Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Uvozna zavisnost srpske privrede i precenjeni dinar osnovni uzroci visokog spoljnotrgovinskog defici
Grinfild investicije i izvoz provereni lek za deficit
Krajem jula deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni Srbije sa svetom premašio je 3,1milijardu evra, što je za 26,6 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Uprkos tome ne može se reći da je izvoz robe posustao. Naprotiv, dostigao je vrednost od 2,4 milijarde evra, što je skok za 26,2 odsto u odnosu na isti period lane. Problem je, međutim, što je na uvoz robe u prvih sedam meseci ove godine potrošeno 5,5 milijardi evra, što predstavlja rast od 26,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine. I mada je teško u ovom trenutku s preciznošću prognozirati koliki će spoljnotrgovinski deficit do kraja godine biti stručnjaci procenjuju da bi, ako u narednih pet meseci mesečni izvoz dostigne u proseku oko 350 miliona evra, a uvoz 790 miliona evra, kraj godine bio dočekan sa izvozom od oko 4,1 dok bi uvoz premašio 9,4 milijarde evra. U tom slučaju bi se deficit u razmeni sa svetom kretao oko 5,3 milijarde evra, što bi predstavljalo povećanje deficita za pola miliona evra u odnosu na prethodnu godinu, uprkos tome što bi izvoz bio upravo za toliko veći nego 2005. godine. Očito je, dakle, da je problem deficita u robnoj razmeni sa svetom uglavnom posledica uvoza koji bi, sudeći prema ovim računicama, mogao da bude čak za milijardu evra veći nego što je bio lane. Teško je, ipak, tvrditi da je rast uvoza isključivo posledica "ničim izazvane snage dinara" kako to objašnjava predsednik PKS Slobodan Milosavljević. Treba imati u vidu da Srbija ne može da se odrekne uvoza energenata i da taj uvoz ima veliki udeo u ukupnom ovogodišnjem rastu, imajući u vidu i kretanje cena nafte na svetskom tržištu. Osim toga tu je i uvoz ruda bakra i gvožđa, čije su cene na svetskoj pijaci takođe ove godine beležile rekordno visoke skokove. Treba, takođe, naglasiti da problem deficita ne može da bude ublažen sve dok srpska privreda ne bude u stanju da osigura veći izvoz po duplo višim stopama od uvoza, procenjuju ekonomski eksperti. U tom kontekstu treba podsetiti da je srpskoj privredi lane pošlo za rukom da izvoz raste po stopi od 29,5 odsto a da u izvozu zabeleži pad od 1,1 odsto, i to je snizilo deficit za 16 odsto. U proteklom delu godine, međutim, izvoz i uvoz rastu maltene po istim stopama. U takvim okolnostima nije čudo što je deficit povećan za 26,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno što je za čak 680 miliona evra premašio celokupni izvoz, a pokrivenost uvoza izvozom u odnosu na prošlu godinu opala. Komentarišući izjavu Slobodana Milosavljevića, predsednika Privredne komore Srbije da će deficit Srbije u spoljnoj trgovini do kraja godine dostići šest milijardi dolara, a inflacija 12 odsto, Aleksandar Stevanović, saradnik Centra za slobodno tržište tvrdi da je visina inflacije u Srbiji posledica populističke politike koju vodi Ministarstvo finansija. - Očigledno je da će privremeno zaustavljena inflacija nastaviti da raste. Za takve trendove manju odgovornost snosi Narodna banka Srbije, a više resorno ministarstvo u čijim su potezima koreni inflacije čije uzorke treba tražiti u javnoj potrošnji koja se ne smanjuje jer još nije završeno restrukturiranje privrede, a državna administracija nije smanjena. Tome treba dodati i subvencije koje i dalje stižu do nekih preduzeća. Energenti ne smeju da budu izgovor za skok cena jer i druge države imaju probleme vezane za cene energenata, ili nepokrivenost uvoza izvozom, ali inflacija u tim zemljama retko prelazi pet odsto - tvrdi Stevanović. Naš sagovornik ukazuje na činjenicu da zalaganje za "forsirani dinar", naše nedonošče, predstavlja jedan od osnovnih problema sa inflacijom. "Igramo se kursom, mada se pare ne zarađuju variranjem kursa i na kursnim razlikama. Kad je reč o spoljnotrgovinskom deficitu činjenica je da će ta kategorija ostati prisutna i u narednim decenijama, jer je Srbija uvozno zavisna zemlja, naročito kada je reč o repromaterijalu potrebnom industriji, tvrdi Stevanović, dodajući da samo nove grinfild investicije mogu da smanje spoljnotrgovinski deficit. Saša Đogović, direktor Centra za marketinška istraživanja Eumarket ukazuje na ulogu centralne monetarne ustanove u stvaranju stabilnog makroekonomskog ambijenta, "ali kada je reč o uslovima spoljnotrgovinskog poslovanja i deficitu, odnosno obezbeđenju povoljnijih uslova za izvoznike, o tome brigu treba da vodi Vlada Srbije", naglašava Đogović. - Vlada Srbije ima nekoliko agencija koje podsticajnim merama i povoljnim kreditima mogu da pomognu plasman i prezentaciju domaćih firmi - izvoznika na inostranim tržištima. Inače, restriktivne mere NBS su iznuđene i negativno utiču na izvoz, pogotovo nepovoljan kurs domaće valute - tvrdi Đogović, uz napomenu da će sa smanjenjem inflatornih tenzija popuštati i pritisak deviznog kursa dinara na poslovanje izvoznika. Vlada Srbije konačno je shvatila da spoljnotrgovinski rezultati zavise u najvećoj meri od toga kojim će tempom rasti izvoz srpske privrede i pokušava da merama ekonomske politike učini sve kako bi izvozne rezultate podigla na viši nivo, ali ne tako što će subvencionirati izvoznike direktno ili kroz kurs, već što će im drugim merama olakšati plasman robe na svetskoj pijaci. I ono što je najznačajnije, što će stvarati uslove za privlačenje stranih direktnih investicija bez kojih zapravo nema ni govora o povećanju izvoza. Uostalom, i sadašnje, relativno visoke stope rasta izvoza upravo su rezultat rada onih firmi koje su u procesu privatizacije obezbedile strateške partnere ili nove vlasnike koji su uz potreban kapital za pokretanje proizvodnje obezbedili i tržište za plasman. Izvor:"Danas".

Otpisan "Jatov" dug od 200 miliona evra:

Dug "Jat ervejza" od 200 miliona dolara prema Međunarodnom monetarnom fondu, Pariskom i Londonskom klubu poverilaca je reprogramiran, i praktično je otpisan, tako da to više nije glavni problem našeg nacionalnog avio-prevoznika. Nije katastrofalno loše ni tekuće poslovanje, već je glavni problem odnos ukupne aktive i pasive "Jata", što može da se reši samo unutrašnjim restrukturiranjem - tvrdi Miloš Aligrudić, predsednik Upravnog odbora "Jat ervejza" i visoki funkcioner premijerove Demokratske stranke Srbije. Da li je neko iz vlade zvanično upoznao Upravni odbor o namerama za privatizaciju preduzeća, odnosno pronalaženje strateškog partnera? Ne. To što su ministri Dinkić i Ilić govorili je njihovo predviđanje razvoja događaja. Ja se lično tome ni najmanje ne protivim. Nema razloga da "Jat" ne bude u privatnom vlasništvu, bilo u većinskom ili manjinskom. To je i preduslov da to preduzeće bude valjano u svom poslu. Upravni odbor se do sada nije oglašavao povodom najava privatizacije? Ne mogu da govorim o strateškom partneru jer to nije posao Upravnog odbora. Mi smo postavljeni da bismo "Jat" rasteretili sporednih delatnosti i kako bismo ga time približili svetskim kompanijama. Dosta toga smo završili, ali je najteže ostavljeno za kraj. Naš cilj je da "Jat" pripremimo za privatizaciju, tako da bude relativno atraktivan za potencijalne kupce, kada jednom na sednici vlade bude doneta odluka da se počne sa prodajom. Koliko "Jat" uopšte može da bude atraktivan stranim kompanijama? Direktor Nebojša Starčević smatra da nema previše komercijalne logike u tome da velika avio-kompanija kupi "Jat" i da potom još deli profit sa državom. Mislim da je ta njegova izjava pogrešno preneta. Nije pogrešno preneta, to je rekao za Glas. Kada prodajete "Jat", ne prodajete samo stare avione, već i sva prava firme na letenje. Ali, od sledeće godine sve kompanije će moći da lete iz Srbije bez ograničenja, po sporazumu o "otvorenom nebu". Zašto bi onda kupovale "Jat"? Nije to baš tako. Ne može on tek tako da sprovede linije. Bez "Jata" i njegovih ugovora on je na početku. Trebaće mu puno vremena ako hoće sam da uspostavi linije, a to košta. Ne govorim o niskotarifnim kompanijama, već o linijskim prevoznicima, kao što je "Er frans". I vi to smatrate velikim adutom "Jata"? Da, to je naš veliki adut. To je možda i bitnije od samih aviona. Izvor:"Glas javnosti".

"Ardos" će morati da proda višak kupljenih akcija Novosti:

Na Beogradskoj berzi juče su prodate 1.023 akcije kompanije Novosti po nepromenjenoj ceni od 289.488 dinara. Informacija o tome ko je trgovao ovako velikim paketom akcija ove novinske kuće biće poznata u roku od tri dana, kada promena bude registrovana u Centralnom registru. Promet ovih akcija na berzi počeo je 29. avgusta, i za samo tri dana prodat je gotovo ceo paket od 63,33 odsto, koji je bio u vlasništvu malih akcionara. Ostatak od 36,67 odsto akcija pripada državi, koja se nije priključila malim akcionarima jer želi da zadrži kontrolu nad ovim dnevnim listom, a po svim indicijama u kontaktu je s kupcima. O tome ko odlučuje kada država treba da proda svoj paket akcija, i da li se udružuje s malim akcionarima, konačnu reč daje posebna komisija u Agenciji za privatizaciju. Kako je već prvog dana na berzi austrijska firma "Ardos holding" kupila 27 odsto akcija, ona mora da proda dva odsto, ili odmah dostavi ponudu za preuzimanje i ostalih akcija. Na to ne bi bila obavezna da je na berzi kupila do 25 odsto. Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac kaže da će već ove nedelje u slučaju da "Ardos holding" ne proda dva odsto oduzeti ovoj firmi pravo glasa po osnovu tih akcija. "Ardos holding" može da dostavi ponudu, ali Komisija mora da je odbije pošto je uslov za prihvatanje da se akcijama Novosti trguje tri meseca, a taj uslov nije ispunjen jer je promet počeo tek pre desetak dana. Na pitanje da li bi država prodala svoje akcije u slučaju da, kada se ispune uslovi, "Ardos holding" dostavi ponudu u Agenciji za privatizaciju kažu da će Komisija to razmatrati tek ako i kad stigne ponuda. Ovo je jedan od prvih slučajeva da je neka strana kompanija na domaćoj berzi prešla zakonom dozvoljeni limit i kupila više od 25 odsto akcija. Pretpostavlja se da su transakcije koje se sada odvijaju na tržištu samo "kompletiranje" paketa u rukama jednog vlasnika, čijim su novcem preko više firmi kupovani paketi, a to je domaći biznismen Miroslav Mišković koji je demantovao da je kupio Novosti, ali je priznao da je ovom listu davao novčane pozajmice i da će to konvertovati u vlasništvo. Kako je za ovu transakciju država, najverovatnije dala zeleno svetlo i kako ne želi da se odrekne vlasništva, a time i kontrole nad Novostima, ponuda za preuzimanje bi verovatno bila i odbijena uz nekakavo "smešno" objašnjenje kakvo država često servira pravdajući svoje postupke. Pored države i "Ardosa" novosadski "MV Investment" ima 14,2 odsto, a beogradska firma "Stadluks Rilstejt" 13 odsto kapitala ove kompanije. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta