Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Tigar Obuća - dobitnik nagrade za najbolju robnu marku
Gumene čizme modni hit
U nedavnoj prestižnoj akciji "Najbolje robne marke Srbije", koju su organizovali Ministarstvo trgovine, turizma i usluga, Privredna komora Srbije i list Pregled, gumena čizma fabrike Tigar Obuća nagrađena je kao najbolja robna marka u kategoriji koža, tekstil i obuća u 2006. Tako je pirotski Tigar, pored prepoznatljive auto-gume, dobio još jedan brend. Asortimanu proizvoda fabrike Tigar Obuća, koju čine zaštitna obuća, obuća za lov i ribolov, obuća za specijalne namene, radna obuća, kao i nezaobilazni, čuveni pirotski opanak, pridružila se i nova grupa proizvoda - modna obuća, gumena obuća u printing tehnologiji. Stručnjaci Tigra prvi su u Srbiji savladali tehniku prenošenja šara sa folije direktno na gumu. Sada se na ulicama gradova Srbije sve češće mogu sresti devojke odevene po najnovijim modnim zahtevima i obuvene u Tigrove printing čizme. Sa leptirima, cvetovima, tufnama, tigrovim šarama, u pop-art fazonu, pirotske gumene čizme postale su pravi modni hit. Novi program, dezeniranu obuću u printing tehnologiji Tigar Obuća afirmisala je na 82. međunarodnom Sajmu u Zagrebu. Prema rečima direktora Sektora tehničko-tehnološkog razvoja Ljubinke Panić, u prvoj polovini 2006. obavljene su i obimne pripreme za prodaju čizama na tržištima Kanade i Velike Britanije. Preduzeće je sertifikovano po CSA standardima, što je bio preduslov za nastup na američkom tržištu za program zaštitnih čizama. "Sada sa zadovoljstvom možemo konstatovati da je oko dva miliona kupaca od Srbije, preko Finske, do Kanade, u 2006. nosilo obuću Tigar. Prema istraživanjima, svaki četvrti lovac u Srbiji svoj ulov vreba u lovačkim čizmama proizvedenim u našoj fabrici obuće", kaže Panićeva, dodajući da je ukupni izvoz pirotske fabrike obuće u 2006. iznosio oko šest miliona evra. izvor: "Danas".

Rok za dostavljanje prospekata veterinarskih stanica produžen do 25. januara:
U martu prve aukcije
Rok do kada sve javne veterinarske stanice i tri centra za reprodukciju životinja moraju da dostave prospekte Agenciji za privatizaciju, produžen je sa 8. na 25. januar, saopštila je Uprava za veterinu Ministarstva poljoprivrede. Javne veterinarske stanice biće privatizovane putem aukcije, odlučeno je početkom decembra prošle godine, a prva javna nadmetanja očekuju se u prvom tromesečju ove godine. U taj proces moći će da uđe tridesetak od ukupno 120 javnih veterinarskih stanica. Ostale nisu iskoristile mogućnost da od 1991. godine, kada su dobile status javnih službi, regulišu imovinsko pravne odnose, pa veliki broj stanica radi u prostorijama koje su vlasništvo davno ugašenih zemljoradničkih zadruga ili poljoprivrednih kombinata. Uredbom Vlade Srbije predviđeno je da se na aukcijsku prodaju ponudi 70 odsto kapitala veterinarskih službi, dok će 30 odsto biti podeljeno zaposlenima. Prema već utvrđenim kvalifikacionim uslovima, novi vlasnici veterinarskih stanica neće moći da menjaju delatnost, s obzirom na to da je reč o ustanovama od javnog interesa koje se brinu o očuvanju nivoa zdravstvene zaštite životinja. Većina veterinarskih stanica nije sa oduševljenjem prihvatila odluku Vlade o načinu privatizacije, jer su očekivali da će u tom procesu veću ulogu imati zaposleni. - Do sada smo bili organizovani kao javna služba u kojoj je upravni odbor i direktora imenovalo Ministarstvo poljoprivrede, dok smo sredstva ostvarivali isključivo iz sopstvene delatnosti, dakle, bez pomoći iz budžeta. Tako organizovana služba dobro je funkcionisala pa bi taj način organizacije, možda u manjem obimu, trebalo zadržati, kako bi se obezbedila efikasna veterinarska zaštita. Međutim, očigledno je da to ne odgovara privatnim veterinarskim lobijima, čiju snagu ne treba potcenjivati. Tvrdim da će ovaj oblik surove privatizacije unazaditi veterinarsku službu, a posebna opasnost je što veliki broj stanica ima objekte na atraktivnim lokacijama, pa će to učesnicima u aukcijama biti jedini motiv za kupovinu tih objekata. Bojim se da će oni postepeno sužavati delatnost da bi je posle sedam godina, ugasili - komentariše za Danas uredbu Vlade Dragan Anđelić, direktor kraljevačke Veterinarske stanice i naglašava da zaposlenima ne preostaje niša drugo nego da se organizuju u konzorcijume i pokušaju da sami otkupe stanice i zadrže se na tržištu na kome osim državnih, radi još i 295 registrovanih privatnih veterinarskih stanica. Prema rečima Dejana Krnjajića, direktora Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede, sve veterinarske stanice za koje ne bude zainteresovanih kupaca, ostaće pod ingerencijom države, kako bi se očuvao nivo zdravstvene zaštite životinja. M. N. S. Izvor: "Danas".

Jat planira smanjenje broja radnika i linija

Generalni direktor Jat ervejza Nebojša Starčević izjavio je da ta aviokompanija planira da u 2007. smanji broj radnika, linija i predstavništava u inostranstvu i da osveži flotu nabavkom dva mala aviona. "Osnova plana poslovanja u ovoj godini jeste smanjenje troškova kroz smanjenje broja zaposlenih i predstavničke mreže, a naredne letnje sezone počeće i primena novog koncepta saobraćaja sa manjim brojem odredišta, ali sa većom frekvencijom letova", kazao je Starčević. On je dodao da, međutim, neće biti ekstremnog smanjenja broja zaposlenih, ali je podsetio da flotu sa 14 aviona, koliko će Jat koristiti ove godine, prema svetskim standardima, opslužuje 1.000 radnika, a ne 1.700 koliko trenutno ima srpski avioprevoznik. Starčević je naveo i da je planom za ovu godinu predviđena i nabavka dva mala aviona, do 70 mesta, ukupne vrednosti od oko 50 miliona dolara. On je izrazio očekivanja da će vlada dati saglasnost za tu nabavku koja se čeka od oktobra 2006, pošto je Jat obezbedio otplatu aviona kroz finansijski lizing. "Nesporno je da je Jat ervejzu neophodna obnova flote. Kompanija sa avionima koje trenutno ima može da saobraća još tri do četiri godine, a posle toga poslovanje će postati potpuno nerentabilno", ocenio je Starčević. On je još rekao da bi do februara trebalo da bude završena izrada strateške studije o poslovanju srpske aviokompanije do 2010. godine, koju rade njeni stručnjaci. Razvoj kompanije i ostvarenje plana, naglasio je Starčević, zavisiće i od stava države prema Jat ervejzu, odnosno da li će se vlada odlučiti za brzu privatizaciju, strateško partnerstvo ili će zadržati u državnom vlasništvu 100 odsto kapitala kompanije. "Privatizacija i strateško partnerstvo izlaz su za Jat", ocenio je generalni direktor srpske aviokompanije, dodajući da je poslovodstvo učinilo prve korake ka pronalaženju partnera ugovaranjem saradnje sa indijskom aviokompanijom Er Indija. On je dodao i da je u okviru saradnje sa Er Indijom planirano i školovanje indijskih pilota u Srbiji, komercijalna saradnja za letove u SAD i Kanadu, preko Beograda, kao i obnova Jatove flote. "Oformljena su dva stručna tima koja bi u roku od 30 dana trebalo da preciziraju plan te saradnje i upute ga srpskoj i indijskoj vladi na saglasnost, pošto su obe aviokompanije u državnom vlasništvu", kazao je generalni direktor Jat ervejza. Izvor: "Danas".

ZRENJANINSKA ŠEĆERANA NA TENDERU

Agencija za privatizaciju oglasila je tendersku prodaju zrenjaninske fabrike šećera, a period za otkupljivanje dokumentacije je od 10. januara do 16. februara. Prema podacima dobijenim u ovoj firmi, država je otpisala dug u iznosu od 520 miliona dinara. Osim toga, isplaćeno je 94 miliona dinara duga poljoprivrednim proizvođačima. Na prodaji će se naći 60 odsto kapitala zrenjaninske sećerane, koja trenutno zapošljava 246 radnika. Nakon dve neuspele aukcijske prodaje, održane u protekle tri godine, ovo je prvi tender za zrenjaninsku šećeranu koja posluje kao akcionarsko društvo. Naporima radnika, fabrika je stekla tretman državnog preduzeća. Izvor: "Danas".

OVČAROV: BALKANU PRETE NESTAŠICE STRUJE

Bugarski ministar ekonomije i energetike Rumen Ovčarov upozorio je da zemljama Balkana prete nestašice struje zbog zatvaranja reaktora u nuklarnoj centrali Kozloduj. "Mi već imamo veliku potražnju za isporukama struje na Kosovo i u Makedoniju", rekao je Ovčarov za bugarski radio. Ovčarov je najavio da će Bugarska tražiti od Evropske komisije da udvostruči finansijsku nadoknadu ili da dozvoli da ponovo budu puštena u rad dva reaktora u "Kozloduju". Evropska komisija je ponudila 550 miliona evra nadoknade za zatvaranje četiri reaktora od ukupno šest. Preostala dva reaktora, koji su novijeg tipa i snage po 1.000 megavati, neće biti zatvorena, ali to neće biti dovoljno da Bugarska nastavi da izvozi električnu energiju u zemlje Balkana. Izvor: "Danas".

PRIHOD OD PRODAJE GRAND KAFE U SRBIJI 68 MILIONA EVRA:

Kompanija Grand kafa u Srbiji imala je prihod od 68 miliona evra od prodaje kafe u 2006, što je za 30 odsto više nego godinu dana ranije, izjavio je osnivač i generalni direktor te firme Slobodan Vučićević. On je kazao da je Grand kafa u prošloj godini prodala ukupno 15.100 tona kafe, a da je povećanje prihoda, većim delom, rezultat porasta cene sirove kafe na svetskom tržištu. Grand je od distribucije robe slovenačke grupacije Droga Kolinska, s kojom je u strateškom partnerstvu, u prošloj godini ostvario dodatni prihod od 11 miliona evra", dodao je Vučićević. Ukupni profit kompanije u 2006. godini, prema njegovim rečima, biće dvostruko veći nego u 2005. Izvor:"Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta