Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Nova monetarna politika težak test za centralnu banku:
I pogrešna procena ugrožava kredibilitet NBS
Novi okvir monetarne politike sa kamatnom stopom kao ključnim instrumentom i inflacijom u unapred predviđenom okviru, doneće mnogo novina u radu centralne banke Srbije. Suštinski one se svode na to da NBS neće, kao što je do sada činila, merama monetarne politike da gasi požar nabujalih cena i ublažava posledice koju cenovna nestabilnost donosi. Naprotiv, do kraja godine NBS će se jedino boriti za to da bazna inflacija ostane u rasponu između sedam i devet odsto a iduće godine od četiri do osam odsto. U zavisnosti od toga da li će taj okvir biti ugrožen ili ne, promenom kamatne stope uticaće na smanjenje tražnje i inflatornih pritisaka ma sa koje oni strane dolazili. Tek ukoliko joj za to ne bude dovoljan mehanizam kamatnih stopa, NBS se neće libiti da ojača i druga dva instrumenta - obavezne rezerve i kurs, mada je zauzela principijelan stav da kurs prepusti tržištu, odnosno ponudi i tražnji, a obavezne rezerve menja u tom smislu da podstiče što veću upotrebu dinara. Naravno, nije potrebno mnogo ekonomskog znanja da bi se shvatilo da bazna inflacija nije onaj porast cena koji će građani svakodnevno osetiti u svojim džepovima, niti građani imaju neke posebne koristi od toga što će, recimo, NBS ostvariti postavljeni cilj, ali će zato cene komunalija, prevoza, grejanja, struje, benzina, ili osnovnih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda skočiti tako da na kraju od svojih plata mogu da kupe daleko manje onih proizvoda o kojima brine NBS nego što su mogli godinu dana ranije. Zaista, ukupna godišnja inflacija zavisiće u mnogome od toga kako će se u sektoru cena ponašati Vlada koja neke cene određuje i dalje neposredno, a na druge utiče posredno svojom politikom. Kako sada stvari stoje, Vlada planira da "svojim komitentima" odobri u ovoj godini povećanje cena između devet i 12 odsto, ili za trećinu više nego što je planirani rast baznih cena, što ne bi ugrozilo pretpostavku da bi godišnja inflacija mogla da bude ispod 10 odsto. Ukoliko kod ovih regulisanih cena, međutim, dođe do nekog velikog odstupanja, recimo usled porasta cene nafte na svetskom tržištu, to će se sigurno odraziti na rast baznih cena i tada bi NBS morala da poveća referentnu kamatnu stopu na dvonedeljene repo operacije koja je sada 18 odsto, što bi uticalo na kamatne stope na tržištu, hlađenje privredne aktivnosti i tražnje, a time i inflacije. Naizgled, veoma jednostavan sistem delovanja, ali sistem koji zahteva izuzetno dobru analizu eksperata NBS svih makroekonomskih pokazatelja na domaćem i svetskom planu kako bi mogli da sagledaju ne samo realna kretanja nego i rizike, odnosno kako bi mogli da predvide kada treba delovati i u kom pravcu. To je, naravno, daleko lakše u sistemu koji je uređen, gde sve institucije tržišta deluju. No, NBS se svesno, podržana od strane MMF, opredelila za promenu u vođenju monetarne politike i time dovela sebe u poziciju da više nema nikakvog opravdanja ukoliko postavljene ciljeve ne ostvari. Sada, odgovornost NBS postoji i ako bi, na primer, rast cena bio niži od donje granice intervala koji je postavljen, jer bi to značilo ili da su procene NBS bile loše ili da su njene mere bile neprimerene, što sa stanovišta kredibiliteta NBS ni ukom slučaju ne bi bilo dobro. Osim ove pojačane odgovornosti za ono što se planira, novi okvir monetarne politike trebalo bi da ima značajno psihološko dejstvo na sve aktere privređivanja. Naime, dok se do sada nikada nije moglo na duži rok da zna kakav će biti kurs dinara ili kakve će biti kamatne stope, centralna banka sada jasno izlazi sa svojom projekcijom inflacije, Vlada sa svojom, i svima koji se nekim poslom u zemlji bave to bi trebalo da znači da imaju unapred određene ključne parametre za svoje planiranje. U te izvesne parametre svakako ne spada kurs, ali logično je da ukoliko cene budu stabilne, onda ni kurs ni kamate nemaju razloga da preterano osciliraju. Time se preterana inflatorana očekivanja kao značajan element dosadašnje visoke stope inflacije odstranjuju, što ne bi bio zanemariv efekat nove monetarne politike. Izvor:"Danas".

Juromani proglasio Sosijete ženeral banku najboljom svetskom bankom:

Ne morate da budete najveći da biste bili najbolji. Ovim rečima propratili su proglašenje Sosijete ženeral banke najboljom bankom u svetu i u Francuskoj od strane uglednog časopisa Juromani, čelnici Sosijete ženeral banke u Srbiji - Filip Gidez, generalni direktor i Goran Pitić, predsednik UO. Oni su podsetili da Sosijete ženeral grupacija trenutno zapošljava 103 hiljade radnika i posluje u 75 zemlja sveta. "Ove prestižne nagrade prepoznaju neverovatan rast i transformaciju koju je postigla Sosijete ženeral banka koja je u prethodnih šest godina uspela da se udvostruči, istovremeno održavajući visoke nivoe profita, operativne efikasnosti i rigoroznog upravljanja rizikom", napomenuo je Gidez. Sosijete ženeral banka u Srbiji, prema rečima Gorana Pitića, ima veoma ambiciozne razvojne ciljeve i, između ostalog, mnogo računa u budućnosti na investicione fondove i ulaganja u infrastrukturu, po čemu je poznata u svetu, kako bi i tu mogla da pokaže koliko je njen slogan "ista kao svuda u svetu" zaista primeren onome što radi. Izvor:"Danas".

Odložena integracija Poštanske štedionice i Srpske banke:

Poštanska štedionica i Srpska banka trebalo je prema odluci Vlade Srbije da se integrišu do 1. jula ove godine, ali se to nije desilo i to je van moći Poštanske štedionice, rekao je Dejan Savović, generalni direktor Poštanske štedionice i dodao da je rok odložen. - Mi smo iščekivali ovo pripajanje, a odluka vlade je pravilna sa bankarskog stanovišta jer će se dobiti jedna jaka banka, koja je 100 odsto u državnom vlasništvu, sa ukupnim kapitalom od 45 miliona evra - rekao je Savović i dodao da njima nije bitno kako će se nova banka zvati, ali da je druga strana, odnosno Srpska banka, bila nezadovoljna predlogom da se zadrži ime Poštanska štedionica. On je dodao da, kada se spoje ove dve banke, i Poštanska će moći da ponudi nove proizvode kao što su stambeni krediti. Na pitanje novinara da li je smanjen broj klijenata zbog hapšenja bivše direktorke Štedionice Jelice Živković zbog sumnje da je preko ove banke odobravala kredite "stečajnoj mafiji" za kupovinu firmi, Miroslav Despotović, pomoćnik direktora odgovorio je da nijedan komitent nije zatvorio račun. On je istakao da je Poštanska štedionica najveća banka u Srbiji što se tiče rada sa stanovništvom, sa 1,43 miliona tekućih računa, od čega su čak 500.000 penzionerski. U banci postoji 500.000 štednih računa na kojima se nalazi oko 800 miliona dinara. On je dodao i da je ova banka plasirala oko 1,8 milijardi dinara kroz gotovinske i potrošačke kredite. Prema njegovim rečima, godišnja efektivna kamata na ove kredite je oko 27,16 odsto, dok je godišnja kamatna stopa na dozvoljeni minus na tekućem računu oko 38 odsto. - Kamata na minus je veća nego za kredite zato što građani mogu kada hoće da uđu u minus, čak ako to i ne odgovara banci jer u tom trenutku nije likvidna - objasnio je Despotović. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta