Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Italijani otvaraju fabriku obuće u Kuli:

Italijanska firma Evro-in trebalo bi u aprilu da otvori fabriku za proizvodnju gornjih delova obuće u Kuli u kojoj će uposliti od 150 do 200 radnika, izjavio je predsednik kulske opštine Svetozar Bukvić. "Lokalna samouprava pomogla je italijanskoj firmi da u Kuli izabere odgovarajući prostor za rad, a Evro-in će doneti svu potrebnu opremu i kompletnu tehnologiju", kazao je on agenciji Beta. Bukvić je istakao da u opštini Kula ima dovoljno kvalifikovanih radnika koji su radili u fabrici obuće Aska i u kožari Eterna. Privrednici iz Italije obišli su dva potencijalna prostora za fabričku halu, od kojih se jedan nalazi u Fabrici armatura Istra u Kuli, a drugi je na privatnom posedu. Pet radnica iz Kule uskoro će krenuti na obuku u pogon za proizvodnju gornjih delova obuće u Ugrinovcima, nakon čega će biti omogućen početak proizvodnje. Bukvić je najavio i da će u februaru biti otvorena fabrika selotejp traka u tom gradu, u kojoj će posao dobiti oko 50 ljudi. Izvor:"Danas".

Rast trgovanja na Beogradskoj berzi u toku prošle nedelje:
Akcije Agrobanke pale, Dunav osiguranja rasle
Gde je kraj rastu indeksa od početka godine i da li će se trend promeniti? To je pitanje koje ovih dana verovatno zadaje glavobolju investitorima na Beogradskoj berzi. Većina analitičara i investitora je krajem prošle godine imala pozitivna očekivanja vezana za dešavanje na berzi u 2007. godini, ali je ipak malo ko pretpostavljao da će indeks BELEKS15, koji označava indeks najlikvidnijih akcija, porasti gotovo dva odsto za samo tri nedelje trgovanja u januaru. Nedavno održani izbori nisu negativno uticali na berzanska dešavanja. Osim nešto suzdržanije aktivnosti stranih investitora, sve ostalo je teklo uobičajenim pozitivnim tokom. Naprotiv, upravo nakon održanih izbora se već postojeći rast zahuktao. BELEKS 15 je u petak završio na nivou od 1.956 indeksnih poena. Podsećanja radi, poslednjeg dana trgovanja u 2006. godini bio je na nivou od 1.675 poena. BELEKSfm, odnosno indeks akcija kojima se trguje po metodu preovlađujuće cene završio je na nivou od 2.099 poena, dok je poslednjeg dana trgovanja u prošloj godini bio na nivou od 1.952. Eventualnu korekciju tržišta mogle bi da predvode akcije Agrobanke. Poslednjeg dana trgovanja prošle nedelje, u javnosti se pojavila informacija da Moskovska banka ipak neće preuzeti Agrobanku. Posle svih špekulacija o eventualnom preuzimanju, Andrej Borodin, predsednik Moskovske banke, izjavio je da ta banka više ne razmišlja o kupovini većinskog udela u Agrobanci i da će eventualni ulazak na naše bankarsko tržište ostvariti kupovinom neke druge banke ili razvojem sopstvene mreže ukoliko dobije dozvolu od NBS. Cena akcija Agrobanke je brzo odreagovala na ovu vest. Akcija je u petak izgubila na svojoj vrednosti sedam odsto. Privredna banka je i zvanično otpočela širenje mreže filijala van Beograda otvaranjem filijale u Šapcu. U planu ove banke je da do kraja juna otvori još 30 filijala širom zemlje što će joj omogućiti dalji razvoj poslovanja. Vrednost akcija Privredne banke uvećana je u toku nedelje za 6,3 odsto. Tržišna kapitalizacija banke trenutno iznosi 96,8 miliona evra. Protekle nedelje u fokusu investitora bile su i akcije osiguravajućih društava. Nakon stabilizacije na 8.200 dinara početkom januara, vrednost akcija Dunav osiguranja je prošle nedelje dostigla čitavih 10.267 dinara. Akcije Globos osiguranja su nakon oscilacija cene između 2.500 i 2.800 dinara u četvrtak dostigle vrednost od 4.000 dinara. Posle dužeg vremena akcije kompanije Tigar zabeležile su značajniju promenu vrednosti. U četvrtak akcije ovog velikog izvoznika sa juga Srbije dobile su na vrednosti 11 odsto, a slično se desilo i sa akcijama Metalca iz Gornjeg Milanovca čije su akcije u proteklih pet dana uvećale vrednost za 12 odsto čime su dostigle maksimalnu vrednost od početka trgovanja. Akcije Tehnogasa su se protekle nedelje stabilizovale na 14.000 dinara posle dramatičnog rasta u prethodnih mesec dana. Izvor:"Glas javnosti".

Skok akcija Univerzal banke:
Prošle godine vrednost ove banke na Beogradskoj berzi porasla je više od pet puta – sa 6.000 na 32.000 dinara
Kada jednoj banci za samo godinu dana vrednost akcija na Beogradskoj berzi poraste više od pet puta, sa 6.000 na 32.000 dinara, koliko su ovih dana koštali vrednosni papiri beogradske Univerzal banke, jedino prirodno pitanje njenom prvom operativcu, predsedniku Izvršnog odbora mr Ratku Banoviću, bilo je – kako se to postiže. U čemu je tajna tog rezultata? Posle otvaranja procesa transformacije bankarskog i finansijskog sistema u našoj zemlji, a pogotovo nakon dolaska velikih stranih banaka pre četiri-pet godina na naše tržište, uspeha u bankarstvu nema bez teškog i strpljivog rada, ali samo po pravilima struke, kaže naš sagovornik i dodaje da je Beogradska berza pravo mesto za izricanje ocene o kvalitetu rada i uspeha u poslovanju. Iako Univerzal banka spada u red srednjih domaćih finansijskih kuća, suština nije samo u visini i snazi njenog kapitala već i u onome šta time postiže. Lane je udvostručila bilansnu sumu, a s njom srazmerno i dobit. Poslovne knjige za 2006. polako se zatvaraju i za sada se još sasvim „u cifru” ne zna koliki će biti profit, ali 832 akcionara, vlasnika banke, od kojih su barem 300 njih fizička lica, svakako imaju razloga za zadovoljstvo. Oni, svedoči Banović, čuvaju svoje akcije i ne iznose ih na berzu, ali to čine drugi, pa je lane oko 40 odsto hartija od vrednosti promenilo svog vlasnika, sve po višoj ceni. Tajne u postizanju takvih rezultata nema. Banka širi poslove, obavlja sve veći broj transakcija u domaćem i inostranom platnom prometu, stara se da za svoje klijente angažuje što povoljnije izvore finansiranja, štedi se na svakom koraku i to sve uz lagano „skidanje” marže, kako bi ostala konkurentna na domaćem uzavrelom bankarskom tržištu. U 56 organizacionih jedinica ima svega 350 zaposlenih. Banka nema visokih rezervacija na plasmane, a time ni dinara otpisa odobrenog kredita. Zbog toga je naplata zajmova, kako građanima tako i pravnim licima, iz gotovo svih privrednih oblasti bezmalo stopostotna. Na pitanje – kako gleda na sve oštriju konkurenciju „domaćih banaka sa stranim kapitalom”, Banović kaže da i one polako ulaze u fazu mirnijeg razvoja. Time se njegovoj banci, ali i ostalim domaćim bankama, otvara prostor za sticanje nešto većeg tržišnog kolača. Po njemu je najvažnije da nadležna regulatorna tela imaju isti pristup prema svim bankama i da na podjednak način kontrolišu poštovanje pravila igre na tržištu. Od fer konkurencije ne može da bude nikome loše. Naravno, pod uslovom da se u toj trci drži ritam najjačih. Kada je u pitanju dalji razvoj našeg bankarskog sistema, pa time i njegove banke, po Banoviću, problem nije u njihovom broju već u prilično „plitkom” finansijskom tržištu. Neverovatno je, kaže on, da smo menicu jednostavno proterali sa tržišta. Umesto da institucije sistema učine sve da se u to sredstvo plaćanja i trgovanja povrati poverenje, menice su gotovo nestale sa tržišta, jer većina učesnika u njihovim transakcijama ne želi rizik pri sadašnjoj neefikasnosti sudstva i nedovoljne zaštite interesa poverilaca. Zbog toga se, nažalost, mnoge firme radije opredeljuju za, objektivno, skuplje kredite nego da tržištu ponude svoje vlasničke i druge papire. Izvori finansiranja sa dodatnim opterećenjima su dosta skupi i znatno jevtiniji pozajmljeni dinar od banaka može se očekivati kada se za to stvore sistemski i tržišni uslovi i profesionalno ponašanje. Isto se, kaže Banović, može reći i za dopušteni ulazak u minus na tekućem računu. Te pozajmice nisu ništa drugo do jedna vrsta okvirnih kredita, ali koji se upravo zbog skupoće koriste veoma kratko. Koji dan. A ne kao što se kod nas uobičajilo – mesecima ili godinama. Univerzal banka uspeva da svojim klijentima na to ukaže i zato nema mnogo takvih klijenata. Međutim, i građani treba da povedu računa o ceni svake bančine usluge. Jer, život na veresiju bio je i ostao – najskuplji. Izvor:"Politika".

Šta berza očekuje od nove Vlade?

Odgovor na pitanje „Šta Beogradska berza očekuje od nove Vlade?“ obuhvata dva podjednako važna aspekta. U prvom redu reč je o njenoj ulozi kod uspostavljanja, odnosno održavanja stabilnosti opštih prilika u zemlji i uredjenog i harmonizovanog ekonomskog i pravnog okruženja. Viši nivo razvijenosti političkog i privrednog okruženja, za berzu (tačnije investitore) istovremeno predstavlja i merilo opšte prihvatljivog rizika investiranja. Bez postojanja „privlačnog“ investicionog ambijenta u ovom smislu ne može se zamisliti razvoj berzanskog poslovanja kao važne oblasti tržišne ekonomije. Ako već govorimo o neophodnosti snažnog razvoja, odnosno podrške snažnom razvoju berzanskih aktivnosti u zemlji, onda ne možemo izostaviti značaj ovog pitanja i sa stanovišta regionalnih povezivanja u toj oblasti. Da bi naši građani i naše kompanije imale koristi i uživale prednost regionalnih povezivanja, neophodno je prethodno podići nivo poslovanja tržišta kapitala u nacionalnim okvirima. Nadalje će spirala razvoja biti podsticana sama od sebe, intenzitetom rada učesnika tržišta kapitala. Dakle, reč je o inicijalnoj ulozi države u pogledu stvaranja neophodnih preduslova daljem razvoju tržišta kapitala. Drugi aspekt uloge naše države u razvoju Beogradske berze odnosi se na ohrabrenje i direktnu podršku uključenju kompanija na listing Berze. Reč je u prvom redu o kompanijama čiji je vlasnik država, odnosno javnim preduzećima kojima predstoji proces privatizacije. Naime, s obzirom da država u nekolicini tih kompanija ima strateški interes objektivno se može pretpostaviti da će biti zainteresovana i za zadržavanje dela vlasništva pod direktnom kontrolom, kao i za pronalaženje strateškog partnera. Istovremeno, interes razvoja tih kompanija zahteva i „ubrizgavanje“ svežeg kapitala. Pomenuti ključni zahtevi ne isključuju i korišćenje mehanizama objektivnog odmeravanja njihove prodajne cene. Slobodno možemo reći da korišćenje metode tzv. „inicijalne javne ponude“ predstavlja način da država ostvari ključne zahteve, a istovremeno obezbedi domaćim i stranim, profesionalnim i individualnim investitorima ulaganje u atraktivne hartije od vrednosti. Višestruku korist od ovakvog pristupa države imalo bi tržište kapitala u celini posebno sa stanovišta atraktivnosti u pogledu regionalnih integracija i stvaranja regionalnog tržišta. Svakako korist od ovakvog pristupa imale bi i kompanije listirane na Beogradskoj berzi, članovi Berze i drugi učesnici na tržištu. Jednostavno rečeno, to je recept za privlačenje stranih investitora (a da nije reč o skupim kreditima), uključenje srpskih kompanija u finansijske međunarodne tokove, postepeno prilagođavanje pravila i procedura na domaćem tržištu međunarodno prihvaćenim standardima, realno podizanje korporativne kulture, nastajanje i uvođenje novih tržišnih materijala (finansijskih instrumenata) na naše tržište i druga pitanja od značaja za brži razvoj našeg tržišta kapitala i njegovu bolju poziciji u medjunarodnim okvirima. Izvor:"B92".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta