Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Koliko su realne najave čelnika Ministarstva energetike i Elektroprivrede Srbije o kupovini energet
Drinskom "trasom" do liderske pozicije u regionu
Da razmišljanja poslovodstva Elektroprivrede Srbije o velikom prodoru srpske energetike na Drinu, kupovinom jedne hidroelektrane u Bosni i Hercegovini, nisu bez osnova potvrđuje izjava republičkog ministra rudarstva i energetike Radomira Naumova da podržava finansijsku konsolidaciju kompanije i težnju da kupovinom energetskih objekata u okruženju postane lider u regionu. Ukoliko se taj plan ostvari, EPS bi posle Telekoma Srbije i DDOR osiguranja postao treća srpska kompanija spremna za velika ulaganja u inostranstvu. Generalni direktor EPS Vladimir Đorđević u više navrata je nagovestio mogućnost kupovine Hidroelektrane Višegrad i zajedničke gradnje, sa partnerima iz Republike Srpske, izuzetno važne i isplative hidroelektrane Buk Bijela. Sudeći prema, doduše dosad samo nezvaničnim izjavama pojedinih predstavnika Elektroprivrede Republike Srpske, u tom preduzeću su veoma zainteresovani da se HE Višegrad proda Elektroprivredi Srbije, a ne nekom drugom. Oni tvrde da bi to bilo najlogičnije rešenje s obzirom na to da hidroelektrana već radi u usaglašenom režimu sa Elektroprivredom Srbije, tako da ne bi bilo dobro da se ta sprega narušava, što bi se dogodilo u slučaju da je kupi neko drugi. Godišnji plan proizvodnje HE Višegrad je oko 980 miliona kilovat-časova, a ove godine očekuje se da će taj plan biti premašen za 25 odsto, što znači proizvodnja više od 1,2 milijarde kilovat-časova. Procenjuje se da bi ta elektrana vredela oko 250 miliona evra i da bi se njena kupovina isplatila već za pet godina. U Direkciji EPS za trgovinu električnom energijom tvrde da bi se kupovinom jedne ili dve hidroelektrane, koje bi proizvodile i do dve milijarde kilovat-časova godišnje, pokrio manjak struje u sušnom periodu i sa upola nižom cenom kilovat-časa od one u regionu, koja će, kako se procenjuje, svake godine rasti za 10 do 15 odsto. Milijarda kilovat-sati na visokom naponu stajaće već ove godine oko 55 miliona evra. U vreme prosečnih hidroloških prilika sva ta količina proizvedene električne energije odmah bi našla kupca jer se u regionu između 2007. i 2012. godine očekuje deficit u proizvodnji električne energije. Energretski stručnjaci smatraju da bi takav investicioni poduhvat EPS mogao izvesti samo uz pomoć države. U slučaju da se država pojavi kao garant, po svoj prilici ne bi bilo teško dobiti povoljan kredit i to sa grejs periodom od nekoliko godina i dužim rokom otplate. S druge strane, izvesno je da neki ranije odobreni krediti elektroprivredi još nisu povučeni, uglavnom zbog nezavršenih projekata, pa bi možda moglo da se razmisli o njihovom preusmeravanju u eventualnu kupovinu HE Višegrad. Imajući u vidu tako jaku argumentaciju koja govori u prilog prodoru srpske energetike na Drinu, poslednji je trenutak da se učine svi napori ne bi li se ova šansa u potpunosti iskoristila. Najveća odgovornost leži na vladi Srbije, sadašnjoj ili budućoj, koja bi trebalo da odigra presudnu ulogu, zaključuju energetski stručnjaci. Investicija vredna 250 miliona evra Godišnji plan proizvodnje HE Višegrad je oko 980 miliona kilovat-časova, a ove godine očekuje se da će taj plan biti premašen za 25 odsto, što znači proizvodnja više od 1,2 milijarde kilovat-časova. Procenjuje se da bi ta elektrana vredela oko 250 miliona evra i da bi se njena kupovima isplatila već za pet godina. Izvor: "Danas".

Triglav osiguranje ulazi na srpsko tržište?:

Osiguranje Triglav će, kako se predviđa, Narodnoj banci Srbije danas predati molbu za izdavanje dozvole za osnivanje društva za upravljanje penzionim fondovima, piše jučerašnji ljubljanski Dnevnik. Prema navodima tog lista, Triglav tu informaciju nije želeo detaljnije da komentariše, jer je postupak pripreme za predaju molbe još u toku, tako da će više detalja biti saopšteno iduće nedelje. Triglav će, prema pisanju lista, društvo za upravljanje penzionim fondovima osnovati zajedno sa svojim društvom za upravljanje i osiguranje Kopaonik, u kojem, navodno, ima većinsko učešće. Strategija Triglava je da u svim državama u kojima je prisutan nudi četiri vrste osiguranja - imovinsko, životno, penziono i zdravstveno. Na taj način Triglav je već treća slovenačka finansijska ustanova, koja ulazi na srpsko tržište penzionih osiguranja. U novembru prošle godine Prvo penziono društvo je dobilo licencu za sprovođenje dodatnog penzionog osiguranja na području Srbije, a penziono društvo osnovala je i Nova ljubljanska banka. Izvor:"Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta