Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prvi put posle petnaest godina Elektroprivreda Srbije poslovala bez gubitaka:
Dobit od 15 milijardi dinara
Elektroprivreda Srbije poslovala je u 2006. godini prvi put posle 15 godina bez gubitaka i ostvarila je dobit od oko 15 milijardi dinara, izjavio je generalni direktor tog javnog preduzeća Vladimir Đorđević. On je za kompanijski list KWH kazao da je pozitivno poslovanje rezultat preduzetih mera EPS i otpisa dugova prema Pariskom i Londonskom klubu poverilaca, za šta je, kako je naveo, zaslužna Vlada Srbije. Ističući da je 2007. godina ključna za budućnost EPS, Đorđević je kazao da je "došlo vreme za velike investicije" i da je zadatak da se vrednost EPS sa pet do šest milijardi evra poveća na osam do 10 milijardi. Generalni direktor EPS istakao je da je porast potrošnje struje, koja je u prošloj godini bila za pet odsto veća nego u 2004. godini, pokriven povećanjem proizvodnje u postojećim postrojenjima i bez izgradnje novog proizvodnog kapaciteta. Najznačajnije investicije u ovoj godini, prema njegovim rečima, biće ulaganja u kolubarski kop Tamnava-Zapadno polje, Peti BTO sistem na Drmnu i obnova hidroelektrana Đerdap 1 i Bajina Bašta, kao i četvrtog bloka u termoelektrani Nikola Tesla A. Kako prenosi Kwh, ukupna proizvodnja električne energije u EPS kapacitetima iznosila je u 2006. godini 39,4 milijardi kilovat-sati, što je za tri milijarde više od plana i na nivou prošlogodišnje proizvodnje. Izvor:"Danas".

Posle odluke o izgradnji gasovoda kroz Srbiju:
Gasne umesto termoelektrana
Dogovor Vlade Srbije sa Gazpromom o izgradnji gasovoda Plavi potok kroz teritoriju Srbije ponovo je aktuelizovao pitanje izgradnje gasne elektrane na ovim prostorima. Gradnja gasne elektrane tesno je povezana sa gradnjom novog kraka magistralnog gasovoda - Dimitrovgrada, odnosno od bugarske granice, prema Nišu. Izgradnja tog kraka skopčana je i sa Direktivom Evropske unije o međuregionalnoj saradnji, odnosno o regionalnom tržištu električne energije u jugoistočnoj Evropi. u kojoj je navedeno koliko prirodni gas treba da učestvuje u ukupnom korišćenju energije, na čemu insistira Kjoto sporazum. Stručnjaci procenjuju da razvoj gasne infrastrukture u Srbiji nije moguć bez stranih ulaganja u iznosu između pet i sedam milijardi dolara. Izvesno je da tu ima mesta i za gradnju gasne termoelektrane. Administrativnih prepreka za gradnju jednog takvog objekta nema, jer Zakon o energetici predviđa da u Srbiji i drugi investitori, pored EPS, slobodno mogu da grade elektrane. Radomir Naumov, republički ministar rudarstva i energetike u više navrata je isticao, a sa tim mišljenjem se slažu svi relevantni energetski eksperti u zemlji, da je Srbiji potrebna izgradnja nove elektrane snage 800 megavata, jer će nam toliko nedostajati 2010. i da se brzo mora ući u takav posao imajući u vidu dug period izgradnje. Naumov smatra da je zbog naglog privrednog razvoja Srbije i rasta potrošnje energije izgradnja gasne elektrane neminovna. Strategijom razvoja energetike predviđena je i gasifikacija Srbije, što daje dodatni impuls izgradnji elektrane na gas. Nedavno su sa predstavnicima izvođača radova, potpisani ugovori o izgradnji regionalnih gasovoda i drugih gasnih objekata u sedam opština u Srbiji. Finansijska sredstva za realizaciju tog projekta, a reč je o 14 miliona evra, obezbedila je Vlada Srbije iz Nacionalnog investicionog plana, a izvođenje radova povereno je beogradskoj Projektomontaži, Interklimi iz Vrnjačke Banje i Jedinstvu iz Sevojna, odnosno firmama koje su ponudile najbolje uslove na tenderu. Konkretnih ponuda za izgradnju gasnih elektrana u Srbiji već ima. Za izgradnju jednog takvog objekta u okolini Niša zainteresovan je i turski biznismen, inače poreklom sa ovih prostora, Šarik Tara, a mogu se čuti i predlozi da bi umesto Kolubare B kod Uba, trebalo izgraditi elektranu sa gasno-parnim ciklusom (mada je jedan deo stručne javnosti protiv toga, navodeći kao argument da ne postoji izgrađen gasovod na tom potezu). Nakon postizanja dogovora sa ruskim Gazpromom o izgradnji gasovoda kroz Srbiju, realno je očekivati da i investitori iz rusije iskažu interesovanje za izgradnju gasne elektrane. Pristalice izgradnje takvog objekta u Srbiji tvrde da su gasne elektrane u prednosti pre svega kada je reč o ispunjavanju ekoloških standarda. Gas na mestu potrošnje sagoreva i do 98 odsto i ne ispušta gotovo nikakve štetne sastojke. Gasna elektrana manje košta, dosta brže se gradi i slično, mada je gas kao energent za nas skuplji i nije domaći resurs. Dakle, termoelektrana na ugalj je po računicama pojedinih eksperata povoljnija varijanta, ali, kako stvari trenutno stoje, izgradnja jedne gasne elektrane bliža je stvarnosti. Ipak, ne gledaju svi sa odobravanjem na mogućnost izgradnje gasne elektrane. Tome se naročito protivi Sindikat radnika EPS jer smatra da je tako nešto neprihvatljivo pored naših ležišta uglja i da je to velika ujdurma gasnog lobija u našoj zamlji koji pokušava da opstruira izgradnju nove elektrane na ugalj kako bi na mala vrata progurali ideju o izgradnji gasne elektrane. Izvor:"Danas".

Holcim u Srbiji investirao 90 miliona dolara:

Kompanija Holcim investirala je u Srbiji 90 miliona dolara, što je pet miliona dolara više nego što je bilo predviđeno ugovorom o kupovini cementare u Novom Popovcu 2001. godine. Holcim je pored investicija u modernizaciju proizvodnje do kraja prošle godine investirao oko četiri miliona dolara u obuku zaposlenih, i pet miliona dolara u zaštitu životne sredine, rečeno je agenciji Beta u toj cementari. Kompanija je novu fazu poslovanja u Srbiji počela u oktobru 2006. godine prvom grinfild investicijom od dva miliona evra za otvaranje Fabrike betona u Krnjači kod Beograda. Kako se navodi, fabrika je izgrađena po najsavremenijim svetskim standardima zaštite životne sredine i sa potpuno zatvorenim proizvodnim procesom koji omogućava proizvodnju 365 dana u toku godine. Dodaje se da je planirano otvaranje nekoliko takvih fabrika u Srbiji, a u toku je potraga za odgovarajućim lokacijama u Zemunu i Novom Beogradu. Krajem prošle godine u Fabrici cementa u Novom Popovcu otvorena je i zgrada za potrebe radnika vredna 500.000 evra, a u razvoj lokalne zajednice u Paraćinu uloženo je pet miliona evra. Holcim je jedan od najvećih svetskih proizvođača cementa, betona i agregata, kao i usluga vezanih za građevinarstvo i posluje u više od 70 država na svim kontinentima. Izvor:"Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta