Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Nacionalna banka Grčke od danas i zvanično vlasnik Vojvođanske banke:
Srpsko finansijsko tržište sladak zalogaj za velike igrače
Vlasnička transformacija bankarskog sektora u Srbiji privodi se kraju, a krajnji efekat trebalo bi da bude šira paleta bankarskih proizvoda koji se nude pod povoljnijim uslovima. Ekonomski stručnjaci priznaju da je bankarski sektor u reformama otišao najdalje, ali isto tako smatraju da još ni izdaleka nije oformljen takav finansijski okvir koji bi za srpsku privredu, gledano na srednjoročni rok, bio najprihvaljiviji. Otuda i njihova ocena da bankarski sektor ima još prostora za razvoj i da prava borba među bankama za zauzimanje što većeg učešća na srpskom tržištu tek predstoji. Koliko ima osnova za takve prognoze najbolje pokazuje spremnost da se plati veoma visoka cena za kupovinu preostalih domaćih banaka u državnom vlasništvu. Najsvežiji primer je svakako privatizacija Vojvođanske banke za koju je Nacionalna banka Grčke izdvojila više od 400 miliona evra. Treba podsetiti i na to da je i prethodna godina bila obeležena uspešnom privatizacijom banaka u Srbiji. Nogu je povukla Alfa banka koja je za Ju banku izdvojila oko 141 milion evra. Potom je Novosadaska banka prodata za 73 miliona evra Erste banci, dok je Kontinental banka, za koju je plaćeno više od 49 miliona evra, otišla u ruke Nove ljubljanske banke. Osim privatizacije, sve češće je u bankarskoj sferi prisutna i dokapitalizacija banaka. Tako je, recimo, Evropska banka za obnovu i razvoj preuzela 25 odsto kapitala u Komercijalnoj banci i time omogućila ovoj najvećoj domaćaoj banci da postane prva po veličini akcijskog kapitala u Srbiji sa više od 170 miliona evra kapitala. EBRD je isti model primenila sada i u Čačanskoj banci gde takođe preuzima 25 odsto kapitala. U međuvremenu, nekoliko manjih banaka izvršilo je dokapitalizaciju kroz emitovanje akcija koje su, uzgred rečeno, najtraženije na berzi. Mere centralne banke kojima su kreditni plasmani prema stanovništvu vezani za dvostruki iznos bankarskog kapitala bile su jedan od razloga što je kod nekih od banaka sa većinskim stranim kapitalom došlo i do značajnog povećanja kapitala. Nogu je povukla Banka Inteza koja je ne samo uvećala kapital koji je zatekla kupujući Delta banku nego je uspela da privuče kao strateške partnere i Evropsku investicionu banku i Investicionu banku Saveta Evrope. Aktiva ove banke je već premašila 950 miliona evra dok se vrednost kapitala na kraju prvog kvartala približila cifri od 130 miliona evra. Zahvaljujući ulasku Kredi agrikol banke, aktiva Meridijan banke je samo u ovoj godini porasla za 50 miliona evra što predstavlja stopu rasta u odnosu na 2003. godinu od čak 129,3 odsto. Erste banka u Srbiji najbolje je pokazala kroz proces povećanja osnovnog kapitala od 30 miliona evra koji je realizovan u junu 2006. godine kakve su njene dalje ambicije. Sosijete ženeral banka je krajem avgusta povećala kapital za 50 miliona evra i sada je na nivou od 100 miliona evra. Dakle, nova pozicioniranja na tržištu Srbije su vidna. Praktično danas na našem tržištu posluje 38 banaka, računajući tu i dve kosovske, a za četiri godine broj banaka je prepolovljen. Formalnim preuzimanjem Vojvođanske banke od strana NBG taj broj će se smanjiti još za jednu. Prema planu Vlade Srbije uskoro bi trebalo da dođe i do pripajanja Poštanske štedionice i Srpske banke pošto prethodno bude izvršena dokapitalizacija Poštanske štedionice sa 16 miliona evra od sredstava dobijenih prodajom Mobi 63. Kragujevačka Kredi banka je takođe blizu pronalaženja novog većinskog vlasnika, a Privredna banka Pančevo bi mogla da bude ona čijom će vlasničkom transformacijom biti okončan proces privatizacije u bankarskom sektoru. Izvor:"Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta