|
|
|
|
|
Arhiva vesti |
|
Osim premija i regresa Ministarstvo poljoprivrede ponudila ratarima i kreditnu podršku tešku šest Agraru finansijska injekcija od oko četiri milijarde dinara O finansijskoj podršci poljoprivredi koja stiže iz državnog budžeta rasprave će verovatno trajati sve dok ova privredna grana ne stane na zdrave noge. Poljoprivrednici će uvek tražiti više, a država će se uvek pravdati nedovoljnim budžetskim prihodima. Iako su u budžetu za 2006. godinu za poljoprivredu izdvojena tri puta veća sredstva nego 2003. godine, često se može čuti da to nije dovoljno mada ima i onih koji tvrde da trenutne ekonomske mogućnosti zemlje ne dozvoljavaju više. - Opredeljenje Ministarstva poljoprivrede je da sredstva koja su bila namenjena krajnjem proizvodu preusmeri na početak proizvodnog ciklusa, odnosno investicije. Agrarni budžet za ovu godinu iznosi 23 milijarde dinara, što predstavlja oko 5,5 odsto republičkog budžeta. Za 2006. godinu urađeni su programi za podršku tržištu, strukturalnu podršku, podršku dohotku, kreditnu podršku i institucionalnu podršku - kaže za Danas Živa Žebeljan, pomoćnik ministra poljoprivrede u Vladi Srbije. Naš sagovornik podseća da se od mera podrške tržištu i dalje primenjuju premije za mleko, regresi za stočarstvo, regresi za inpute ( gorivo i đubrivo ), izvozne subvencije, a u ovu oblast mogu se uvrstiti i mere podrške skladištenju pšenice. Nije se odustalo ni od rentiranja zemljišta, a prvi put ove godine jasno su razgraničena komercijalna poljoprivredna gazdinstva koja mogu da opstanu na tržištu i nekomercijalna gazdinstva čiji se dohodak mora podržati. - Za unapređenje sela ove godine izdvojeno je 750 miliona dinara i za program investicija još dve milijarde dinara. Tome treba dodati i 1,3 milijarde dodatnih sredstava iz Nacionalnog investicionog programa, što znači više od četiri milijarde dinara. Planirano je da dva konkursa za realizaciju mera za unapređenje sela budu finansirana ne samo iz budžeta već i iz Nacionalnog investicionog plana. Reč je o konkursu za odobravanje bespovratnih sredstava za unapređenje proizvodnje i plasmana, i do sada je potpisano 70 ugovora vrednih 93,5 miliona dinara. Drugi konkurs se odnosi na obnavljanje seoske infrastrukture i već su zaključeni ugovori sa 380 korisnika tih sredstava. Za te namene biće potrošeno oko 1,1 milijarda dinara - ističe Žebeljan. Kada je reč o podršci investicijama, na koju mogu računati i poljoprivrednici stariji od 40 godina, ugovore za korišćenje sredstava koja će biti investirana u izgradnji skladišta sušara, ULO hladnjača, dosad je potpisalo 90 korisnika. Njima je namenjeno 550 miliona dinara, dok je za izgradnju farme planirano 305 miliona dinara i 286 farmera će dobiti taj novac. Za treći konkurs (kupovina muzilica, laktomata, laktofriza) izdvojeno je 16 miliona dinara, a novac će dobiti 400 zemljoradnika. Do kraja septembra se očekuje potpisivanje još 400 ugovora. Četvrti konkurs koji se odnosi na nabavku opreme i mehanizacije otvoren je do 31. oktobra. Za kratkoročne i dugoročne kredite u budžetu je predviđeno je 3,5 milijardi dinara, ali se od sredstava koja pristižu otplatom kredita uzetih u 2004. i 2005. godini očekuje još oko tri milijarde dinara, tako da će ove godine biti na raspolaganju više od šest milijardi dinara. Već je u dva navrata isplaćeno 3,5 milijardi dinara za više od 28 hiljada korisnika kratkoročnih kredita. Isplata dugoročnih kredita je u toku i očekuje se da će ove godine biti isplaćena sredstva za oko 2000 dugoročnih kredita. - Valja podsetiti i da je za sredstva iz Nacionalnog investicionog plana Ministarstvo poljoprivrede kandidovalo projekte vredne 74 miliona evra u oblasti mera za unapređenje sela, izgradnje i sanacije vodoprivrednih objekata i podizanje kvaliteta šuma i pošumljavanja u vrednosti od preko 74 miliona evra. Od toga je u oblasti šumarstva predviđeno oko 330 hiljada evra i više od 2,5 miliona evra u 2007. godini. Za vodoprivredu u 2006. godini predviđeno je izdvajanje oko 7,5 miliona evra u ovoj, kao i blizu 36 miliona evra naredne godine - navodi Žebeljan. Izvor:"Danas".
Klaster srpskih tekstilaca pokreće proizvodnju tkanina: Za domaće fabrike zainteresovan turski Bos Predstavnici konsaltinške kuće Rovetiks, sa sedištem u Švajcarskoj, koji su na poziv Unije proizvođača tekstila, došli u Srbiju obišli su juče pogone pančevačke fabrike prediva Klupko, koja je u stečaju. Razgovori o mogućnostima pokretanja proiozvodnje u toj firmi vođeni su na osnovu interesovanja jedne od najvećih korporacija za proizvodnju prediva, turskog Bosa, a ukoliko pregovori budu uspešno okončani, u Klupko će biti investirano oko 15 miliona evra. To će mnogo značiti domaćim konfekcionarima koji sada predivo za tkanine uvoze iz Turske i Kine, jer će im to omogućavati dobijanje certifikata Euro 1, odnosno otvoriti vrata za bescarinski plasman robe u Evropsku uniju i Rusiju. Predstavnici Roventeksa obišli su i fabriku prediva Planteks, koju je početkom ove nedelje kupio konzorcijum četiri domaća privrednika, i u kojoj će se, nakon neophodnih ulaganja u osavremenjavanje tehnološkog procesa, za dva meseca pokrenuti proizvodnja. Gosti iz Švajcarske danas će obići i raspoložive kapacitete u Novom Pazaru, kako bi definisali uslove za proizvodnju denima, materijala koji se upotrebljava u procesu proizvodnje keper platna. - Unija tekstilaca ovakvim aktivnostima pokušava da pokrene velike potencijale koji su nekada postojali u primarnoj tekstilnoj proizvodnji, a već godinama su kapije u većini tih fabrika zatvorene. Bez proizvodnje sirovina mi ne možemo da obezbedimo domaće poreklo proizvoda, što je uslov za Euro 1. To istovremeno znači i da će na domaćem tržištu moći da se nabave tkanine koje su jeftinije od uvoznih. Pozivamo svoje pratnere iz inostranstva koji su spremni da ulože sredstva a i domaći konfekcionari udružuju se u konzorcijume, jer su za svakog pojedinačno to prevelike investicije. Ipak, uspećemo da zaokružimo proizvodnju potrebnih prediva i tkanina. Prvi efekti osetiće se već naredne godine, kada kao direktnu posledicu očekujemo povećanje izvoza ove grane za najmanje 70 miliona evra - rekao je za Danas Milan Knežević, predsednik Unije tekstilaca, jedan od suvlasnika Planteksa. Izvor:"Danas".
Zastava pregovara sa hrvatskim auto-dilerima: Domaći "punto" uskoro i na hrvatskom tržištu Domaći "punto", odnosno model "zastava 10", koji se već mesecima prodaje u Srbiji, trebalo bi uskoro da se nađe i na tržištu Hrvatske. O tome ovih dana u Zagrebu pregovaraju čelnici Zastave i hrvatski auto-dileri. "Hrvatski auto-dileri zainteresovani su da organizuju plasman ‘zastave 10’ na tržištu te zemlje", kažu za Danas u poslovodstvu Zastave vozila. Prepreku tom poslovnom aranžmanu mogla bi da predstavlja klauzula u Sporazumu o poslovno-tehničkoj saradnji Zastave i Fijata, prema kojoj izvoz "zastave 10" u zemlje Jugoistočne Evrope može da počne tek kada počne sklapanja tog modela u Kragujevcu. Domaći "punto" se još proizvodi u Fijatovim pogonima u Italiji, odakle se u Kragujevac doprema kao gotov automobil, dok je početak njegovog sklapanja u Zastavi predviđen za prvo tromesečje naredne godine. U Zastavi, međutim, ističu da ima indicija da bi Fijat kragujevačkoj fabrici mogao da dozvoli izvoz "punta" u okolne zemlje i pre početka sklapanja tog automobila u Kragujevcu. Pored Hrvatske, za uvoz modela "zastava 10" zainteresovani su i auto-dileri u Makedoniji i Bugarskoj. Izvoz tog automobila u ove dve susedne zemlje će, po svemu sudeći, krenuti nakon početka njegovog sklapanja u Kragujevcu. Izvor:"Danas".
Letom od Beograda do Kelna, nemački Džermanvings na mala vrata uvodi jeftiniji avioprevoz: Na korak do ostvarenja lou kost sna Iako bi uz nizak standard stanovništva trebalo da idu i jeftine usluge, koje bi "da ima pravde" tom stanovništvu trebalo da budu najdostupnije, to u praksi nije tako. Problem je što ponudu jeftinih usluga omogućava pristojan standard i stabilna, tržišna ekonomija, što je preduslov za pad cena. Izlaz iz začaranog kruga gotovo uvek ide u smeru koji za običan svet znači čekanje da se makroekonomski pokazatelji popnu na viši nivo. Takav je slučaj i sa dugo očekivanim dolaskom lou kost kompanija na srpsko tržište. Priča da će nemački Džermanvingz, irski Rajan er, kao i domaća firma Centavija, iz Beograda leteti po lou kost sistemu već od ove jeseni, raspršila je maštu mnogih građana "plitkih" džepova željnih da posle dugogodišnje izolacije vide "sveta". Pri tom se zaboravlja na strog vizni režim, i veoma važan preduslov da se karte kupuju isključivo preko interneta koji je za većinu građana Srbije apstraktna imenica. Situaciju dodatno otežava i činjenica da većina potencijalnih korisnika nema deviznu karticu kako bi platili kartu. To su tri osnovna parametra koja lou kost kompanije mere prilikom donošenja odluka o ulasku na neko tržište. Uzima se u obzir i navika potencijalnih korisnika da se na ovaj način "vinu" i stignu do određene destinacije. Kada se sve to ima u vidu, ne bi trebalo da čudi zašto lou kost kompanije oklevaju da uđu i na ovaj deo vazdušnog prostora. Prvi se na taj rizični korak odvažio nemački avioprevoznik Džermanvings koji od prošle nedelje leti (tri puta nedeljno) na relaciji Beograd - Keln. Cena povratne karte, u koju su uključene i aerodromske takse, kreće se od 140 evra do 240 evra. Džermanvings posluje po lou kost principu avioprevoznika koji putnicima nude jeftinije karte, ali ne služe hranu u avionu, koriste termine izvan "špica" i manje prometne aerodrome. Karte za putovanja mogu se rezervisati i kupiti preko internet sajta kompanije. Džermanvings u regionu leti i do Prištine, Zagreba, Splita i Dubrovnika, a u zavisnosti od odredišta i vremena rezervacije, karte za putovanje u jednom smeru prodaju se i po cenama od samo 19 evra. Osim Džermanvingsa, nijedna lou kost kompanija zasad ne leti iz Beograda, između ostalog, jer nemaju potrebne dozvole da bi poslovale u našoj zemlji. Džermanvings ima pravo na to po tzv. horizontalnom ugovoru između Srbije i Nemačke. Centavija, recimo, ima dozvolu za čarter letove, ali da bi letela po lou kost sistemu, morala bi da ima dozvolu za redovni vazdušni saobraćaj. Dozvola za redovni saobraćaj košta oko pola miliona dolara. Rajan er je prošle godine "snimao" jeftinije aerodrome, pre svega onaj u Batajnici, dok je Centavija početkom leta najavljivala gotovo siguran start sa lou kost letovima do Italije, Nemačke, Švajcarske, Austrije, Slovačke, Slovenije, ali septembar je "načet", a od realizacije planova ništa. Slobodna računica kaže da kada se bude ostvario taj "lou kost san" da će građani Srbije moći da lete do Londona, Pariza, Minhena... za samo 30 do 40 evra. Na pitanje kada očekuju da će poslovanje lou kost kompanija u Srbiji postati uobičajena pojava u Aerodromu Nikola Tesla kažu za Danas da će se liberalizacijom tržišta i stupanjem na snagu Sporazuma "Slobodno nebo" čiji je potpisnik i naša zemlja (od 1. januara 2007. godine), stvoriti prostor za rad novih aviokompanija. Izvor:"Danas".
„Hilton“ u centru Beograda: Ukoliko modna kuća „Todor“ uspešno okončana pregovore sa svetskim lancem hotela „Hilton“, u Beogradu će u decembru ove godine početi izgradnja ekskluzivnog hotela sa četiri zvezdice. Planirano je da stara zgrada „Progresa“ u Knez Mihailovoj ulici bude preuređena u prestižni hotel „Hilton“. - Trenutno prikupljamo građevinske dozvole i radimo na glavnom projektu, koji će izraditi stručnjaci sa beogradskog Arhitektonskog fakulteta. To će biti gotovo do decembra, kada ćemo i znati rezultat pregovora sa „Hiltonom“ - kaže Mirko Todorović, vlasnik konfekcije „Todor“ koji je kupio zgradu „Progresa“. On dodaje da je prednost to što postojeća zgrada „Progresa“ ne zahteva preobimne građevinske radove, već će se sanirati i preurediti. Predviđeno je da budući hotel ima 78 soba, uglavnom dvokrevetnih i nekoliko apartmana, sa oko 150 ležajeva. - Objekat ćemo prilagoditi tako da obavezno bude na nivou hotela sa četiri zvezdice, zato, osim „Hiltona“, pregovaramo sa još dva svetska lanca hotela. Enterijer objekta zavisiće od lanca sa kojim sklopimo ugovor. Naravno, i spoljni izgled će morati da se prilagodi standardima te kompanije - kaže Todorović. Ono što iz „Todora“ najavljuju kao pouzdano jeste poseban unutrašnji dizajn, potpuno drugačiji od onoga na koji smo navikli u hotelima u našoj zemlji. Posebna pažnja biće posvećena restoranu, kafeu i planiranim sadržajima na krovu budućeg hotela, koji će svoja vrata gostima otvoriti u septembru sledeće godine. Ukupna vrednost investicije u ovaj hotel iznosi osam miliona evra, a Todorovićeva „ekskurzija“ iz konfekcionarstva u građevinarstvo počela je, i pre ovoga, investiranjem na Dedinju. Izvor:"Blic".
Od 1. oktobra moguće visoke kazne za banke: Banke koje budu netačno obračunavale efektivnu kamatnu stopu i time dovele u zabludu klijente mogu da očekuju visoke novčane kazne. Osim toga, Narodna banka Srbije i dalje će javno prozivati banke, svaki put kada utvrdi da ne rade po dobrim poslovnim običajima, odnosno ukoliko ne uvažavaju promenu deviznog kursa pri obračunu kamata na kredite. Nedavno objavljena „crna lista“ banaka, kojom je Narodna banka ukazala na kršenje fer odnosa prema klijentima, označila je prekretnicu na relaciji banke - građani. „Javni šamar“ NBS pojedinim poslovnim bankama usledio je neposredno pred primenu izmena i dopuna zakona o bankama i dokaz je da ona neće da žmuri kod neetičkih poslovnih poteza. Građani će ubuduće imati zaštitu i to kroz zakonski propis, koji, između ostalog, reguliše odnos banke i klijenta. Za sve ono što po zakonu spada u privredni prestup banke, predviđene su i to ne male novčane kazne od 300.000 do 3.000.000 dinara. Tako sve banke imaju obavezu da u svojim prostorijama na vidnom mestu istaknu opšte uslove poslovanja, kao i njihove izmene i dopune i to najkasnije 15 dana od početka njihove primene. Pravo svakog klijenta je i da od službenika traži odgovarajuća objašnjenja i instrukcije, za sve što mu nije jasno a odnosi se na bančinu uslugu. Banka je dužna da klijentu obezbedi informacije o stanju njegovog kredita, odnosno štednog računa. U slučaju da se ne pridržava obaveza iz ugovora, klijent ima pravo da uputi prigovor rukovodiocu banke, a na koji mora da dobije odgovor u razumnom roku, kaže se u zakonu. Takođe, banke moraju da na svojoj Internet prezentaciji objave podatke o imenima osoba koje imaju učešće u toj banci, odnosno ko su članovi upravnog i izvršnog odbora. Ovim propisom regulisano je i pitanje konkurencije među bankama, a novčana kazna do tri miliona dinara predviđena je i u slučaju da se bitno sprečava, ograničava ili narušava konkurencija, kao i zloupotrebljava dominantan položaj na finansijskom tržištu. Ipak, sudeći po rečima Radovana Jelašića, guvernera NBS, ostavljen je prostor da banke međusobno regulišu svoje ponašanje. - Ubeđen sam da će poslovne banke same da naprave etički kodeks koji će NBS vrlo rado da podrži - poručio je Jelašić. Izvor:"Blic".
|
|
|
|
|
|
|
|