Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Izgradnja hotelskih kapaciteta visoke kategorije deo ambiciozne strategije razvoja turizma u Srbiji:
Pet zvezdica samo za četiri hotela
Turizam u Srbiji postaje sve profitabilnija grana, pa iako još nema velikih domaćih ili stranih investitora koji su spremni da ulažu u taj sektor, ambiciozni planovi Ministarstva trgovine i strategija razvoja ove privredne grane ukazuju da se sve ubrzanije stvaraju uslovi za izgradnju neophodne infrastrukture. Osim saobraćajnica i komunalnih objekata koje turističke destinacije treba da učine dostupnijim i privlačnijim, jedno od "uskih grla" gde treba najpre usmeriti sredstva jesu hoteli. U Srbiji ima 187 standardnih i 22 garni hotela za biznismene, a ako se tome dodaju i hotelski depandansi, u turističkoj ponudi se nalazi 219 objekata koji u 15 hiljada soba raspolažu sa nešto više od 24 hiljade ležajeva. Ipak, osnovni problem nije u brojnosti hotela, nego u njihovom kvalitetu. Samo četiri hotela i dva garni hotela kategorisana su sa pet zvezdica, dok je četiri zvezdice ponelo 16 hotela i četiri garni hotela, što čini tek oko 12 odsto smeštajnih kapaciteta. Ostali hoteli pripadaju nižim kategorijama, a dominiraju objekti sa dve zvezdice (44 odsto). Poslednji u skromnom nizu luksuznih hotela je Hajat u Beogradu, izgrađen još pre 17 godina, a početkom septembra očekuje se zvanično otvaranje novog hotela visoke klase, In hotela na Novom Beogradu. Time će turistička ponuda glavnog grada biti nešto bolja, ali uz postojećih 40 hotela od kojih je šest sa četiri zvezdice a četiri hotela su svrstani u kategoriju onih sa pet zvezdica, prestonici nedostaje još najmanje desetak luksuznih objekata da bi mogla da odgovori zahtevima inostranih gostiju kojih je sve više. U Ministarstvu turizma kažu da se posebna pažnja poklanja kategorizaciji ugostiteljskih objekata i s ponosom ističu da je precizan i obiman pravilnik kojim je uređena ta oblast dobio pohvale međunarodnih asocijacija, što ukazuje da se rangiranje hotela, pansiona, turističkih naselja, restorana ili smeštaja u domaćoj radinosti, vrši po svetskim standardima. Zahvaljujući privatizaciji koja donosi nove vlasnike i nova ulaganja, slika o kvalitetu hotelskog smeštaja u Srbiji trebalo bi da se popravi, a prvi efekti se još uvek očekuju. Do sada je nove vlasnike dobilo oko 80 hotela, a još 56 društvenih objekata očekuje da prođe kroz proces privatizacije. Gotovo po pravilu, kada se u ulozi kupca pojavi strateški partner koji se i ranije bavio hotelijerstvom, on renoviranjem hotela pokušava da ga podigne do najviše kategorije. Druga mogućnost za popravljanje strukture hotelskog smeštaja jeste izgradnja novih objekata. Tako je, recimo, iz Nacionalnog investicionog plana deo sredstava namenjen kreditiranju firmi koje postojeća zdanja renoviraju i prevode u više kategorije. Takođe, kroz finansiranje infrastrukture stvaraju se uslovi za opremanje lokacija u turističkim centrima koje treba da privuku nove investitore - kaže za Danas Momčilo Nešković, načelnik Odeljenja za tržišta u Ministarstvu trgovine, turizma i usluga. Naš sagovornik ističe da procedura dodeljivanja kategorije nije komplikovana, ali su kriterijumi izuzetno oštri. Tročlana komisija koju čini predstavnik Ministarstva turizma, stručnjak iz te oblasti i arhitekta, ocenjuje da li su ispunjeni obavezni uslovi i boduje izborne elemente. - To praktično znači da hotel od pet zvezdica mora da obezbedi parkirališta za većinu gostiju (80 odsto soba), zatim posebne liftove za goste, osoblje, teret i hranu, mora da ima i sobe opremljene za lica sa posebnim potrebama, klimatizaciju za sve prostorije, bankomate za menjačke poslove i za platne kartice stranih banaka. Osim toga, propisana je i veličina soba i kreveta, zatim opremljenost kupatila, broj apartmana, kao i uslovi koje mora da ispuni hotelska kuhinja. Kada je reč o izbornim sadržajima, hotel se sam opredeljuje, zavisno od potreba svojih gostiju, da li će u ponudu uvrstiti neki od 50 elemenata među kojima su sportski tereni, velnes centri, dečja zabavišta, saune, bazeni. Kad sakupi dovoljan broj poena neophodnih za dobijanje željene kategorije, sve te sadržaje mora konstantno da ima u svojoj ponudi - ističe Nešković. Izvor: "Danas".

Austrijski Telekom ne odustaje od tržišta Srbije:

Britanski Fajnenšel tajms piše da Telekom Austrija ne odustaje od širenja u centralnoj i istočnoj Evropi i da je zainteresovan za Republiku Srpsku i Srbiju. U razgovoru sa novim izvršnim direktorom Telekoma Austrija Borisom Nemšićem, Fajnenšel tajms otkriva da ova kompanija, i pored dva nedavna poslovna neuspeha u regionu, ne odustaje od daljeg širenja u centralnoj i istočnoj Evropi. List podseća da austrijskoj firmi nije pošlo za rukom da kupi Mobi 63 u Srbiji, a ostala je kratkih rukava i na aukciji za treću širokopojasnu internet mrežu u Slovačkoj. Telekom Austrija i pored toga planira da izađe sa ponudom za Telekom Republike Srpske koji, po rečima Nemšića, vredi pola milijarde evra i koji bi ove godine mogao da se nađe na tržištu. Nemšić veruje da firma koju vodi ima velike šanse za uspeh, ali i upozorava da bi ova prodaja mogla da privuče i druge zainteresovane strane, uključujući i one iz Srbije. Izvršni direktor Telekoma Austrija ne veruje i da bi to što je poreklom Hrvat iz Bosne moglo da bude faktor u nastojanjima da se domogne Telekoma Republike Srpske. On dodaje da je više nego zainteresovan za učešće u nadmetanju za treću mobilnu licencu u Srbiji koja bi, piše Fajnenšel tajms, već ove godine mogla da se nađe na tenderu sa početnom cenom od 320 miliona evra. Telekom Austrija je inače saopštio da je u prvoj polovini godine ostvario neto profit veći za 52,3 odsto u odnosu na prošlu godinu. U evrima to iznosi skoro 285 miliona. Rastu zarade su, kako piše list, doprineli uspešno poslovanje bugarskog Mobil-Tela i sve veća potražnja za "brodbend", odnosno širokopojasnim internetom na domaćem, austrijskom tržištu. Izvor:"Danas".

Precenjeni dinar stvara iluziju da kupovna moć stanovništva raste:
Plata veća, potrošačka korpa praznija
Ako će se finansijski efekti sadašnje vrednosti kursa kod izvoznika pokazati tek u narednim mesecima, kao uostalom i kod uvoznika koji bi tada eventualno mogli da snize cene robi nabavljenoj u inostranstvu, efekti jakog dinara već su vidljivi kada je reč o životnom standardu zaposlenih u Srbiji. To kaže statistika. Prosečna neto zarada isplaćena u julu iznosila je 21.774 dinara i vredela je, kako su statističari izračunali, 262 evra ili tri evra više od junskog proseka kada je prosečna plata bila 21.777 dinara, odnosno 259 evra. Zanimljivo je, međutim, da julski rast plata u evrima nije i najveći skok zabeležen u ovoj godini. Naprotiv, od januara do februara plate su porasle za 16 evra, a od februara do marta za 6,6 evra. Narednog meseca ostvaren je rast od 11 evra, da bi u maju bio zabeležen pad od tri evra, a zatim je usledio junski skok od čak 20 evra. Praktično, veću vrednost evra pratio je veći porast plata izraženih u toj valuti, pa se nameće zaključak da bi zaposlenima u Srbiji više odgovaralo da dinar slabi nego da jača, naročito ako se ne postavlja pitanje odakle je proizašao nominalni rast mase zarada od 26,7 odsto zabeležen na kraju prvog kvartala ili onaj od oko 25 odsto registrovan nakon prvih pet meseci. Ali, ako se zna da su gubitaši isplatom plata zaposlenima značajno uvećali masu zarada, onda prosečna slika menja izgled. No, ipak ostaje statistički podatak da je prosečna zarada u Srbiji za sedam meseci povećana za 3.583 dinara ili za 53,6 evra. Kada bi se danas to ukupno povećanje u evrima realizovalo na nekom od šaltera banaka ili menjačnica dobilo bi se oko 4.363 dinara iako je kurs evra danas čitavih šest dinara niži nego krajem januara. To, međutim, ne znači da oni koji primaju prosečnu platu mogu da se pohvale da žive bolje zbog toga što im je julska isplata bila nominalno veća za 23,16 odsto od junske, a realno za 10,26 odsto. I mada statistika tvrdi da su inflacija i troškovi života za sada "poštedeli" građane velikih udara i da je njihova kupovna moć u periodu od januara do jula 2006. godine realno veća za 9,6 odsto, teško da iko to tako doživljava kada uđe u prodavnicu ili ode na pijacu. Za stručnjake međutim i ovakva kretanja zarada predstavljaju osnov za dodatne brige. To što precenjen dinar uvećava zarade merene u evrima ne znači ništa drugo do stvaranje iluzije kod građana da njihova kupovna moć raste, što opet vodi ka njihovom sve većem zaduživanju kod banaka. Kako je prevelika tražnja , uz neadekvatnu privrednu strukturu, jedan od glavnih uzročnika inflacije to kreatorima ekonomske politike može da stvori novu nevolju. Jer, dok na jednoj strani slobodnim kursom smanjuju pritiske na tražnju, na drugoj strani tako formiran kurs deluje upravo na njeno jačanje. Paradoksima na srpskoj ekonomskoj sceni nikada kraja. Izvor:"Danas".

Aerodromska taksa za letove prema Crnoj Gori 16,5 evra:

Od 1. septembra aerodromska taksa za letove prema Crnoj Gori iznosiće 16,5 evra po putniku i ista je kao i za ostale međunarodne letove. Cena aerodromske takse uključena je u cenu avionske karte i Aerodrom Nikola Tesla naplaćuje je direktno od avio-kompanije, a ne od putnika - ističe se u saopštenju Aerodroma Nikola Tesla. Aerodromskom taksom predviđeno je korišćenje svih usluga koje JP Aerodrom Beograd pruža putnicima od trenutka kada putnik uđe u pristanišnu zgradu pa do ulaska u avion. Izvor:"Danas".

Ikarbus dobio posao vredan dva miliona evra:

Samo nekoliko dana posle promocije najnovijeg modela niskopodnog minibusa Ikarbus je sklopio ugovor o prodaji 30 autobusa ovog tipa. Kupac je preduzeće Domeko, a vrednost posla je oko dva miliona evra. Reč je o minibusevima najnovije generacije koji će biti opremljeni klima uređajem, kao i specijalnom platformom za olakšan ulazak hendikepiranih lica i majki sa decom. Minibusevi će biti isporučeni do kraja oktobra, a koristiće se u javnom gradskom prevozu u Beogradu. Izvor:"Danas".

Penzije veće za oko pet odsto:

Penzionerima Fonda PIO sleduje još nepromenjeni iznos na čeku u avgustu i septembru - a, tek kada sve to isprimaju i na red dođe oktobarska penzija, mogu se nadati povišici, tek drugoj u toku ove godine. Kolika će ta povišica biti, precizno će se znati kada statističari objave podatke o kretanju zarada i troškova života u avgustu i septembru. Prema podacima koji se već sada znaju a ulaze u usklađivanje penzionerskih primanja (zarade i troškovi života iz aprila, maja, juna i jula), najstariji su već „zaradili“ povišicu od 4,64 odsto. Koliko će sadašnji procenat otići na gore ili na dole zavisiće od parametara za avgust i septembar. Po lane izmenjenom zakonu penzije se od ove godine usklađuju samo dva puta godišnje od aprila i oktobra (ranije svaka tri meseca) i to sa 62,5 odsto kretanja troškova života i 37,5 odsto kretanja plata u prethodnih šest meseci (ranije je udeo ovih parametara bio 50:50). Zbog toga, penzioneri su ove godine dobili samo jednu povišicu, od 8,34 odsto počev od aprilske penzije. Ređe usklađivanje i veća zavisnost penzionerskih primanja od troškova života, koji rastu sporije od zarada, doprineli su da penzije nastave zaostajanje za radničkim primanjima. Tako je razlika između prosečne plate i prosečne penzije za oktobar prošle godine iznosila oko 6.000 dinara, naravno u korist plata, dok je ta razlika za jun ove godine povećana na 8.000 dinara. Izvor:"Blic".

"Vju majning" hoće RTB Bor:

Australijska kompanija "Vju majning" učestvovaće u trci za kupovinu kompletnog Rudarsko-topioničarskog basena Bor, izjavio je direktor te firme Miloš Bošnjaković. On je kazao da je firma "Vju majning", koja poseduje dva rudnika nikla i jedan zlata, dve godine u Srbiji prisutna kao "Vju risorsiz". Bošnjaković je naveo da je prvobitna namera firme "Vju risorsiz" da kupi samo Rudnik bakra Majdanpek promenjena nakon najave ministra privrede Srbije Predraga Bubala da će prednost na tenderu za prodaju RTB-a imati firma koja bude bila spremna da kupi ceo kombinat bakra. "Zbog čudne odluke Bubala odlučili smo se da budemo u trci i za kupovinu borskih rudnika "Cerovo" i "Veliki Krivelj", ali i Topionice i rafinacije bakra", rekao je Bošnjaković i dodao da su uradili studiju izvodljivosti za rudnik u Majdanpeku i da smatraju da je u narednih 15 godina potrebno uložiti između 70 i 90 miliona dolara, a da bi se razradili rudnici "Cerovo" i "Veliki Krivelj" oko 150 miliona dolara, prenosi Beta. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta