Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Razvoj finansijskog sektora brži od ekonomskih reformi zaključili učesnici okruglog stola u Privr
Ove godine i u Srbiji prvi investicioni fondovi
Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije izjavio je juče u Privrednoj komori Srbije, na okruglom stolu posvećenom perspektivi tržišta kapitala, da se finansijski sektor u Srbiji razvijao mnogo brže od realnog, ali da je sada pitanje kada će preći u drugu fazu razvoja. On je naglasio da je za 11 meseci prošle godine kumulativna stopa rasta bankarskog sistema iznosila 31,4 odsto, odnosno 365 milijardi dinara. - Kreditni portfelj je još brže rastao i to po stopi od 39,8 odsto. U prošloj godini iznos odobrenih kredita premašio je 94 milijarde dinara, a mesečna stopa rasta iznosi oko 4,5 milijardi dinara, što je 2003. godine bio ceo godišnji iznos kreditnog portfelja. Udvostručen je i obim hipotekarnih kredita, dok je vlasnička struktura banaka u prethodne dve godine značajno promenila svoj karakter. Udeo domaćih banaka opao je sa 65 na 15 odsto, a udeo stranih porastao sa 13 na 77 odsto. U ovom trenutku posebnu pažnju privlači pripajanje Poštanske štedionice i Srpske banke, imajući u vidu da će to biti banka sa najviše računa u Srbiji. U ovoj godini trebalo bi odlučiti šta će biti sa bankama u kojima je država većinski vlasnik - naglasio je Jelašić. Slobodan Milosavljević, predsednik Privredne komore Srbije, izjavio je da su ekonomske reforme bile sporije od razvoja finansijskog sektora. On je podsetio da je bankarski sektor u fazi ukrupnjavanja, da tržište osiguranja i lizinga beleži krupne pomake kao i da ove godine možemo očekivati i prve investicione fondove. - Strani investitori veoma su zainteresovani za finansijski sektor u Srbiji. Nadam se, međutim, da će neke banke ostati u domaćem vlasništvu, jer je to važno za našu ekonomiju. Loše je to što su krediti jedini vid finansiranja privrede, jer ona još nije našla alternativnije i jeftinije načine kreditiranja kako bi podigla svoju konkurentnost na viši nivo - naglasio je Milosavljević. Izvor:"Danas".

Henkel ulaže 5,2 miliona evra u izgradnju fabrike u Inđiji:

Kompanija Henkel izgradiće u Inđiji fabriku građevinskih adheziva, u koju će uložiti 5,2 miliona evra i zaposliti 60 radnika, saopštila je Agencija za promociju izvoza i strana ulaganja (SIEPA). SIEPA je za taj projekat dodelila Henkelu 150.000 evra pomoći za podsticaj investicija iz Nacionalnog investicionog plana (NIP), navodi se u saopštenju. Kompanija Henkel, svetski poznati proizvođač sredstava za ličnu higijenu, kućne hemije, adheziva i lepkova, planira da u novoj fabrici u Inđiji koristi savremenu tehnologiju i da polovinu proizvodnje izvozi u zemlje regiona. Fabrika, čija je izgradnja počela u oktobru 2006. godine, počeće da radi u prvoj polovini ove godine, njen godišnji kapacitet biće 100.000 tona lepka, a proizvodiće praškaste materijale za završne radove u građevinarstvu i gotove dekorativne maltere, saopšteno je iz Henkela. Planirano je da fabrika u Inđiji bude izvoznik Ceresit lepkova i na tržišta Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Rumunije. Henkel planira da u 2008. godini počne izgradnju fabrike za proizvodnju tečnih maltera, navodi SIEPA i ističe da ta kompanija sav repromaterijal nabavlja u Srbiji, od domaćih dobavljača. Izvor:"Danas".

Ko će za 2006. platiti porez na dohodak:
Porez za prosečnu platu od 1.150 evra
Svi građani koji su u 2006. godini zaradili više od 1,14 milion dinara (oko 1.150 evra mesečno) obavezni su da Poreskoj upravi do 15. marta podnesu prijavu za godišnji porez na dohodak. Za zarade od 1,14 do 2,28 miliona dinara porez se plaća po stopi od 10, a za zarade preko 2,28 miliona dinara po stopi od 15 odsto. Prema zakonskim izmenama od jula prošle godine, porez na dohodak građana plaćaju sva fizička lica koja tokom kalendarske godine ostvare dohodak veći od trostrukog iznosa prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Srbiji. Pre izmena zakona oporezovani su bili iznosi veći od četvorostruke prosečne godišnje zarade koja je za 2005. godinu iznosila 1.224.672 dinara. Budući da je još uvek nije poznata prosečna zarada za decembar, ne zna se ni koliko iznosi oporezivi dohodak. Međutim, sa velikom verovatnoćom može se pretpostaviti da će prosečna godišnja zarada u Srbiji za 2006. iznositi oko 380.000 dinara, što znači da će se godišnji porez na dohodak građana plaćati na sume veće od 1,14 miliona dinara. Pri tom, valja podsetiti da se Poreskoj upravi moraju prijaviti zarade po svim osnovama - i plata, ali svi dodatni prihodi (autorska prava, prihodi od nepokretnosti, prihodi od osiguranja itd.). Da bi izračunao koliki porez će platiti, poreski obveznik prvo treba da izračuna svoju poresku osnovicu koja predstavlja razliku između ostvarenog dohotka i ličnih odbitaka. Svaki poreski obveznik ima pravo na lični odbitak u iznosu 40 odsto od prosečne godišnje zarade (za 2006. oko 152.000 dinara). Uz to za svakog izdržavanog člana zakon priznaje odbitak u iznosu 15 odsto prosečne godišnje zarade (za 2006. oko 57.000 dinara). Ukupan iznos odbitaka ne može biti veći od 50 odsto dohotka za oporezivanje. Ukoliko supružnici imaju sreće da oboje dobro zarađuju, kod obračuna godišnjeg poreza na dohodak građana odbitak za izdržavane članove porodice može ostvariti samo jedan od njih. Za 2005. godinu porez na dohodak građana platilo je oko 11.000 građana. Nakon zakonskog smanjenja osnovice za oporezivanje očekuje se da za 2006. godinu porez na dohodak platiti preko 20.000 građana. Naime, kako stvari stoje, obavezu prijavljivanja Poreskoj upravi imaće svi koji su tokom prošle godine, kad odbiju zakonom dozvoljene olakšice, mesečno prihodovali oko 1.150 evra. Na primer, otac dvoje dece koji u 2006. u proseku zarađivao oko 1.500 evra. Izvor:"Blic".

Jelašić: Padaće i dalje kamatne stope:

U narednim godinama nastaviće se rast bankarskog sektora, tržišta osiguranja i pad kamata u Srbiji, ali se mora nastaviti sa reformama u realnom sektoru. Više pažnje treba posvetiti reformama tržišta osiguranja i dobrovoljnog penzionog osiguranja, rekao je juče Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije. Učestvujući u radu konferencije „Tržište finansijskih usluga - stanje i perspektive“ u Privrednoj komori Srbije, guverner NBS naglasio je da su za dalji razvoj i napredak osiguravajućih kompanija i dobrovoljnih penzionih fondova potrebno ponuditi što više hartija od vrednosti, kako po vrsti, tako i po količini i razviti tržište vrednosnih hartija. Prema njegovoj oceni, „ključevi za ekonomski razvoj Srbije su u rukama političara“. - Država što pre treba da objavi kako će privatizovati preostale udele u bankama i osiguravajućim kućama, pogotovo u „Poštankoj štedionici“, „Komercijalnoj banci“ i „Dunav osiguranju“. Promena vlasničke strukture ne znači da država mora da prodaje sav svoj udeo jer postoji mogućnost da se zadrži deo učešća - ukazao je Jelašić. Finansijski konsultant Zoran Jeremić rekao je da jedna od ključnih pretpostavki, koja mora da se ostvari u narednih dve do tri godine, jeste da se devizna štednja preusmeri na tržište akcija, na berzu, i podsetio da je devizna štednja u Srbiji premašila 3,2 milijarde evra. - Treba preusmeriti slobodni kapital na tržištu, što bi bilo dobro i za institucionalne fondove i za građane - objasnio je Jeremić. Izvor:"Blic".

Od januara Banka Inteza i Sanpaolo zajedno:
Konkurencija obara kamate
Banka Inteza i Sanpaolo od januara u svetu posluju pod jednim imenom – Inteza Sanpaolo. Tim spajanjem stvorena je najjača italijanska bankarska grupa i jedna od 15 najvećih banaka u svetu. U Srbiji su ove italijanske banke kupile Delta i Panonsku banku, a da li će uslediti i njihovo pripajanje, biće odlučeno u prvoj polovini ove godine. U svakom slučaju, to će doprineti dodatnom zaoštravanju konkurencije na srpskom bankarskom tržištu. U sve žešćoj utakmici i borbi za klijente građani i privreda mogu da očekuju da će se smanjivanje kamata nastaviti i u ovoj godini, kaže Draginja Đurić, predsednica Izvršnog odbora Banke Inteze. – Ukrupnjavanje bankarskog sektora u Srbiji nastaviće se u 2007. Bićemo svedoci dinamičnog rasta, s tom razlikom što će on biti selektivniji. Na sve konkurentnijem tržištu, banke, čiji se broj sveo na tridesetak, moraće da osmisle i pronađu sopstveni ključ uspeha. One koje budu prednjačile u novim uslugama, kvalitetu i efikasnosti, kao i u snižavanju kamata, moći će da računaju na još bolje pozicije – kaže za naš list sagovornica. Konkurencija na srpskom bankarskom tržištu je pojačana još 2005. godine, kada je prodat najveći broj domaćih banaka. Upravo je sve izraženija konkurencija dovela do pada kamatnih stopa, uprkos činjenici da su bankarski troškovi znatno uvećani. Velika ulaganja u razvoj mreže, kadrove i modernizaciju poslovanja, a u veoma restriktivnom monetarnom okruženju, neminovno će uticati na iskazivanje lošijih rezultata u godišnjim bilansima banaka. Pojačana konkurencija, uz najavljeni pomak u „labavljenju” pojedinih mera monetarne politike, stvoriće prostor za dalje snižavanje kamatnih stopa u ovoj godini. Zbog očekivane pojačane investicione aktivnosti, privredi će sve više biti potrebni dugoročni krediti. Po rečima sagovornice, Banka Inteza odobrava takve zajmove, zahvaljujući dugoročnim izvorima finansiranja obezbeđenim od matične banke. Ponuđeno je i nekoliko novih usluga. Među njima je, kako navodi, finansiranje izgradnje stambeno-poslovnih objekata, koje podrazumeva paralelno kreditiranje investitora i kupaca stanova. – Banka Inteza je jedna od banaka preko koje se distribuiraju sredstva italijanske vlade za podršku razvoju malih i srednjih preduzeća u Srbiji. Zahvaljujući matičnoj banci, Inteza je jedina banka u Srbiji koja je dobila i dve povoljne kreditne linije od 60 miliona evra od Saveta CEB-a (Evropske razvojne banke) za finansiranje razvojnih projekata lokalnih samouprava i preduzetnika. Za infrastrukturne projekte u aprilu je stigla još jedna kreditna linija od 40 miliona evra od Evropske investicione banke, ističe Đurić. Sredstva su, između ostalog, namenjena za dugoročno finansiranje malih i srednjih preduzeća, lokalnih samouprava, u projektima iz oblasti energetike, industrije, zaštite životne sredine. Zahvaljujući svim ovim inicijativama, ali i standardnoj ponudi, Inteza je po obimu plasmana od 330 miliona evra jedna od vodećih banaka u poslovanju sa malim i srednjim preduzećima u Srbiji. U nastojanju da gradi reputaciju banke koja prepoznaje značaj preduzetništva i podstiče njegov razvoj, u Vojvodini je pokrenula nekoliko inicijativa u saradnji sa pokrajinskim institucijama – Fondom za razvoj i Garancijskim fondom. Ponuđena je finansijska podrška ženama preduzetnicima i preduzećima u delatnostima koje su od značaja za razvoj, uključujući i agrarni sektor. Tvrdnju da je jedna od najaktivnijih banaka u finansiranju privrede potkrepljuje brojkama: plasmani privredi su lane premašili 560 miliona evra. Od 87.000 klijenata iz privrede, 6.500 su velika preduzeća, među kojima su vodeće kompanije srpske ekonomije. Cilj banke je da učvrsti sadašnju poziciju, a novoformirana grupacija biće joj u tome snažan oslonac. Izvor:"Politika".

Sudbina srpskih giganata: Centroprom:
Uspeo da opstane
Slom srpske privrede, nije počeo raspadom SFRJ, već polovinom osamdesetih sa čuvenom ourizacijom. Tada su mnogi veliki sistemi razbijani na manje nezavisne celine, koje su se, početkom privatizacije minule decenije, odvojile od matičnih kuća odnoseći sa sobom, često i nezakonito, ogromnu imovinu. Takvu sudbinu je doživelo i nadaleko poznato beogradsko spoljnotrgovinsko preduzeće „Centroprom”, koje je pored uvoza, izvoza i veletrgovine izgradilo i značajne kapacitete: hladnjaču, pogon za oplemenjavanje i pakovanje robe, pržionicu kafe, lučka i druga skladišta. Od njega su nastali sadašnji „Ce market”, „Centroproizvod”, „Centrojadran” i „Centroistok”. Ta, ali i još mnoga druga manja proizvodna i trgovinska preduzeća po Beogradu i Srbiji, koja je nekada moćni „Centroprom” integrisao, nešto pod političkim pritiskom, a nekad i vođen ekonomskim razlozima, danas gotovo da i ne postoje ili su u višegodišnjim stečajevima. O slavnoj prošlosti „Centroproma”, njegovom slomu, današnjim prilikama i budućnosti, za naš list svedoči njegov dugogodišnji, ali i sadašnji prvi čovek Milorad Vujadinović. U „Centropromu” je proveo skoro ceo radni vek i za tu kuću ga, kaže, ne vezuju samo uspomene iz najboljeg perioda već i nada da se uz nešto nove pameti od starog dobrog imena može napraviti novi trgovinski i proizvodni brend Srbije. Uspon „Centroproma” započeo je, ističe naš sagovornik, dolaskom na mesto generalnog direktora Filipa Marjanovića. Čoveka neizmerne snage, energije, ali i poslovne sposobnosti, koji je od 1949. do 1968. stvorio jedno od najmoćnijih jugoslovenskih preduzeća za spoljnu trgovinu. Kuća je bila od posebnog značaja za Srbiju, ali i za ondašnju federaciju, jer je nabavljala mnoge strateške poljoprivredno-prehrambene proizvode za republičke i savezne robne rezerve. Kada je „Centroprom” kupovao kafu u Brazilu, podseća se tih vremena Vujadinović, reagovale su i berze dnevnim promenama cena. „Centroprom” je imao firme i predstavništva u mnogim zemljama sveta: Brazilu, Nemačkoj, Rusiji, Italiji, Francuskoj, Kini, Kipru... Obrtane su stotine miliona dolara. Kao ondašnja „lokomotiva razvoja”, „Centroprom” je odlukom najviših gradskih vlasti preuzeo i sebi pripojio nekoliko maloprodajnih trgovinskih preduzeća – „Vračar”, „Savu”, „Dunav”, „Novu trgovinu”. Njih 210 zaposlenih u „Centropromu” preko noći „ojačano” je za više od četiri hiljade radnika sa donetim neznatnim kapitalom. Bili su na rubu propasti. I ne samo to, naglašava Vujadinović. Za te radnike, a na osnovu odluka njihovih firmi, „Centroprom” je morao od svojih para da kupi i podeli oko 130 stanova, a izdvojio je znatna sredstva za revitalizaciju i izgradnju novih maloprodajnih objekata. U „Centropromu”, kao složenom sistemu, bili su i čuveni kombinati „Godomin”, „Džervin”, „Prokupac”… Vrednost ovog sistema, prema proceni ondašnje Međunarodne privredne komore u Ženevi, bila je oko pet milijardi dolara, a ukupno je bilo zaposleno oko 20.000 radnika. Rastakanje „Centroproma” počinje od 1976. godine. Pojedini moćni direktori, uz pomoć politike i političara, izdvajaju jednu po jednu radnu organizaciju i sa njom odnose skupu imovinu koju, ulazeći u „brak” sa „Centropromom”, nisu imali. Pečat na ta i druga raznošenja zajedničke imovine, naglašava naš sagovornik, udaren je s počecima privatizacije od 1990, ali i danas, najčešće na nezakonit način. Zbog toga sadašnji rukovodeći tim „Centroproma” duže od decenije bezuspešno vodi sudske sporove sa „otimačima imovine”, ali sa ubeđenjem da će ishod na kraju biti pravedan. Danas „Centroprom” ima svega četrdesetak radnika i kapital vredan oko tri miliona evra. Pretprošle godine 70 odsto njegovog kapitala kupio je „Atlas sistem”. Malim akcionarima pripada nešto više od 20, a preostalih 9,66 odsto je državni kapital. Sada se preduzeće bavi istom delatnošću u znatno umanjenom obimu, pokušavajući da obezbedi kontinuitet i razvoj u ovim veoma teškim uslovima privređivanja. „Centroprom” je osnovan 1930. godine kao Privilegovano akcionarsko društvo za izvoz zemaljskih proizvoda Kraljevine Jugoslavije pod imenom „Prizad”. Preduzeće se bavilo izvozom žitarica, suvih šljiva, vina, rakije, kože, vune... Polovina akcija pripadala je privatnim licima, a druga ministarstvu trgovine i industrije. Za vreme Drugog svetskog rata preduzeće radi pod imenom „Srpsko a.d. za agrarne proizvode”. Posle oslobođenja pretvara se u „Centralno prometno”, a od 1947. „Preduzeće za izvoz i uvoz – Centroprom”. U zgradi nekadašnjeg „Prizada” danas se nalazi Novinska agencija Tanjug. Izvor:"Politika".

"Henkel" gradi fabriku u Inđiji:

Agencija za promociju izvoza i strana ulaganja (SIEPA) dodelila je za taj projekat 150.000 evra pomoći za podsticanje investicija iz Nacionalnog investicionog plana (NIP), saopštila je ta Agencija. Projekat Henkela, poznatog svetskog proizvođača u oblasti lične higijene, kućne hemije, adheziva i lepkova za tretman površina, podrazumeva izgradnju fabrike građevinskih adheziva na teritoriji opštine Inđija. Takođe, Henkel planira da u 2008. započne izgradnju fabrike za proizvodnju tečnih maltera, navodi SIEPA i ističe da ta kompanija sav repromaterijal nabavlja u Srbiji, od domaćih dobavljača. Fabrika, čija je izgradnja počela u oktobru 2006. godine, počeće da radi u prvoj polovini ove godine, njen godišnji kapacitet biće 100.000 tona lepka, a proizvodiće praškaste materijale za završne radove u građevinarstvu i gotove dekorativne maltere, saopšteno je iz "Henkela" Inače, na kraju drugog ciklusa dodela subvencija za investicije, SIEPA je odlučila da u četiri strana i šest domaćih preduzeća uloži ukupno 3,4 miliona evra čime će se otvoriti 1.627 novih radnih mesta. U prvom ciklusu dodeljeno je 7,2 miliona evra za četiri preduzeća, za 3600 novih radnih mesta, navodi se u saopštenju. Izvor:"B92".

Slaba ponuda hartija od vrednosti:

Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić rekao je da država što pre treba da objavi kako će privatizovati preostale udele u bankama i osiguravajućim kućama, pogotovo u Poštankoj štedionici, Komercijalnoj banci i Dunav osiguranju. "Promena vlasničke strukture ne znači da država mora da prodaje sav svoj udeo, jer postoji mogućnost da se zadrži deo učešća", ukazao je Jelašić na skupu koji je organizovala Privredna komora Srbije. Finansijski konsultant Zoran Jeremić je predložio da se u postupku privatizacije Naftne industrije Srbije (NIS) primene iskustva zemalja u okruženju. "Od načina prodaje NIS-a u dobroj meri će zavisiti zbivanja na finansijskom tržištu Srbije", upozorio je Jeremić i naveo da bi bilo dobro da država proda građanima deo akcija u toj kompaniji i u Dunav-osiguranju. Na razvoju finansijskog tržista, kako je rekao, povoljno bi uticalo i usmeravanje dela štednih uloga građana u kupovinu hartija od vrednosti, preko investicionih fondova, ali oni još u Srbiji nisu osnovani. "Investitori u Srbiji su za sada zainteresovani za kupovinu akcija koje im najbrže donose veliki profit, kao što su akcije banaka, i za njih nisu primamljive akcije firmi", rekla je izvršni direktor "Tigra" iz Pirota Jelana Petković. Ona je navela da su neusaglašeni propisi i komplikovana procedura smetnja javnoj ponudi akcija kompanija. Izvor:"B92".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta