Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Privatizacijom „C marketa” stvoren monopol
Savet za borbu protiv korupcije dostavio je Vladi Srbije izveštaj o privatizaciji „C marketa” u kojem se ističe da je taj postupak u prvi plan istakao brojne nedostatke političkog, pravnog i ekonomskog sistema, koji doprinose opštem rastu korupcije u zemlji.

Kako se navodi u izveštaju dostavljenom Vladi, Savet je zaključio da su mnogi učesnici u postupku privatizacije kao i druga zainteresovana lica, vršili brojne zakonske prekršaje koji su doveli do toga da jedna uspešna kompanija „doživi ekonomski sunovrat i praktično nestane sa tržišta”.
„Pripajanjem C-marketa trgovinskoj mreži kojom je raspolagala ′Delta′, stvoreno je preduzeće koje dominira tržištem, budući da, prema rečima jednog od aktera tog pripajanja, pokriva više od 60 odsto legalnog maloprodajnog prometa”, navodi Savet za borbu protiv korupcije.
Ističe se da taj procenat prelazi granicu koju Zakon o zaštiti konkurencije uzima za proglašavanje nekog preduzeća dominantnim na tržištu i koja iznosi 40 odsto.
„Formiranjem dominantnog preduzeća stvaraju se uslovi za zloupotrebu položaja na tržištu to jest za monopolističko ponašanje”, navodi se u izveštaju koji je juče dostavljen Vladi Srbije.


Zatekli ruševine u Magnohromu
Komisija Agencije za privatizaciju obišla kraljevačku fabriku
Jasmina Đikić iz sindikata „Nezavisnost“ kaže da je Nadzorna komisija Agencije preneražena onim što je zatekla u pogonima 
KRALJEVO - Nadzorna komisija Agencije za privatizaciju uverila se krajem prošle nedelje u kraljevačkom „Magnohromu“, koji je od pre godinu dana u vlasništvu londonske kompanije „Global stil“, na čijem se čelu nalaze Indusi, braća Mital, da nijedna stavka iz kupoprodajnog ugovora nije ispunjena. Prema rečima Jasmine Đikić, predstavnika sindikata „Nezavisnost“, članovi komisije najpre su se sastali s menadžmentom fabrike i članovima reprezentativnih sindikata, a potom obišli proizvodne pogone. Bili su iznenađeni, kažu sindikalci, u kakvom se katastrofalnom stanju nalazi nekadašnji balkanski gigant vatrostalne industrije.

- Menadžment nije spremno dočekao članove komisije jer nisu mogli da pokažu potrebna dokumenta. Pronađeno je da je „Global stil“ za godinu dana u „Magnohrom“ uložio svega 1,1 milion evra. Od toga 50.000 evra utrošeno je za kupovinu automobila marke „krajsler“ koji jedino koristi Ravi Darbari, potpredsednik kompanije - rekla je Jasmina Đikić.

Darbari je, da podsetimo, na konferenciji za štampu, održanoj prošle nedelje u Beogradu, decidirano tvrdio da je za godinu dana „u fabriku uneto 9,8 miliona evra“ i optužio radnike da „namerno sabotiraju rad kako bi fabrika otišla u stečaj“. Darbari je tada izneo i podatak da u fabrici postoje zalihe repromaterijala za dva meseca neprekidnog rada.

- Posle sastanka s menadžmentom, članovi Nadzorne komisije obišli su neke proizvodne pogone i tamo zatekli ruševine. Bili su neprijatno iznenađeni onim što su tamo videli - tvrdi Đikićeva.

Ona kaže da je ustanovljeno da većinski vlasnik nije uložio nijedan dinar u ispunjavanje socijalnog programa. Predstavnici sindikata su preneli Nadzornoj komisiji da je „taj saldo - nula“. „Očekujemo izveštaj iz Agencije za privatizaciju, a šta može drugo biti nego raskid kupoprodajnog ugovora“, smatra Đikićeva.

„Global stil“ je prošlog leta kupio 70 odsto Magnohromovog kapitala za 1,2 milion evra i obavezao se da će vratiti dug od 19 miliona, a u proizvodnju uložiti dvadesetak miliona evra.

Od proleća ove godine radnici „Magnohroma“ pokušavaju da dokažu da „Global stil“ nije ispunio nijednu stavku iz kupoprodajnog ugovora, da gasi proizvodne pogone, demontira i u staro gvožđe prodaje visoke peći... Zbog neizmirenih dugovanja, proizvodni pogoni su danima bez struje, vode i gasa.

Poslednju platu zaposleni su primili u aprilu ove godine, pa očekuju da će kupoprodajni ugovor biti raskinut. Posle boravka Nadzorne komisije Agencije za privatizaciju, u Kraljevu više niko ne sumnja da će tako i biti.


Dobri poslovi za „Albus“ - skaču akcije
Promet na Beogradskoj berzi ne premašuje 600 miliona dinara
Deterdženti i drugi hemijski proizvodi ove fabrike prodavaće se u velikim trgovačkim lancima, ali i na trafikama, benzinskim pumpama i manjim prodavnicama na Kosmetu
BEOGRAD - Novosadska fabrika hemijske industrije „Albus“ saopštila da je s prištinskom kompanijom sklopila ugovor o prodaji celokupnog asortimana proizvoda na Kosovu i Metohiji. Ugovorena je mesečna isporuka od 40 od 50 tona robe mesečno, uz plan da se količina postepeno povećava do isteka ugovora krajem 2008. godine. Deterdženti i drugi hemijski proizvodi kompanije „Albus“, koja posluje u okviru beogradskog „Inveja“, čiji je vlasnik Predrag Ranković Peconi, prodavaće se u velikim trgovačkim lancima, ali i na trafikama, benzinskim pumpama i manjim prodavnicama u unutrašnjosti Kosmeta. Na Beogradskoj berzi akcijama „Albusa“ trguje se metodom preovlađujuće cene i njihova vrednost od početka godine je utrostručena. Jedna akcija vredela je u petak 3.800 dinara.

„Energoprojekt“ i javno preduzeće „Železnice Srbije“ potpisali su Generalni ugovor o pravu izgradnje komercijalnog prostora iznad i u okolini železničke stanice „Prokop“. Ugovor je sklopljen nakon odluke „Železnica Srbije“ da se „Energoprojekt“ proglasi najpovoljnijim ponuđačem na tenderu za dodelu prava korišćenja gradnje komercijalnog prostora iznad i u okolini Prokopa. Izvršni direktor za marketing „Energoprojekta“ Miodrag Zečević kazao je da su Generalnim ugovorom načelno definisani principi na osnovu kojih će biti nastavljeni pregovori o zaključenju ugovora o izgradnji. Ugovorom o zajedničkoj izgradnji, koji će se potpisati krajem godine, definisaće se konkretni načini realizacije projekta, rekao je on. Cena „Energoprojektovih“ akcija, međutim, kao da uopšte ne reaguje na te pozitivne vesti i već duže vreme oscilira između 3.200 i 3.300 dinara.

U fabrici biskvita „Jafa“ iz Crvenke u toku je instaliranje najsavremenijih potočnih regala u novom skladištu, kapaciteta preko 4.000 paletnih mesta, saopšteno je iz te fabrike. Investicija u opremanje novog skladišta je oko milion evra. 

Korporacija „Tigar“ objavila je oglas o emitovanju novih 257.769 akcija radi povećanja osnovnog kapitala. Pojedinačna nominalna vrednost akcija je 1.200 dinara, a njihova ukupna vrednost iznosi 309.322.800 dinara. Sredstava koja se prikupe izdavanjem ove emisije koristiće se za finansiranje investicionih programa. Cena akcija za akcionare sa pravom preče kupovine iznosi 2.000 dinara, a prodaja će se smatrati uspešnom ako se unapred upiše i uplati najmanje 50 odsto ponuđenih akcija. Cena „Tigrovih“ akcija ipak je pala za 3,8 odsto.

Protekla nedelja nije donela mnogo uzbuđenja na Beogradskoj berzi. Indeksi su zabeležili veoma male relativne promene, BELEKS lajn je u pozitivnom pravcu, a BELEKS 15 u negativnom, dok prosečni dnevni promet ne premašuje 600 miliona dinara.


Akcije Medele napravile bum na Berzi
Beograd - Kraj ovonedeljnog trgovanja na Beogradskoj berzi doneo je promet od 1,56 milijardi dinara što je za 200 odsto više u odnosu na prethodni trgovački dan a glavni uzrok tako silovitog rasta prometa su akcije Medele iz Vrbasa. Akcijama tog preduzeća trgovalo se kako kroz blok transakciju (933,8 miliona dinara) tako i putem metode preovlađujuće cene (promet od 126,3 miliona dinara). Po nepromenjenoj ceni od 40.000 dinara, vlasnike je promenilo više od 40 odsto ili 26.506 akcija Medele. Epilog ovako izrazito velikog interesovanja investitora za pomenute akcije, jeste promenjena vlasnička strktura, gde se umesto Jugoremedije, sada kao najveći akcionari pojavljuju preduzeća Luton d. o. o. sa 24,9 odsto vlasništva i Swiss Intermedical a. d. sa 11,7 odsto vlasništva.
Novi skok cene od 500 dinara po akciji, kao i novi visok iznos prometa od 48,4 miliona dinara karakteriše i akcije beogradske Informatike, dok se akcijama fabrike građevinskog materijala Sloga iz Novog Pazara, bez promene u ceni, trgovalo za 45,9 miliona dinara. Dobar rezultata beleže i akcije Komercijlane banke (promet od 45,4 miliona dinara), kao i akcije AIK banke (promet od 29,5 miliona dinara). Uspešne su bile i hartije od vrednosti preduzeća Novi Pazar koje su, već prilikom prvog pojavljivanja na Berzi, uspele da uvećaju vrednost za 288,2 odsto, na 2.500 dinara. Prodato je 426 akcija za više od milion dinara. Od ostalih cenovnih pomeranja izdvaja se i skok, od 20 odsto, akcija Fasila iz Arilja, što je propraćeno prometom od 8,6 miliona dinara. Vrednost indeksa Beogradske berze kretala se u suprotnim smerovima, pa je tako kod indeksa BELEXLINE i BELEX15 zabeleženo smanjenje od 0,33, odnosno 0,27 odsto, dok je indeksni pokazatelj SRX trgovački dan završio u plusu od 0,47 odsto. Promet obveznica RS je ponovo u porastu, i juče je iznosio 822.642 evra. Od toga najveća ulaganja su bila usmerena na serije A2016K - 388.296 evra i A2013K - 156.438 evra.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta