Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Posle inicijative iz Sofije da se istočni krak Koridora 10 izmesti južnije od Niša:

Inicijativa da istočni krak Koridora 10 umesto planiranom i delimično izgrađenom trasom Niš - Dimitrovgrad - So fija ide novom maršrutom Predejane- Strazimirovci - Sofija neozbiljnija je, jer nije ni jeftinije, kako se tvrdi, ocenio je juče gradonačelnik Niša Kostić komentarišući predlog iz Sofije da se ovaj krak panevropskog Koridora 10 izmesti južnije od Niša. Ovaj predlog saopšten je na nedavnoj održanoj sednici Pakta za stabilnost jugoistične Evrope u Sofiji. Inicijator, Nacionalni centar za teritorijalni razvoj, koji deluje u okviru Ministarstva za regionalni razvoj Republike Bugarske tvrdi da bi južnija trasa istočnog kraka Koridora bila "kraća, tehnički izvodljivija i jeftinija". Doskorašnji predsednik tog Centra bio je Petar Dikov, koji je sada glavni arhitekta grada Sofije. Nacionalni centar za teritorijalni razvoj Bugarske je ovakav projekat već uputio predsedniku Evropske komisije Žoze Manuelu Barozu, kao i bugarskom predsedniku i premijeru. Zbog takvog razvoja događaja gradski čelnici u Nišu su "veoma zabrinuti", te smatraju da bi Srbija trebalo da reaguje, jer bi takvim rešenjem za istočni krak Koridora 10 bili dovedeni u pitanje "mnogi nacionalni projekti i strategija razvoja regiona". - U putni i železnički krak Koridora 10 na relaciji Niš - Dimitrovgrad - Sofija već je uloženo dosta novca, i ne vidim nijedan razuman razlog da se umesto već planiranog i delimično završenog istočnog kraka Koridora sada probija novi železnički i putni pravac kroz brda i jedva naseljene predele - kaže gradonačelnik Niša. Gradski menadžer Niša Vlastimir Đokić dodaje da su dosadašnja ulaganja "velikih sredstava" u putni i železnički pravac Koridora 10 preko Niša odobrili međunarodna zajednica, ali i Bugarska. On ne veruje da će inicijativa bugarskog Nacionalnog centra za teritorijalni razvoj postati zvanični predlog Bugarske i smatra da ovakvo rešenje neće podržati ni Srbija. - Predloženi put Predejane-Strazimirovci - Sofija može biti deo Koridora 8, koji ide od Jadranskog do Crnog mora, i koji za sada postoji samo u nerealizovanim projektima. Bilo bi neodgovorno da takvo rešenje eliminiše pravac Niš-Dimitrovgrad-Sofija koji je prirodniji, jer ide i uz tok Nišave i prugu koja postoji odavno, a sada je u završnoj fazi rekonstrukcije. Pravac preko Strazimirovaca išao bi uglavnom kroz slabo naseljene i nenaseljene predele, tako da ne znam kome bi posebno koristili asfalt i pruga na prostoru koji nema gradova i ljudi - kaže Đokić. Izvor:"Danas".

Toza Marković ostvario prihod od 1,5 milijardi dinara:

Industrija građevinskog materijala Toza Marković iz Kikinde objavila je da je u prvih osam meseci 2006. godine ostvarila prihod od oko 1,5 milijardi dinara, od čega je 24 odsto ostvareno izvozom. Na proslavi 140 godina fabrike finansijski direktor Milica Tripinović-Popov rekla je da je samo u avgustu Toza Marković prodao proizvode vredne 280 miliona dinara. Ona je podsetila da "Toza" nije imao problema sa likvidnošću poslednjih 15 godina, koliko račun kompanije nije bio u minusu i najavila da će u 2006. biti premašena prošlogodišnja proizvodnja od 65 miliona komada crepa. Poslovodstvo fabrike najavilo je da će početi da proizvodi nove proizvode - crep "biber luks" i pločice sa suvom dekoracijom. Izvor:"Danas".

Srbija umereno zadužena zemlja sa ukupnim javnim dugom od 12,014 milijardi dolara:
Svaki građanin duguje po 1.716 dolara
Srbija je umereno zadužena zemlja, a ukoliko uspeju planovi kreatora ekonomske politike, velike su šanse da pređe u nisko zadužene države, i to pod uslovom da se država više ne zadužuje, a istovremeno prevremeno vrati pozajmice inostranim kreditorima, konvertuje deo duga prema Pariskom klubu poverilaca u investicije i oslobodi se takozvanog "kosovskog duga" od 1,1 milijardu dolara. Ukupan javni dug Srbije, dakle, ne računajući zaduženje poslovnih banaka i kompanija koje posluju na našim prostorima, iznosi 12,014 milijardi dolara ili 9,471 milijardu evra. Po glavi stanovnika, računajući da ih Srbija ima sedam miliona, dug je 1.716 dolara ili 1.353 evra. Taj ukupni dug deli se na unutrašnji i spoljni, koji su procentualno gotovo izjednačeni. Onaj unutrašnji iznosi 42,32 odsto, a spoljni dug 50,27 odsto, dok je država izdala garancije za 701.854.331 evro ili 7,41 odsto javnog duga. Međutim, na to se dodaju garancije i kontragarancije od 754 miliona evra za nepovučena sredstva za razne projekte. Ono što zabrinjava ekonomiste je veoma nepovoljna valutna struktura ukupnog javnog duga jer je najveći deo u stranoj valuti. Tako od ukupnih 9,471 milijarde evra, dug u stranoj valuti iznosi 8,045 milijardi evra ili 91,75 odsto, dok je u domaćoj samo 723.785.841 evro ili 8,25 odsto. Procentualno, dug u dolarima zaključno sa 31. julom 2006. godine bio je 28,1 odsto, a u evrima 59,08 odsto. Zbog toga je Srbija izložena velikom valutnom riziku, ali joj, s druge strane, naruku ide jačanje dinara jer se na taj način dug u evrima smanjuje. Od krupnijih cifri, budžet Srbije, po osnovu izdatih dugoročnih hartija od vrednosti centralnoj banci duguje 237,36 miliona evra, poljoprivrednim penzionerima 240,9 miliona evra, Fondu zaposlenih takođe za neisplaćene penzije duguje oko 181,25 miliona evra. Samo po osnovu stare devizne štednje, država duguje 3,244 milijardi evra, a vraćanje zajma za privredni preporod Srbije odvući će dodatnih 49 miliona evra. Svetskoj banci Srbija ukupno duguje 1,78 milijardi evra, dok raznim stranim kreditorima za projekte odobrene po IDA uslovima još 401,15 miliona evra. Pariskom klubu poverilaca, na koji trenutno "igra" ministar finansija Mlađan Dinkić, Srbija duguje čak 1,616 milijardi evra. Međutim, ukoliko zemlje članice tog kluba pristanu na zamenu vraćanja 850 miliona evra za ulaganje u srpsku infrastrukturu, tom klubu dugovaćemo još oko 800 miliona. Posle otpisa 62 odsto duga, Londonski klub poverilaca od Srbije potražuje još 847.944.744 evra. Tu su i vlade Švajcarske i Italije, koje od nas potražuju 12,98, odnosno 15,12 miliona evra. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta