Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Danas će se znati vlasnička struktura Kompanije Novosti:
Milka Forcan: Delta nije postala suvlasnik Novosti
Ako se danas, kako je najavljeno u Centralnom registru, obavi upis akcija Kompanije Novosti koje su trgovanjem na berzi promenile vlasnike, onda će javnost, posle nekoliko dana nagađanja, saznati ko je tajanstveni kupac 56 odsto akcijskog kapitala ove medijske kuće. Iako se ime Miroslava Miškovića, vlasnika Delta Holdinga najčešće pominjalo u vezi sa kupovinom većinskog paketa akcija Kompanije Novosti, sudeći prema izjavi Milke Forcan, potpredsednika Delta Holdinga, koja je u vidu saopštenja dostavljena medijima, te spekulacije nisu bile tačne. - Delta Holding nije vlasnički povezan sa preduzećima koja su kupila većinski paket akcija Večernjih novosti, što znači da Delta nije postala suvlasnik te novinske kuće. Činjenica je, međutim, da se naša kompanija više puta zalagala za to da značajni privredni resursi zemlje budu privatizovani kapitalom domaćeg porekla što, takođe, smatramo izuzetno značajnim i u slučaju izdavačke kuće sa tradicijom kao što su Večernje novosti. Zbog toga smo procenili da je opravdano finansijski podržati učesnike u privatizaciji i, kako je uobičajeno u ovakvim finansijskim aranžmanima, Delta će svojim prisustvom u organima upravljanja Večernjih novosti uzeti aktivnu ulogu u daljem poslovanju te novinske kuće zadržavajući mogućnost da, ukoliko to proceni, svoj kredit konvertuje u vlasnički ulog - izjavila je Milka Forcan. Izvor:"Danas".

Bazna inflacija na udaru novih mera monetarne politike:
Skok cena pratiće i rast kamata
Ako bazna inflacija bude rasla zbog povećanih fiskalnih izdataka, stranih direktnih investicija, skoka cena koje pod svojom kontrolom drži država ili ih određuju kretanja na međunarodnom tržištu, Monetarni odbor NBS će povećati referentnu dvonedeljnu repo stopu koja je sada 18 odsto. To će automatski dovesti do porasta kamata u poslovnim bankama - zaduživanje će biti skuplje za one koji žele kredite, ali će na više kamatne stope moći da računaju i građani koji žele da štede. Istovremeno, dinar će jačati. Naravno, ukoliko cene budu padale po bilo kojem osnovu, dešavaće se suprotni procesi. Zaduživanje u bankama će biti jeftinije, štediše će dobijati kamate na svoje depozite, a dinar će slabiti. Ovako je efekte novog okvira monetarne politike objasnio guverner NBS Radovan Jelašić, uveren, kako je sam istako, da ima mesta optimizmu kada je reč o kretanju inflacije do kraja godine. Ako ni zbog čega drugog, ono zbog toga što se sada daje prilika centralnoj banci da efikasno deluje svojim merama na samo jedan cilj, a to je da baznu inflaciju održi u okviru između sedam i devet odsto na godišnjem nivou. Treba se podsetiti da baznu inflaciju čini tek 55 odsto svih cena, a da država neposredno ili posredno utiče na cene svih energenata, komunalija, gradskog prevoza, telefona, određenih prehrambenih proizvoda. Praktično na nešto manje od polovine ukupnih cena, ali onih koje imaju visoke pondere u obračunu mesečne inflacije. Da je tako najbolje ilustruje podatak da je samo poskupljenje goriva od 3 dinara po litri i povećane cene lekova i gradskog prevoza u Beogradu, odnelo 0,5 odsto od ukupno 0,7 odsto avgustovske inflacije. Dakle, čitava bazna inflacija uticala je na ovaj porast sa upola manjim efektom. Ali, ono na čemu svoj optimizam bazira guverner je da će se pojeftinjenje benzina do kojeg je došlo krajem ovog meseca preliti na septembarski rast cena i doprineti uz ostale elemente na koje se očito računa na to da i septembarska inflacija bude ispod jedan odsto. Devetomesečni rast cena u tom slučaju bio bi oko 7,5 procenata. U svakom slučaju, kada Vlada saopšti koji je okvirni plan za rast cena iz njene nadležnosti, a pretpostavlja se da će to biti zajedno s rebalansom budžeta koji je najavljen za septembar, znaće se tačno da li je i za koliko prvobitno planirana stopa inflacije od 9,3 odsto pomerena naviše. Sve prognoze stručnjaka govore da bi bilo dobro ako taj ukupni inflatorni skor bude između 12 i 13 odsto jer će to značiti da je dvogodišnji rast inflacije zaustavljen, a da bi godišnja inflacija bila niža nego 2004. godine. Podsetimo, ona je trenutno 13,1 odsto. Komentarišući nove mere monetarne politike Jurij Bajec, saradnik Ekonomskog instituta u Beogradu, kaže da projekcije NBS i MMF o kretanju inflacije u narednim godinama u Srbiji podrazumevaju smanjenje inflacije koja 2009. godine ne bi trebalo da premaši pet odsto. - To jeste cilj koji određuje i delovanje NBS koja je zadužena da sve instrumente monetarne politike, među kojima je i kurs domaće valute, prilagodi tom zadatku. Zadatak podrazumeva i malo slobodnije formiranje kursa domaće valute, zavisno od toga na koju se visinu inflacije cilja. Pri tom, svi instrumenti monetarne politike moraju da budu podređeni tom cilju, a kurs domaće valute prilagođen odnosu ponude i tražnje - smatra Bajec. Izvor:"Danas".

Vlada Srbije danas raspisuje tender za prodaju borskog giganta RTB:
Australijanci i Kanađani hoće ceo basen
Iako je pre pet i po meseci Vlada Srbije usvojila Strategiju o restrukturiranju i privatizaciji Rudarsko-topioničarskog basena Bor, ponude za kupovinu firme poslalo je 19 svetskih kompanija od kojih dve, sudeći po najnovijim uslovima, imaju najviše izgleda da se dokopaju borskih rudnika, rudnika "Majdanpek" i Topionice i rafinacije bakra. Prema dogovoru u Vladi Srbije, kompanija će biti privatizovana kao celina, a ne, kako je ranije dogovoreno, u delovima. Međutim, većina svetskih firmi bila je zainteresovana za kupovinu pojedinačnih firmi i rudnika bakra u Boru i Majdanpeku, dok se za Topionicu i rafinaciju najviše zainteresovao domaći "Ist point" Zorana Drakulića. Pošto je sada u igri opcija zajedničke prodaje celog proizvodnog sistema, najozbiljniji konkurenti za novog vlasnika, ne računajući koncesionara Crnog vrha kanadsku firmu "Dandi - plemeniti metali", jesu "Kuprom" iz Rumunije i australijski "Vju majning". U poslednje vreme, doduše nezvanično, se najavljuje kao kupac i ruski "Bejzik elements", privatni investicioni fond, vlasništvo ruskog poslovnog maga Olega Deripaske. Ipak, u poslovnim krugovima i javnosti ovih dana posebnu pažnju zaokuplja inicijativa australijanske korporacije "Vju majning" iz Perta, koja poseduje dva rudnika nikla i ležište zlata. Da bi proverio dokumentaciju o rudnim nalazištima i rezervama bakra, zlata i retkih metala, u Boru i Majdanpeku je boravio Miloš Bošnjaković, izvršni direktor i jedan od trojice većinskih vlasnika kompanije. S njim je stigla i ekipa od 20 stručnih saradnika. On je, već u prvim razgovorima, saopštio da je spreman da plati 300 miliona dolara za imovinu RTB-a i da u otvaranje novih rudnika i povećanje proizvodnje u Majdanpeku, Krivelju, Cerovu i Borskoj reci investira najmanje 600 miliona evra. - Iako smo ranije bili zainteresovani samo za Majdanpek, sada, posle stručnih sagledavanja, želimo da uložimo i u napušteni rudnik bakra Cerovo i najbogatije ležište Borska reka. Najteže će biti pokretanje Topionice, gde naši stručnjaci rade studiju o isplativosti te investicije. Zbog poštovanja svih ekoloških parametara, trebaće čak 200 miliona dolara - kaže Bošnjaković. U "Vju majningu" smatraju da će se RTB Bor za pet do sedam godina stabilizovati i "preobući" u deoničarska društva kako bi se lakše trgovalo na Beogradskoj i Londonskoj berzi. Bošnjaković naglašava da je njegova firma spremna da uposli sve od 4.700 radnika, koliko će ih ostati posle sprovođenja socijalnog programa. Biznismen iz Perta ubeđen je da će mu na putu do kupovine RTB-a najveću prepreku činiti kanadski "Dandi", koji već godinu dana istražuje rudna ležišta u okolini Bora. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta