Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Privatizacija javnih preduzeća
Beograd - Promena stranačkog kadra imaće uticaja na odlučivanje o brzini i načinu njihove privatizacije, ocenili su ekonomski stručnjaci.
Ekonomski stručnjaci su naveli da je veliki značaj koji su stranke dale ovom pitanju gurnuo u stranu potrebu da privatizacija bude stvar profesionalne procene stručnjaka, ali i donošenja posebnih propisa ili strategije privatizacije svakog javnog preduzeća pojedinačno.

Ekonomski stručnjak Milojko Arsić podsetio je da odluke o restrukturiranju donosi vlada, ali da je sigurno i to da će stranka u čijoj se nadležnosti nalazi javno preduzeće imati presudan uticaj u formulisanju predloga privatizacije.

Prema njegovim rečima, pri prodaji ne bi trebalo ići na jednobraznu privatizaciju jer se radi o heterogenim delatnostima od kojih mnoge imaju karakter prirodnog monopola.

Na pitanje da li će rotacija između stranaka uticati i na davanje prednosti odredjenim investitorima (sa zapada ili istoka Evrope), Arsić je odgovorio da je svakako poželjno da u ravnopravnom položaju budu svi, formulišu jasne procedure, organizuje javno nadmetanje i da na kraju "pobedi" onaj ko ponudi najviše.

Arsić smatra da Nova Srbija ima ključne sektore jer je dobila oblasti u koje država Srbija namerava najviše da investira u naredne tri do četiri godine.

"Iz budžeta pare dobijaju samo - "Putevi Srbije", "Železnice" i rudnici za podzemnu eksploataciju uglja", naveo je Arsić i dodao da ona stranka koja tu ima svoje ljude kontroliše najveći deo javnih investicija.

Profesor Ekonomskog fakulteta Jurij Bajec je ocenio da nije sporno to što u upravnim odborima javnih preduzeća sede predstavnici političkih partija, ali je napomenuo da je bitno da oni istovremeno budu i stručni za poslove koje obavljaju.

Prema njegovim rečima, bilo kakvo razmišljanje o radu, prodaji ili restrukturiranju tih preduzeća treba da počne od toga da ona moraju dobro da posluju, sa što manje troškova. Zbog toga odluka o prodaji tih preduzeća mora da bude rezultat dobre profesionalne procene, koja je u interesu same države.

Odluka o prodaji, posebno velikih javnih preduzeća poput EPS-a ili NIS-a, mora da bude odluka Vlade Srbije, a ne samo samo jedne partije, objasnio je Bajec.

"Ako se priča o NIS-u i istovremeno o naftovodu i gasovodu, to onda nije pitanje da li će neko da kupi 25 ili 50 odsto akcija tog preduzeća, već šta to može da znači za budući energetski sektor Srbije", kazao je on i dodao da je to stvar odluke Vlade Srbije, koja snosi odgovornost za tako krupno pitanje.

Predsednik Centra za slobodno tržište Miroslav Prokopijević smatra da je pogrešno deliti funkcije u preduzećima po partijama, umesto po stručnosti.

"To je potpuno pogrešan korak. Vrh javnih preduzeća bi trebalo birati na konkursu i po stručnim kvalitetima, a ne na ovaj način ", ocenio je Prokopijević. On smatra da partije u Srbiji dele javna preduzeća kao "ratni plen", što će se negativno odraziti na samo poslovanje tih preduzeća i kvalitet usluga koje pružaju.

"Odložiće se privatizacija, pašće efikasnost, usluge će biti lošije, a skuplje... Sa druge strane, partije će koristiti te firme za sopstveno finansiranje", objasnio je Prokopijević.

Poznato je da se tri stranke vodeće koalicije DSS, G17 plus i DS razlikuju u stavovima po pitanju dinamike i brzine privatizacije, ali i po tome da li će biti prodat prvo većinski a zatim manjinski paket u javnim preduzećima, ili će sve ići odjednom.

Od 30 javnih preduzeća u kojima su postavljeni direktori po "stranačkom ključu", u procesu privatizacije se nalazi svega tri - "Beogradski sajam", "Jat ervejz" i Zavod za udzbenike i nastavna sredstva, a u najavi je privatizacija "Telekoma", "Srpske banke", "NIS"-a i prodaja "Geneksa".

Tender za "Beogradski sajam" (došao kadar DS-a) planiran je za prvo tromesečje 2008. i izbor privatizacionog savetnika je u završnoj fazi, za "Jat ervejz" (došao kadar DS-a) izabran je privatizacioni savetnik i on treba u narednom periodu (nigde nije naveden tačan rok) da da ocenu i presek finansijskog stanja u tom preduzeću i predloži model privatizacije.

U Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva, koji je u stoprocentnom državnom vlasništvu, prvobitno je bilo planirano da se proda 25 odsto akcija, ali je nedavno Agencija za privatizaciju pokrenula inicijativu za stopiranje prodaje tog paketa jer je procenjeno da je Zavod od strateškog značaja.

Što se većih preduzeća tiče, stav DSS po pitanju privatizacije "Telekoma" je da se on ne privatizuje pre 2010. godine, a DS-a pa i potpredsednika vlade Božidara Đelića da bi trebalo krenuti sa njegovom privatizacijom, ali i prethodno doneti Zakon o javnim preduzećima.

Za brzu privatizaciju "NIS"-a su generalno G17 plus i DS, pa bi trebalo očekivati promene u tom smislu, imajući u vidu da je DS preuzela vodeću funkciju. Demokratskoj stranci pripao je i "Jat ervejz", pa su očekivanja da će i tu strategija DS imati primat.

"Železnice Srbije" su ostale pod ingerencijom DSS-NS, a svi koalicioni partneri se slažu da ne bi trebalo da se privatizuju, već da ostanu u državnom vlasništvu.

Biće privatizovana jedino zavisna preduzeća, a sama Železnica će biti podeljena na dva preduzeća - za saobraćaj i infrastrukturu.


Pad akcija na Ljubljanskoj berzi
Ljubljana -- Današnje trgovanje na Ljubljanskoj berzi obeleženo je padom vrednosti akcija i berzanskih indeksa.
Pojačana prodaja akcija vodećih slovenačkih kompanija, podstaknuta razočaranjem investitora cenom koju je "Petrol" ponudio za preuzimanje "Istrabenca", dovela je danas do oštrog pada akcija i berzanskih indeksa.

Najveći gubitnik je upravo "Istrabenc", čije su akcije zaključene u padu za više od devet odsto, na 112,58 evra, dok je vrednost hartija "Petrola" pala skoro za četiri odsto na 929,40 evra.

Usled pojeftinjenja akcija ova dva "teškaša", glavni berzanski indeks SBI 20 izgubio je 2,6 odsto pređašnje vrednosti, spustivši se na 11.592,44 poena, a indeks SBI Top, koji meri prosečnu vrednost akcija deset vodećih kompanija, pao je skoro 2,7 odsto, na 2.519,79 indeksnih poena.

Današnja zaključna cena "Istrabenca" je uveliko ispod cene akcija s početka sedmice od 135 evra i približava se ceni koju je dao "Petrol" od 100 evra za akciju.

Akcije "Krke" su u današnjem trgovanju pale 1,96 odsto na 112,89 evra, "Telekoma Slovenije" za nešto iznad tri procenta na 452,40 evra, a "Merkatora" za 2,38 odsto na 355,08 evra.


Prvi na meti NIS, RTB Bor i Jat ervejz
Ruske kompanije najavljuju novi talas ulaganja u srpska preduzeća
Beograd - Ruske kompanije pokazuju posebno interesovanje za privatizaciju srpske naftne industrije, crne i obojene metalurgije, hemijskih kapaciteta, kao i agroindustrijskog kompleksa. Za NIS je zainteresovana kompanija Gasprom, a za Jat ervejz Aeroflot. Tendersku dokumentaciju za privatizaciju RTB Bor otkupile su firma Strajkfors čiji je vlasnik Oleg Deripaska i ruska firma Solvej, dok je zvaničnu prijavu za učešće na tenderu za privatizaciju preduzeća Prva petoletka iz Trstenika podnela ruska firma Rosoboroneksport. Prema rečima srpskog ministra rudarstva i energetike Aleksandra Popovića, ruske kompanije su pokazale spremnost da učestvuju na tenderima za nastavak izgradnje Termoelektrane (TE) Kolubara B i bloka tri u TE Nikola Tesla. Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić prilikom prošlomesečne posete Rusiji izjavio je da je ruski kapital dobrodošao u Srbiju, i da je to u obostranom interesu dve zemlje, naglasivši tada da "politička i ekonomska saradnja sa Rusijom predstavlja jedan od osnovnih prioriteta spoljne politike Srbije". Đelić je ranije demantovao tvrdnje da ruske firme imaju prednost u Srbiji "u zamenu" za podršku Rusije pri rešavanju kosovskog problema. 
Kad je reč o dosadašnjem učešću ruskog kapitala u privatizaciji u Srbiji, treba podsetiti da je 2003. godine Luk Oil kupio Beopetrol za 117 miliona evra.
Rusko-kanadski fond Midlend risorsiz je 2003. godine investirao u privredu Srbije oko 30 miliona evra, kupivši kontrolni paket akcija mesne industrije Karneks iz Vrbasa, koju su kasnije preprodali investicionom fondu Ašmor. Fond Midlend resorsiz je kupio i kontrolni paket akcija u preduzeću Gumaplast iz Inđije, hotelsko-ugostiteljko preduzeće Stari grad u Beogradu, Luku "Pančevo", a zajedno sa firmom Ist point kupili su kontrolni paket akcija Beogradske pekarske industrije. U januaru 2004. godine, rusko -švajcarska kompanija Alpina grup kupila je za 3,3 miliona dolara preduzeće za proizvodnju bakarnih cevi Majdanpek. Engleska firma Salford, koja je registrovana na Gibraltaru i čiji je vlasnik Rus jevrejskog porekla Judžin Džaf, kupila je oko 40 odsto akcija preduzeća Bambi iz Požarevca za 13,5 miliona evra. I preduzeća Putnik i Termoelektro već su preuzeli ruski vlasnici.
Srbija je u prvih osam meseci 2007. godine u trgovanju sa Rusijom ostvarila deficit u iznosu od skoro 1,4 milijarde dolara, objavila je Privredna komora Srbije (PKS). Kako je agenciji Beta rečeno u PKS, ukupna robna razmena Srbije i Rusije u prvih osam meseci bila je 1,87 milijarde dolara, od čega je uvoz iz Rusije bio 1,62 milijardi dolara, a izvoz iz Srbije 249 miliona dolara. Prema podacima PKS, u 2006. godini ukupna robna razmena između Srbije i Rusije bila je 2,46 milijardi dolara, od čega je uvoz iz Rusije bio 1,87 milijardi dolara, dok je iz Srbije na rusko tržište izvezeno robe u vrednosti 314 miliona dolara. U 2005. godini izvoz Srbije u Rusiju bio je 226 miliona dolara, a uvoz 1,6 milijardi. U ukupnom uvozu iz Rusije najzastupljeniji su energenti i to nafta (43,1 odsto), gas (30,4 odsto), dok je sirovi aluminijum zastupljen sa 5,8 odsto, žice od rafinisanog bakra sa 2,4 odsto, a rude gvožđa i koncentrati 2,1 odsto. Iz Rusije, prema podacima PKS, najviše uvozi Naftna industrija Srbije (NIS), Srbijagas, Lukoil-Beopetrol, Valjaonica aluminijuma Sevojno, Petrobart, Ju es stil Srbija i Fabrika bakarnih cevi iz Majdanpeka. Iz Srbije se na tržište Ruske Federacije najviše izvoze podni prekrivači (11,65 odsto), hartija i kartoni (11,42 odsto), lekovi (10,6 odsto), sveže jabuke (4,5 odsto), kao i posuđe od gvožđa ili čelika (2,3 odsto). Najznačajnije dosadašnje učešće Rusije u privatizaciji u Srbiji od 2000. godine je Lukoilova kupovina beogradskog distributera naftnih derivata Beopetrol za 117 miliona evra krajem 2003. godine.


Skok indeksa za više od 66 odsto
Tržišna kapitalizacija Beogradske berze, krajem septembra, dostigla 19,5 milijardi evra
Beograd - Promet ostvaren na Beogradskoj berzi u proteklih devet meseci dostigao je 1,6 milijardi evra i to kroz više od 240.000 transakcija. Pri tom, broj transakcija akcijama povećen je za 96,7 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok su u ukupnim ovogodišnjim trgovanjima akcije učestvovale sa 94,7 odsto - izjavila je juče, na konferenciji za novinare, Gordana Dostanić, direktor Beogradske berze.
Ona je podsetila da je poslednjeg dana septembra tržišna kapitalizacija Beogradske berze dostigla 19,5 milijardi evra što je 90,5 odsto više nego na kraju 2006. godine. Ukupna tržišna vrednost svih akcija na berzi bila je 17,7 milijardi evra što u odnosu na kraj prošle godine predstavlja uvećanje od 111,9 odsto, dok je tržišna kapitalizacija obveznica za oko tri odsto bila niža nego 31. decembra lane.
-Značajan rast tržišne kapitalizacije akcija zabeležen je naročito u februaru i martu kada su po sili zakona sva akcionarska društva morala da izađu na berzu, ali se pokazalo da sve akcije niti su podjednako učestvovale u obimu trgovanja niti u podizanju tržišne kapitalizacije. Sektor sa najvećom vrednošću akcija na Berzi je sektor finansijskog poslovanja, gde prednjače akcije banaka koje trenutno vrede više od 500 milijardi dinara - a potom sledi sektor prehrambene industrije sa kapitalizacijom od 350,7 milijardi dinara, objašanjava Dostanić.
Uprkos letošnjem padu vrednosti oba berzanska indeksa, oni su na kraju devetomesečnog perioda ipak bili veći za više od 66 odsto. Indeks BELEXLINE, u kome su sto najtrgovanijih akcija porastao je za 66,7 odsto od početka januara, dok je indeks BELEX15 u kome su 15 najlikvidnijih akcija povećan za 67,9 odsto.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta