Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Da li se posle najnovijeg poskupljenja mleka i Salford pridružio monopolistima koji izmiču kontrol
Nove cene podižu kvalitet mleka
Najnovije poskupljenje mleka, sigurno će pogoditi kućni budžet potrošača jer, reč je o namirnici koja se kupuje gotovo svakodnevno i koja je u poslednjih nekoliko godina često poskupljivala. Da li je ovog puta reč o monopolskom ponašanju Investicionog fonda Salford, u čijem je vlasništvu pet najvećih mlekara u Srbiji ili uzroke treba tražiti u promenjenim uslovima poslovanja na domaćem tržištu teško je u ovom trenutku pouzdano tvrditi. Takva konstatacija može da usledi posle analize Komisije za zaštitu konkurencije - izjavila je za Danas Mirjana Mišković-Vukašinović, direktor stručne službe Komisije za zaštitu konkurencije. Komentarišući poskupljenje mleka Dijana Marković-Bajalović, potpredsednik Komisije za zaštitu konkurencije rekla je da bi najpre trebalo ispitati tržišni položaj Salforda, pa tek onda pominjati zloupotrebe, a da bi se ušlo u postupak provere neophodna je prijava, koju može podneti i Ministarstvo trgovine. - Komisija za zaštitu konkurencije dužna je, a na to je obavezuje Zakon o zaštiti konkurencije da obezbeđuje ravnopravnost učesnika na tržištu, da podstiče njihovu ekonomsku efikasnost i ostvarivanje ekonomskog blagostanja društva u celini, a posebno potrošača. Prema odredbama tog zakona konkurencija je narušena ukoliko se sklapaju sporazumi kojima se zloupotrebljava dominantni položaj ili kada dolazi do "koncentracije" firmi na jednom tržištu. Zakonom je precizirano da je konkurencija narušena ukoliko nema ravnopravnog pristupa tržištu novih konkurenata ili ako se ograničava mogućnost snabdevanja tržišta - kaže Dijana Marković-Bajalović. Naša sagovornica ističe da komisija ima mnogo posla i dodaje da nedostatak konkurencije na tržištu građani mogu da osete na svakom koraku, počev od telekomunikacionih usluga gde Telekom Srbije ima monopol, ili u naftnom sektoru, gde NIS ima ekskluzivno pravo da uvozi sirovu naftu, prerađuje je i prodaje derivate. "Takav položaj NIS omekšan je liberalizacijom uvoza sirove nafte, ali je nacionalna naftna kompanija zadržala ekskluzivno pravo ugovaranja prerade sirove nafte. Monopol koji ima NIS nikome nije u interesu, a naročito škodi rafinerijama koje nisu u stanju da proizvedu kvalitetno gorivo, na primer evrodizel, čiji je uvoz tek odnedavno na slobodnom režimu. Međutim, opasniji je onaj skriveni monopol na snabdevanje naftnim derivatima, koji "drži" samo nekoliko firmi, a koje, kako tvrde upućeni, kontrolišu domaći tajkuni. Slična situacija je i u elektroenergetskom sektoru, smatra Dijana Marković-Bajalović, ukazujući na činjenicu da su sve prisutniji i privatni monopoli, posebno u trgovini. Nenad Budimović, savetnik u Udruženju za poljoprivredu Privredne komore Srbije smatra da nije reč o monopolskom ponašanju Salforda. Zvanično je rečeno da će sredstva od najnovijeg poskupljenja biti usmerena u razvoj tehnologije za proizvodnju kvalitetnog mleka kroz uvođenje standarda HACCP. "Ako je to jedan od razloga, kao i veća zarada i stimulacija poljoprivrednih proizvođača, onda je poskupljenje mleka dobar potez", ističe Budimović, dodajući da Salford snabdeva mlekom i mlečnim proizvodima više od 60 odsto tržišta Srbije. Priču o mleku treba dopuniti podatkom da primarni proizvođači mleka dobijaju za litar predatog mleka 21,4 dinara (zavisno od kvaliteta ), a država im isplaćuje i premije (četiri dinara po litru mleka za ravničarske krajeve i 4,5 dinara za mleko proizvedeno u brdskim krajevima). Šta određuje dominantan položaj na tržištu Zakonom o zaštiti konkurencije precizirano je da dominantan položaj na tržištu ima učesnik koji donosi poslovne odluke ne vodeći računa o položaju svojih konkurenata, dobavljača, kupaca i potrošača. Učesnik na tržištu može,( ali i ne mora) da ima dominantan položaj i ako je njegov udeo na tržištu veći od 40 odsto, uzimajući u obzir udele koje na tom tržištu imaju njegovi konkurenti, prepreke za ulazak na tržište i "snagu" njegovih potencijalnih konkurenata. Dominantan položaj na tržištu može da ima i kompanija čiji je udeo na tržištu manji od 40 odsto, ali je postupak dokazivanja zloupotrebe tog položaja duži i - teži. Udeo na tržištu utvrđuje se na osnovu nekoliko ekonomskih kriterijuma, uključujući i količinu robe i usluga i prihod ostvaren prometom tih roba i usluga, ističe Dijana Marković-Bajalović, potpredsednik Komisije za zaštitu konkurencije. Izvor: "Danas".

HEMOFARM ZABELEŽIO RAST PROIZVODNJE ZA 11 ODSTO

U prvih šest meseci ove godine Hemofarm a.d. zabeležio je rast proizvodnje i prodaje za oko 11 odsto. Do kraja juna u pogonima Hemofarma proizvedeno je 87,4 miliona pakovanja lekova. Značajan rast proizvodnje kompanije zabeležen je u junu, kada je proizvedeno više od 18 miliona pakovanja, što je za čak 42 odsto više nego u junu 2005. Veliki rast beleži i proizvodnja infuzionih rastvora i liofiziranih proizvoda čija je polugodišnja realizacija veća od ukupne proizvodnje u 2004. godini - saopšteno je iz te kompanije. Kad je reč o prodaji i izvozu Hemofarmovih proizvoda, u prvih šest meseci ove godine ostvaren je za oko 19,4 odsto veći izvoz u odnosu na prvih šest meseci lane. Vrednost izvezenih proizvoda premašila je 28,5 miliona evra, dok je prodaja u Srbiji i Crnoj Gori porasla za 10,93 odsto u odnosu na lane. Izvor: "Danas".

ISTIČE ROK ZA OTKUP TENDERSKE DOKUMENTACIJE ZA TRAJAL

Rok za otkup tenderske dokumentacije za kupovinu 76,9 odsto kapitala kruševačke Korporacije Trajal ističe danas, objavila je Agencija za privatizaciju Srbije. Zainteresovani kupci mogu da kupe tendersku dokumentaciju po ceni od 6.000 evra, kako bi stekli pravo da učestvuju na drugom tenderu za kupovinu Trajala koji će biti otvoren do 30. avgusta ove godine. Uslov za učešće na tenderu je i uplata depozita od 100.000 evra, navodi se na sajtu Agencije za privatizaciju. Na tenderu mogu da učestvuju preduzeća koja su se u prethodne tri godine bavila proizvodnjom ili prodajom automobilskih guma i koja su u 2005. ostvarila prihod od najmanje 25 miliona evra, kao i finansijski investitori čija je poslovna aktiva u prošloj godini bila bar 100 miliona evra, uz prihod veći od 50 miliona evra. Prvi tender za prodaju Trajala je posle nekoliko produžetaka sredinom marta proglašen neuspelim, jer nijedan kupac nije podneo ponudu. Prema ranijim izjavama poslovodstva, Trajal je prošle godine ostvario promet od 50 miliona evra, od čega je 38 miliona evra izvoza. Trajal je najveći kruševački kolektiv, zapošljava 3.450 radnika, a prosečna neto plata je oko 14.000 dinara. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta