Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Za šest meseci odložen tender za privatizaciju Naftne industrije:
Prodaja NIS-a na reviziji
Strategija privatizacije Naftne industrije Srbije koju je za odlazeću Vladu Srbije uradio konzorcijum "Meril Linč-Rajfajzen ivestment", mogla bi, prema poslednjim najavama funkcionera Demokratske stranke da pretrpi reviziju. To bi odložilo privatizaciju za dodatnih šest meseci. Aleksandar Vlahović, bivši ministar za privatizaciju i visoki funkcioner DS-a kaže da bi nova vlada imala dovoljno vremena da unapredi postojeći model privatizacije NIS-a. - Bilo bi poželjno da deo akcija ove kompanije od 15 odsto bude preko inicijalne javne ponude ponuđen građanima, što sada nije predviđeno. Takođe, moguće je da se poveća i procenat od 25 odsto deonica, koje bi sada trebalo da dobije novi vlasnik - kaže Vlahović. I Božidar Đelić, kandidat za premijera DS-a, najjače stranke u demokratskom bloku, govoreći o promeni modela prodaje NIS-a spominjao je inicijalnu ponudu akcija, ali je u poslednjim izjavama odustao od toga i jedino isticao preispitivanje upravljačke kontrole u kompaniji koju bi dobio novi vlasnik. Sadašnji model tendera pripremila je vladajuća koalicija i trebalo je da bude objavljen u novembru, ali je zbog izbora sve odloženo. Nisu se obistinile ni najave da bi tender mogao da bude raspisan po okončanju izbora jer je prevagnula važnost privatizacije i izjave iz DS-a. Strategija privatizacije predviđa prodaju manjinskog paketa akcija od 25 odsto na tenderu i istom kupcu još 12,5 odsto preko dokapitalizacije, kao i podelu 15 odsto akcija radnicima i penzionerima NIS-a. Za Privatizacioni registar bilo bi izdvojeno 15 odsto. Novi, iako manjinski vlasnik, dobio bi upravljačku kontrolu nad kompanijom. Na pitanje da li će odlaganje tendera smanjiti privlačnost NIS-a kod stranih kupaca jer je trenutno veoma povoljna situacija za privatizaciju, Vlahović odgovara da se to neće desiti. "Nova vlada će napraviti takvu poslovnu klimu koja neće uticati na smanjenje cene", kategoričan je Vlahović. Slobodan Sokolović, pomoćnik ministra energetike za naftu i gas, kaže da najave o reviziji modela privatizacije i odlaganju procesa samo štete NIS-u. "Ovoj kompaniji je hitno potreban novi vlasnik, koji će reorganizovati poslovanje i modernizovati rafinerije. Vreme nije bitno samo kada se govori o povoljnoj situaciji u svetskom naftnom sektoru, već o ovim neophodnim reformama samog NIS-a", naglašava on. Što se tiče konkretnih zamerki, Sokolović ističe da sadašnja strategija nije idealna, ali je najbolja moguća u ovom trenutku. Trebalo bi, dodaje on, razmotriti sve što se predlaže i imati na umu da je vreme ograničavajući faktor. Izvor:"Glas javnosti".

Bum na Beogradskoj berzi:

Cenovni bum na Beogradskoj berzi od početka trgovanja u ovoj godini, za posledicu ima vrtoglavi rast oba indeksa akcija, koji iz dana u dan postižu nove istorijske maksimume.Međutim, dok berzanski špekulanti i akcionari sa zadovoljstvom trljaju ruke, jer se vrednost njihove imovine i kapitalni dobici povećavaju kao cene na taksimetru, analitičari podsećaju na to da je na srpskoj berzi i ranije bilo sličnih cenovnih euforija, nakon kojih bi dolazilo do naglog hlađenja na tržištu, tako da oprez nije na odmet. Jer, srpsko tržište kapitala, koje je u ekspanzivnom razvoju, još nije dovoljno likvidno, pa je stoga njegov imunitet na eventualne potrese slab. Zbog oskudice kvalitetnih hartija i po količini i po asortimanu ponuda nije dovoljna da podmiri narastajuću tražnju, pa bi u uslovima pregrevanja cenovnika država trebalo da podrži inicijalne javne ponude i iznošenje novoemitovanih akcija sadašnjih javnih preduzeća na berzu, čime bi prikupila svež kapital za njihovo restrukturisanje i razvoj, utvrdila njihovu tržišnu vrednost i cenu i doprinela uravnoteženju ponude i tražnje na tržištu kapitala. Obogaćivanje ponude bi delovalo sedativno na hiperaktivno tržište na kojem bi, u protivnom, moglo doći do nepredvidivih nervoznih reakcija i krize. Pritisak na tražnju Na zagrevanje cenovnika vlasničkih hartija od vrednosti, prema mišljenju jednog od najiskusnijih srpskih brokera Branislava Jorgića, utiče više činilaca, među kojima je prvi taj što investitori nastoje da se dokopaju akcija firmi za koje veruju, ili o tome imaju neka insajderska saznanja, da su profitabilno poslovale u prošloj godini. U nastojanju da dođu do dobre robe pre krajnjeg roka za podnošenje izveštaja o lanjskom poslovanju koji ističe 28. februara, kupci akcija podižu tražnju, a time i cene finansijske berzanske robe. Dodatni motiv za navalu na akcije je taj što investitori očekuju da će firme koje su ostvarile dobit svim vlasnicima koji budu imali taj status u Centralnom registru hartija od vrednosti na dan održavanja skupštine akcionara na kojoj se bude donosila odluka o raspodeli profita podeliti dividendu. Međutim, pitanje je koliko rast cena realno odražava finansijske performanse firme čijim akcijama se trguje, zbog čega bi investitori uvek trebalo da sačuvaju trezvenost, imajući u vidu to da tržište uvek ispegla sve ekstreme u cenovnicima i svede ih na ekonomski opravdan nivo, smatra Jorgić. Adrenalin za cene akcija dolazi i iz političke sfere, a ne samo ekonomske, smatra Jorgić. Evidentno je da su posle izbora stranci ponovo masovno počeli da opsedaju srpsko tržište kapitala, jer je nakon objavljivanja rezultata izborne bitke jasno da je većina naroda opredeljena za nastavak reformskog kursa i evroatlantskih integracija. Za investitore nije bez značaja ni najava dokapitalizacija i eventualnih preuzimanja nekih domaćih banaka, ali ni činjenica da se uskoro očekuje ulazak prvih domaćih investicionih i penzionih fondova koji će dodatno povećati tražnju, a time, verovatno, povući i cene uvis. U tom slučaju ranija kupovina akcija bi mogla biti veoma isplativ posao, jer obezbeđuje siguran kapitalni dobitak. Korporativna nekultura Zbog nerazvijenog korporativnog upravljanja, koje, između ostalog, podrazumeva obavezu emitenta da redovno informiše vlasnike i investicionu javnost o poslovanju firme, ali i o svemu što bi moglo da utiče na investicionu odluku, akcionari i kupci na Beogradskoj berzi su prinuđeni da se često oslanjaju na bajate podatke iz Prospekta, informacije iz medija i na glasine, kao i na insajderske vesti iz firmi. Međutim, naš sagovornik veruje da više nema mnogo akcija čija tržišna vrednost je potcenjena, tako da uvek postoji opasnost da se, nakon usvajanja godišnjih izveštaja, ili posle kupovine na osnovu neformalnih saznanja o navodnoj isplativosti ulaganja pokaže da su robu kupili po nerealno visokoj ceni. Ipak, veliki broj investitora se oslanja na kockarsku sreću, u uverenju da je u berzanskoj kockarnici cena većine hartija još ispod realne i da je neminovno njihovo poskupljenje, a time i dobit. To uverenje, barem do sada, pokazalo se opravdanim u velikom broju slučajeva, tako da su ulagači i vlasnici akcija uglavnom profitirali, ali je pitanje dokle se mogu oslanjati na ćoravu sreću, u uslovima u kojima je korporativno upravljanje nerazvijeno, zvanično berzansko tržište, odnosno listing još nije proradio, a rejting kompanija ne postoji, jer nema ni rejting organizacija, upozorava naš sagovornik. Izvor:"Politika":

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta