Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Iz poreske uprave novi pozivi za unakrsnu procenu imovine:
Osam dana za dokazivanje (ne)legalno stečenog bogatstva
Od šest poziva na razgovor, koje je radi utvrđivanja poreske osnovice poreza na dohodak građana na neprijavljene prihode metodom unakrsne procene, Poreska uprava uputila građanima, odazvalo se pet poreskih obveznika, dok jedno lice iz opravdanih razloga nije došlo na razgovor. Očekujemo da se i taj obveznik pojavi u narednih 15 do 20 dana - kaže za Danas Branislav Maričić, PR Poreske uprave Srbije. Na pitanje ko su osobe kojima je upućen poziv i da li među njima ima poznatih ličnosti, Maričić ističe da je pojam "poznata ličnosti" relativna stvar i dodaje da svako može biti predmet unakrsne procene. - Ne pravimo selekciju poreskih obveznika, što znači da je manje važno kojom se profesijom bave i da li su javnosti poznate ličnosti. Prvim krugom razgovora obuhvaćena su lica koja se bave privatnim biznisom, ali to ne znači da se oni unapred terete za utaju poreza, već ovaj razgovor predstavlja uvod u postupak utvrđivanja poreske osnovice metodom unakrsne procene. Jednostavno, građani koji su pozvani u Poresku upravu treba da daju odgovore na pitanja u vezi sa imovinom koju poseduju i iz kojih prihoda su se stekli - naglašava Maričić. Naš sagovornik napominje da će osim biznismena, na razgovor biti pozvane i druge kategorije obveznika, pre svega estradni umetnici, sportisti, političari i svi za koje proceni da vrednost njihove imovine prevazilazi njihove legalno stečene prihode. Njima će pozivi biti upućeni već početkom septembra. - Narednih nedelja Poreska uprava će na razgovor pozivati 10 do 15 lica nedeljno, a zatim će taj broj biti veći i pozivi će se upućivati svakodnevno. Već smo u više navrata ponovili da se u ovoj fazi postupka unakrsne procene ne može govoriti o utaji poreza, odnosno elementima krivice, pa samim tim lica koja su pozvana na razgovor ne treba da dokazuju da li su krivi ili ne. Suština ovih razgovora je da se poreski obveznici uvedu u postupak utvrđivanja poreske osnovice poreza na dohodak građana primenom metode unakrsne procene - kaže Maričić. Na pitanje u kakvoj atmosferi protiču razgovori sa "osumnjičenim" poreskim obveznicima, Maričić kaže da razgovori protiču u civilizovanom i korektnom tonu, što je u skladu sa profesionalnim odnosom prema poreskim obveznicima. - Posle razgovora, pozvanim licima se ostavlja primeren rok, najčešće osam dana, da nam dostave podatke o svojoj imovini i prihodima iz kojih su je stekli - zaključuje naš sagovornik. Izvor:"Danas".

U Pariski klub stigao zahtev Srbije za otpis 800 miliona evra duga:
Kreditori većaju posle odmora
Najnoviji plan ministra finansija Mlađana Dinkića, po kojem bi Srbiji trebalo da bude otpisano 800 miliona evra duga Pariskom klubu poverilaca u zamenu za izgradnju Koridora 10, stigao je na sto Generalnog sekretara ove organizacije Žilijena Renskija, potvrđeno je Glasu u Pariskom klubu poverilaca. - Faks iz vašeg Ministarstva finansija tek što je stigao kod nas, tako da još ne možemo da iznosimo stavove po pitanju iznetih predloga Mlađana Dinkića. Čim članice Pariskog kluba budu analizirali dopis iz Srbije, o našem mišljenju će odmah biti obavešteni vaši ministri i Vlada Srbije, a zatim ćemo o svemu moći da obavestimo i javnost - poručuju u Pariskom klubu. Dinkić požurio Budući da je većina predstavnika država članica Pariskog kluba na godišnjim odmorima do kraja meseca, zahtev ministra Dinkića najverovatnije će se, kako saznajemo, razmatrati polovinom septembra, a načelna odluka se ne može očekivati pre oktobra. Tek posle toga, ako članice Kluba imaju volje, doći će do bilateralnih pregovora pojedinačno svake zapadne države sa Ministarstvom finansija Srbije. Interesantno je, međutim, da je Dinkić uprkos tome što u Pariskom klubu još niko praktično nije imao ni prilike da pročita njegovu inicijativu, već objavio kako je započeo pregovore sa kreditorima. - Počeli smo pregovore sa Pariskim klubom poverilaca, kako bi umesto vraćanja duga država investirala u infrastrukturu u Srbiji. Prosto rečeno želimo i jare i pare, i da nam otpišu dug i da izgradimo južni krak Koridora 10 - izjavio je Dinkić. Ako bi predlog bio usvojen, Srbiji bi bilo otpisano oko milijardu dolara duga, koji bi bili iskorišćeni za investicije na Koridoru 10, ekološkim projektima i izgradnji lokalne infrastrukture u siromašnim opštinama Srbije. Radovi na izgradnji Koridora 10, na deonicama od Leskovca do granice sa Makedonijom, i od Niša do Dimitrovgrada, vredni su oko 900 miliona evra, od čega će 100 miliona finansirati Vlada Grčke iz "Helenik plana", dok će preostalih 800 miliona evra biti izdvojeno iz sredstava Nacionalnog investicionog plana. Dug od 1.6 milijardi Prema rečima ministra za kapitalne investicije Velimira Ilića, po završetku ovih 150 kilometara Koridora 10, Srbija bi mogla da servisira sve obaveze koje je poslednjih godina preuzela po osnovu raznih kredita samo od naplate putarine. Trenutni dug Srbije prema Pariskom klubu iznosi 1,6 milijardi evra, ali po ugovoru iz 2001. godine država ima pravo da traži zamenu jedne petine tadašnjih dugovanja u investicije. Budući da je pre pet godina dug Srbije prema Pariskom klubu bio pet milijardi dolara, Vlada Srbije sada može da traži otpis jedne milijarde dolara, što je 800 miliona evra. Izvor:"Glas javnosti".

"Delta" i "Agrokor" prave najmoćniju trgovačku kompaniju u regionu:
Dvojac Mišković - Todorić napada Evropu
Beogradska kompanija "Delta" i hrvatski koncern "Agrokor" dogovorili su poslovnu saradnju svojih maloprodajnih mreža, a predsednici dve firme, Miroslav Mišković i Ivica Todorić, na sastanku u Beogradu, sporazumeli su se i oko "zajedničkog nastupa u regionu". Iako još nije poznato kada će se i na koji način povezati dve kompanije, jasno je da bi to bilo ubedljivo najmoćnije preduzeće u jugoistočnoj Evropi, pa i šire. Obe kompanije najveće su privatne firme u Hrvatskoj i Srbiji koje su najveće zemlje u regionu. Takođe, njihovi vlasnici su najbogatiji Srbin i Hrvat. "Delta M Grupa" ima više od 400 maloprodajnih objekata u Srbiji u okviru svojih mreža "Maksi", "Pekabeta", "Tempo", i "Ce market". Delta je ubedljivo najjači trgovac u Srbiji i upravo ovih dana srpska Komisija za zaštitu konkurencije javno je izrazila sumnju da je došlo do nedozvoljene koncentracije trgovine u njenom vlasništvu. S druge strane, "Agrokorovi" maloprodajni lanci "Konzum", "Konzum maksi" i "Superkonzum" lideri su na tržištu Hrvatske. Dnevno imaju više od 500.000 kupaca, u 570 prodavnica u svim hrvatskim opštinama. Pregovora o stvaranju trgovinskog džina u jugoistočnoj Evropi bilo je i ranije, ali je u njima pored "Agrokora" i "Delte" tada učestvovao i slovenački "Merkator", treći veliki trgovinski lanac u regionu. Ipak, formiranju takvog giganta, kako se tada nezvanično moglo čuti, isprečili su se nesporazumi između "Delte" i "Merkatora". Ukoliko i zaista bude stvorena, buduća imperija Mišković - Todorić, neće biti dominantna samo u trgovini na malo, već će, s obzirom na posede u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, u dobroj meri uobličiti čitav krug proizvodnje - od njive, preko prerade do prodavnice. Možda bi bilo dovoljno samo pomenuti da "Agrokor" i "Delta" poseduju dve najveće srpske uljare, zrenjaninski "Dijamant" i "Sunce" iz Sombora. Pored toga, "Delta" je vlasnik i mesne industrije "Juhor", kao i pet poljoprivrednih kombinata koji obrađuju čak 20.000 hektara zemlje. Ona ima vlasničke udele u još nekim prehrambenim preduzećima (crvenačka "Jafa"), značajan je igrač na tržištu pesticida, značajno razvija i industriju mineralnih đubriva... Samo u Srbiji, uz "Dijamant", "Agrokor" je vlasnik beogradskog giganta "Frikom", zatim kikindskog "Mlina", ima dobru saradnju sa "Plantom" iz Futoga... U Hrvatskoj Todorićeva kompanija praktično caruje u proizvodnji hrane, kontrolišući poljoprivredne kombinate "Belje", "Vinkovci" i "Vrbovec", najjačeg tamošnjeg proizvođača mineralne vode "Jamnicu", zatim "Ledo sladolede", solanu na Pagu, neka preduzeća u Sloveniji i BiH, prenosi Fonet. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta