Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prosečan dug građana 22.000 dinara

Nivo kredita odobrenih fizičkim licima premašuje 160 milijardi dinara, što znači da prosečna zaduženost po glavi stanovnika u Srbiji iznosi oko 22.000 dinara, rekao je guverner Radovan Jelašić. On napominje da, ako se kao merilo uzme oko dva miliona aktivno zaposlenih ljudi koji zarađuju za otplatu tih zajmova, onda se zaduženost povećava na oko 80.000 dinara ili na blizu 1.000 evra po stanovniku. Mada su, prema ovim podacima, u poređenju s drugim zemljama u okruženju, građani Srbije i dalje manje zaduženi, Jelašić upozorava na to da se pravo poređenje može napraviti tek ako se uzmu u obzir nivo zarada i bruto društveni proizvod po stanovniku, koji su u tim zemljama veći nego u Srbiji. Pri tom, guverner upozorava na to da građani moraju da budu svesni da se ovi krediti moraju vratiti. Njih neće „pojesti inflacija“, neće ih preuzeti država, niti će im banke „oprostiti dugove“. Guverner je građanima skrenuo pažnju na to da, pre nego što se odluče da podignu kredit, naprave preciznu računicu da li taj kredit mogu i da vrate, a naročito ako je reč o zaduživanju na duže staze, recimo o stambenim kreditima koji predstavljaju oko jedne trećine svih kredita odobrenih fizičkim licima. „Zaduživanje preko minusa na tekućim računima, na koje otpada šest do sedam odsto od 160 milijardi dinara kredita odobrenih građanima, predstavlja najskuplje pozajmice, koje bi trebalo koristiti samo u krajnjoj nuždi“, kazao je Jelašić. Guverner je ocenio da nije najbolje rešenje da se 1,1 milijarda evra koliko je prihodovano od prodaje „Mobi 63“ potroši u celini na investicije, kako je to već najavljeno i da bi bilo poželjno da se deo novca iskoristi za prevremenu otplatu dela stranih dugova, ali i za osnivanje „drugog stuba“ penzione reforme - privatnih obaveznih penzionih fondova, koji bi posle bili u stanju i da ulažu u projekte iz nacionalnog investicionog programa, umesto da to direktno čini država. Izvor: "Blic".

Iz Nacionalnog investicionog plana za razvoj sela i poljoprivrede 74 miliona evra:
Agrarni budžet dobio doping
Iz Nacionalnog investicionog plana za realizaciju projekata namenjenih razvoju sela i poljoprivrede biće izdvojeno oko 74 miliona evra, a srpski poljoprivrednici tokom ove godine mogu računati na oko 16,6 miliona evra. Prvi ugovori o korišćenju sredstava iz ovog fonda potpisani su sa predstavnicima 76 mesnih zajednica i opština, a reč je o projektima vrednim 210 miliona dinara koji će unaprediti život na selu, s obzirom na to da će sredstva biti uložena u obnavljanje seoske infrastrukture. Planirana je adaptacija, rekonstrukcija i izgradnja atarskih puteva i seoskih domova, izgradnja agrobiznis centra, kao i vodovodne i kanalizacione mreže po selima. "Sredstva Nacionalnog investicionog plana namenjena su onima koji imaju dobre projekte i deo sopstvenih sredstava, ali im nedostaju dodatna sredstva za realizaciju tih projekata koji će unaprediti život na selu", kaže Ivana Dulić-Marković, potpredsednik Vlade. - Realizacija projekata koji će delimično biti finansirani i iz sredstava Nacionalnog investicionog plana nastavak su programa mera za razvoj i unapređenje sela koje Ministarstvo poljoprivrede sprovodi već tri godine. Za njihovu realizaciju planirano je 1,1 milijarda dinara, od čega će 80 odsto biti obezbeđeno iz Nacionalnog investicionog plana, a preostali deo sredstava biće obezbeđen iz budžeta Ministarstva poljoprivrede - izjavio je Goran Živkov, ministar poljoprivrede, u razgovoru sa predstavnicima mesnih zajednica i opština. Predstavnici Ministarstva poljoprivrede ističu da i ovaj, drugi konkurs, predstavlja deo programa Ministarstva poljoprivrede usmerenog ka razvoju sela, tako da su sredstva iz investicionog plana samo "pridružena" sredstvima agrarnog budžeta. Konstatovano je, takođe, da je tražnja za kreditima za seosku infrastrukturu, kao i za izgradnju farmi za stoku i nabavku mašina i opreme za proizvodnju i skladištenje poljoprivrednih proizvoda sve veća. - Do sada je najveći deo novca završavao u razvijenim krajevima, pre svega Vojvodini, a najmanje sredstava bilo je namenjeno nerazvijenim područjima, na primer južnoj i jugoistočnoj Srbiji." Upravo zbog toga, ove godine smo oko 750 miliona dinara namenili unapređenju sela, u centralnoj Srbiji i još dve milijarde za investicije. U odnosu na 2004. i 2005, ove godine sredstva namenjena selu premašuju dve milijarde dinara i za dodelu tih sredstava raspisani su konkursi. Do sada je stiglo više od sedam hiljada zahteva, a zahvaljujući važećem sistemu bodovanja nerazvijena područja imaju prednost. Za najnerazvijenije agrarne delove Srbije predviđena je i bespovratna pomoć - rekao je Živkov. Slobodan Drašković, predsednik opštine Medveđa, izjavio je za Danas da je ta opština dobila polovinu sredstava potrebnih za rekonstrukciju niskonaponske mreže. On je napomenuo da "mehanizmi" podsticaja nisu nepoznati jer su i ranije dobijali sredstva preko Koordinacionog tela za KIM. I Dragan Mršojević, predsednik Mesne zajednice Bapsko Polje izrazio je zadovoljstvo zbog dobijenih 1,5 miliona dinara. "Sredstva su namenjena za rekonstrukciju i asfaltiranje jednog puta u našoj mesnoj zajednici. Za nas je to značajna investicija jer će put "zadržati" i vratiti mlađe u selo", rekao je za Danas Mršojević. Banatsko Novo Selo će sredstvima dobijenim od Pokrajine i sa pet miliona dinara dobijenih u okviru investicione podrške Ministarstva upotrebiti za gradnju oko 55 kilometara kanalizacione mreže u selu, rekao je za Danas Zoran Lautas, predsednik Saveta Mesne zajednice Banatsko Novo Selo koja ima oko osam hiljada stanovnika. Za subvencije dve milijarde dinara Iz agrarnog budžeta za 2006. godinu za subvencionisanje stočarstva, izgradnju skladišnih kapaciteta i kupovinu nove poljoprivredne opreme i mehanizacije izdvojeno je oko dve milijarde dinara. Vrednost potpisanih ugovora i onih koji će tek biti potpisani je 305 miliona dinara. Subvencije Ministarstva poljoprivrede u okviru ovog konkursa iznose 30 odsto vrednosti ukupne investicije, umanjene za porez na dodatu vrednost. Maksimalan iznos podsticaja od oko dva miliona dinara predviđen je za farmu mlečnih krava dok je milion dinara predviđeno za farmu za tov junadi, ovčarsku, svinjarsku ili živinarsku farmu. Izvor: "Danas".

Ministar finansija najavio jednocifrenu inflaciju i rekordne strane investicije:
DINKIĆ: Iz inostranstva 3,5 milijardi dolara
Srpski ministar finansija Mlađan Dinkić izjavio je da će Srbija u ovoj godini ostvariti više od 3,5 milijardi dolara stranih investicija i istakao da je "sad sasvim izvesno" i da će biti ostvarena projektovana jednocifrena inflacija. Navodeći da će Telenor novac za Mobi 63 u srpski budžet uplatiti do kraja avgusta, on je istakao da je dodatna vrednost te prodaje to što će sada za nove transakcije u srpskoj privredi i investicije biti korišćeni potpuno drugačiji parametri nego do sada i da će biti postizane daleko veće cene. Komentarišući stanje u budžetu, guverner je rekao da se nastavljaju pozitivni trendovi, jer u julu je ostvaren budžetski suficit od tačno pet milijardi dinara, što je šesti uzastopni mesec kako srpski budžet beleži veće prihode od rashoda. - U prvih sedam meseci ostvaren je suficit budžeta od 11,8 milijardi dinara, dok su ukupni prihodi bili 259,2 milijarde dinara, a rashodi 247,4 milijarde dinara. Sada je sasvim izvesno da će Srbija u 2006. godini imati više od 1,85 milijardi evra privatizacionih prihoda, što je znatno više od optimističke prognoze, koja se, pre prodaje Mobija, kretala između 1,1 i 1,3 milijarde evra. Sada razmišljamo šta da radimo sa tim viškom. Ministarstvo finansija već ima odgovarajući plan, ali ćemo ga objaviti tek nakon konsultacija sa premijerom i ostalim članovima vlade - rekao je Dinkić i podsetio da je Nacionalnim investicionim planom predviđeno da se do kraja sledeće godine investira oko 1,2 milijarde evra iz privatizacionih prihoda, od čega 400 miliona u ovoj i 800 miliona evra u narednoj godini. Dinkić je procenio da je moguće da u ovoj godini ne bude potrošeno planiranih 400 miliona evra, pa će zato rebalansom budžeta biti predviđena mogućnost da se maksimalno do 50 procenata neutrošenih sredstava može preneti u narednu godinu za završetak ranije odobrenih projekata. Ističući da je napravljen sistem višestruke kontrole u trošenju novca iz NIP u kome će učestovati predstavnici Vlade Srbije, predsednika Srbije i nezavisni stručnjaci, ministar finansija je ponovio da novac iz tog plana neće uticati na inflaciju, jer će "biti usmeren na kapitalne investicije, a ne u ličnu potrošnju". Uspeli smo da "ukočimo" inflaciju u poslednja dva meseca i sad je sasvim izvesno da ćemo ostvariti projektovanu jednocifrenu inflaciju, istakao je srpski ministar finansija Mlađan Dinkić. Do kraja godine moguć i treći mobilni operater Srpski ministar finansija Mlađan Dinkić ocenio je da bi Srbija do kraja ove godine mogla dobiti i trećeg operatera mobilne telefonije. "Sasvim je moguće da Srbija do kraja godine dobije i trećeg mobilnog operatera, ukoliko neko zvanično izrazi interes. Pri tome, svako ko u naredne dve i po godine želi licencu mora da bude spreman da je plati najmanje 320 miliona evra. Nadmetanje za treću licencu moguće je organizovati u relativno kratkom roku, u slučaju da se zainteresovane kompanije zvanično obrate Vladi i Agenciji za telekomunikacije. Pobednik bi mogao biti poznat 60 dana nakon objavljivanja međunarodnog tendera, dodao je Dinkić. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta