građani koji sada ulože novac u akcije biće u mogućnosti da uđu u igru pre "velikog talasa investicionih fondova". Konsultant nekoliko udruženja malih akcionara Branko Pavlović kaže za Danas da će i ovoga puta novac najverovatnije završiti u potrošnji. - Možda je lokalna vlast u Vršcu za akcionare koji gravitiraju ka Vršcu, a njih je najviše, pripremila projekte u koje bi mogli smisleno da ulože sredstva. To su ozbiljne pare i ukoliko lokalna samouprava to nije uradila, sav novac će otići u potrošnju. Dobijanjem velikog novca bivši akcionari Hemofarma prelaze u poziciju preduzetnika, mada se retko događa da to odmah i postanu - tvrdi Pavlović. Dragoslav Veličković, direktor brokersko - dilerskog odeljenja u Sosijete ženeral banci, u izjavi za Danas ukazuje na činjenicu da se akcije kompanije Hemofarm kotiraju na berzi od 2002. godine i da je većina akcionara "dočekala" pravi trenutak za prodaju svojih akcija - Imajući to u vidu logično bi bilo da bar deo novca, koji su dobili, reinvestiraju, ulože u portfolio drugih dobrih kompanija.To su akcionari sa iskustvom koji su na svojoj koži osetili da strpljenje može da se isplati. Oni su shvatili da će, ako izaberu dobru kompaniju, moći da računaju na profit, iako je generalni problem to što na domaćoj berzi nema dovoljno dobrih kompanija. Dakle, činjenica je da bi ukoliko ulože u druge kompanije čije se akcije kotiraju na berzi mogli da ostvare profit, doduše ne tako veliki kao od prodaje akcija Hemofarma, ali pristojan, sigurno da - kaže Veličković. Kada je reč o investicionim fondovima, Veličković ističe da čak devedeset odsto stanovnika zapadne Evrope i SAD štede kroz ulaganje u investicione fondove. - Usled nedostatka stručnog znanja, građani poveravaju novac investicionim fondovima a oni na osnovu želja klijenata procenjuju šta je najbolje za ostvarenje njihovih interesa. Što je veći rizik veća je i mogućnost zarade. Postoje i sigurne varijante ali one donose manji profit - kaže Veličković. Prema rečima Milana R. Kovačevića, stručnjaka za strana ulaganja, cena koju su postigle akcije Hemoforma je dobra ali ističe da bi akcionari ukoliko sačekaju još malo mogli da dobiju više. - To je upravo i razlog što se jedan veliki investitor odlučio da kupi većinski paket akcija. Kada je reč o ulaganjima koja stoje na raspolaganju akcionarima taj prostor je sužen. Konkretno, ne verujem da će investicioni fondovi u Srbiji uskoro zaživeti jer je prisutna izuzetno mala ponuda hartija od vrednosti - ističe naš sagovornik. On navodi primer iz izveštaja Beogradske berze koji govori da trenutno ima samo od 50 do sto emitera hartija od vrednosti, dok, kako kaže, u Srbiji, ima najmanje 2.000 akcionarskih društava koja bi trebalo da prodaju akcije - Nemamo ni obveznice sa dužim rokom rokom dospeća, osim stare devizne štednje koja se polako troši. Činjenica je da sa tako skromnom ponudom hartija od vrednosti, investicioni fondovi ne mogu da funkcionišu. Za razliku od Srbije gde uopšte nema investicionih fondova, u Sloveniji sa mnogo manjim brojem stanovnika funkcioniše više od sto takvih fondova. Slična situacija je i u drugim zemljama bivše SFRJ - ističe Kovačević. Dobitnici i gubitnici - Zanimljivo je uporediti po kojoj ceni su mali akcionari prodali svoje akcije, a po kojoj je akcije Hemofarma, negde u aprilu 2002, prodao Akcijski fond Srbije. Reč je o razlici u ceni od oko dvadesetak puta. Ako me sećanje dobro služi, Akcijski fond je prodao akcije u Hemofarmu po ceni od 550 dinara. Od akcionara koji su sada prodali akcije, nisu svi bili građani, već i neki investicioni fondovi i oni će sasvim sigurno, budući da imaju to divno iskustvo kupovanja akcija 2002, sada iste akcije prodati 13 do 15 puta skuplje. Za samo četiri godine, za koliko bi na normalnom tržištu mogli da očekuju rast vrednosti akcija od 35 do 40 odsto i da to prihvate kao odličan profit, suočili su se sa rastom cena od 1.300 odsto. Zanimljivo je, takođe, da je transakcija Hemofarma veća od zbira svih dosadašnjih prodaja u farmaceutskoj industriji Srbije. Kada saberete prodaju Zorke, Jugoremedije, Zdravlja i drugih firmi, one su u zbiru dvostruko manje od Hemofarma, što govori i o vrsti prodavca - naglašava Branko Pavlović. Skočile cene stanova u Vršcu U Vršcu, koji je i do sada bio jedan od najskupljih gradova u zemlji, nakon prodaje akcija Hemofarma cena kvadratnog metra stambenog prostora skočila je sa 700 na 1.150 evra. Skočila je i cena polovnih automobila. Građani koji su prodali akcije žele da novac investiraju na pravi način, a građani koji nemaju akcije verovatno se pitaju gde su bili u momentu kada su svi drugi kupovali akcije Hemofarma. Uporedo sa ovim procesom u Vršcu se odvija i edukacija koju sprovodi lokalna TV stanica Banat pod nazivom Gde uložiti akcije. Glavni čovek Hemofarma Miodrag Babić predložio je akcionarima, da novac od akcija oroče i sačekaju formiranje investicionih fondova kako im se ne bi desilo isto što i sa akcionarima Beočinske cementare ili Apatinske pivare, koji su gotovo sve akcije uložili u kupovinu nekretnina. Ostaje neizvesno da li će akcionari Vršca poslušati savet predsednika Koncerna Hemofarma ili će novac uložiti po ličnoj proceni šta je za njih dobra investicija. Izvor: "Danas".

Akcije Kompanije Novosti uskoro na berzi:
Mali akcionari utvrđuju minimalnu cenu
Akcije oko 460 malih akcionara Kompanije Novosti uskoro će se naći na otvorenom tržištu, odnosno na Beogradskoj berzi, pišu Večernje novosti i napominju da je generalni direktor Kompanije Manojlo Vukotić potpisao Prospekt za distribuciju hartija od vrednosti. Ukoliko sve formalnosti budu ispunjene, mali akcionari Novosti moći će u narednih nekoliko nedelja da očekuju prodaju svojih akcija. "Nagađalo se i špekulisalo, i unutar naše kuće i u medijima i u javnosti, da se odugovlači ili da uopšte neće biti potpisan prospekt", izjavio je Vukotić i ocenio da je "sve to bila puka propaganda, neka vrsta psihološkog ratovanja i navijaštva. Ovo je bila moja obaveza pred akcionarima i ja sam poštovao njihov zahtev. Hteli su da prodaju akcije - prodaće ih. Želeo bih, naravno, da to bude visoka cena, ali kolika će doista biti to će zavisiti od ponude i konkurencije na berzi. U jedno sam siguran - neće biti ispod 3.200 evra po akciji, istakao je Vukotić. Prema rečima Nove Tomića, predsednika udruženja malih akcionara Novosti, mali akcionari žele da prodaju svoje akcije na Beogradskoj berzi, ali ne ispod minimalne cene koju će utvrditi narednih dana. On je naveo da je ranije utvrđena minimalna cena bila 3.600 evra za jednu akciju. " Cenu od 3.600 evra nudila je nemačka kompanija VAC i košarkaš Vlade Divac. Ne znamo ko je sada zainteresovan da otkupi akcije Novosti, ali pokušaćemo da to saznamo", rekao je Tomić. Prema nezvaničnim informacijama, za kupovinu akcija Novosti i dalje je zainteresovana kompanija VAC, ali i neki domaći biznismeni, a najčešće se pominje Milan Beko, nekadašnji ministar za privatizaciju. Divac je ranije saopštio da je zbog onemogućavanja državnih organa da otkupom akcionarskih udela postane većinski vlasnik Novosti odustao od te namere. U vlasništvu oko 460 malih akcionara je 63,3 odsto od ukupno izdate 6.734 akcije Novosti. Država je vlasnik paketa od 36,67 odsto akcija te kompanije, ali će se na berzi pojaviti samo akcije malih akcionara, jer Vlada Srbije ne želi da, za sada, prodaje svoj paket. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta