Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
„Delta“ nema podršku vrha države za širenje u regionu
Srpska kompanija „Delta“ planira izlazak na Londonsku berzu u naredne dve godine, najavila je potpredsednica kompanije Milka Forcan.
Gostujući na Televiziji „Avala“, ona je kazala da je angažovanje tima domaćih i stranih advokata deo priprema za izlazak na berzu kako bi se kompanija zaštitila od lažnih informacija koje mogu da utiču na finansijsku vrednost „Delte“. Potpredsednica „Delta holdinga“ je istakla da ta najveća privatna kompanija u Srbiji nema dovoljnu podršku vrha države i nadležnih ministarstava za širenje poslovanja u regionu.
„Sami bijemo bitku u zemljama sa razvijenijim privredama“, kazala je ona.
Regionalno širenje je, istakla je Forcanova, započeto investicijama u Republici Srpskoj, Bugarskoj i Ukrajini, ali „Delta“ ne može u Hrvatsku i Sloveniju i ta tržišta za sada nisu u fokusu poslovanja kompanije.
„Delta je spremna da uđe na tržište Makedonije i čeka znak dobre volje iz te države“, kazala je ona ponovo odbacujući tvrdnje o nuđenju mita bivšim makedonskim vlastima za kupovinu zemljišta u blizini Skoplja. Forcanova je kazala da će dve glavne delatnosti kompanije biti maloprodaja i nekretnine. Ona je najavila da bi u naredne dve godine, zbog lakšeg regionalnog širenja, mogli da ponude od 10 do 15 odsto udela u kapitalu kompanije za nekretnine stranom investicionom fondu ili banci. Ona je odbacila, kako je istakla, neosnovane tvrdnje da „Delta“ ima monopolski položaj u maloprodaji u Srbiji dodajući da je, prema istraživanju Konzita, tržišni udeo „Delte“ na čitavoj teritoriji zemlje iznosi 19 odsto.
„Tačno je da je udeo u Beogradu veći i da iznosi od 30 do 33 odsto, ali to je ispod 40 odsto propisanih zakonom kao granica dominantnog položaja“, kazala je potpredsednica „Delta holdinga“.


Dokapitalizacija „Sojaproteina“
Beogradska berza i dalje u padu, ugrožene i akcije banaka
Protekle nedelje pala vrednost deonica „Simpa“, Agrobanke, „Tigra“, AIK banke, Komercijalne banke, „Sojaproteina“ i „Medele“. „Minakva“ u porastu
BEOGRAD - Tek što se učinilo da je na tržištu akcija otpočeo oporavak, situacija se okrenula, pa su oba indeksa Beogradske berze gubila na vrednosti tokom protekle nedelje. Cena „Simpovih“ akcija probila je granicu od 3.000 dinara, cena akcija Agrobanke nastavila pad, a vrednost „Tigrovih“ deonica posle laganog oporavka definitivno nastavlja da se kreće u silaznom trendu. Nizbrdo su protekle nedelje krenule i akcije AIK banke i Komercijalne banke.

„Sojaprotein“ je i zvanično najavio novu emisiju akcija, putem koje će se prikupiti kapital za finansiranje fabrike izolata, ali čini se da tržište na to, kao i na najave izlaska na A listing berze, više uopšte ne reaguje, jer su to odavno poznate informacije, zbog čega cena akcija ove firme već četrnaest dana za redom beleži pad. Trenutna vrednost jedne akcije „Sojeproteina“ iznosi 21.250 dinara, što je za skoro pet procenata niže nego pre dve nedelje.

Cena akcija „Medele“ kretala se dosta zanimljivo proteklih dana. Nakon što je pre dve nedelje skočila za gotovo 100 odsto, protekle nedelje je pala za 40 odsto, a novi vlasnici ove konditorske firme u istom razdoblju postali su Predrag Ranković i Jovica Stefanović, i to putem kupovine akcija na berzi, tako da nije teško objasniti otkuda tolika volatilnost cene u proteklom periodu.

Kompanija za proizvodnju mineralne vode i osvežavajućih bezalkoholnih pića „BB Minakva“ počela je da svoju gaziranu vodu plasira na rumunsko tržište, dok će asortiman svojih proizvoda u Makedoniji dopuniti negaziranom vodom „Lajf“ u novoj ambalaži. Kompanija ima u planu da intenzivira izvoz, jer je nedavno dobila potvrdu poznate mađarske laboratorije „Vizkutato Vizkemia“ iz Budimpešte da je njena mineralna voda jedina u Evropi koja poseduje prirodno rastvoren jod. Cena akcija „BB Minakve“ i dalje je u uzlaznom trendu i dostigla je vrednost od 47.000 dinara po akciji.

„Zorka Farma“ je objavila da je u prvih šest meseci ove godine ostvarila oko jednu milijardu dinara prihoda i da je ciljni iznos za kraj godine blizu dve milijarde, što je niži nivo od ostvarenog u protekloj godini. Vrednost „Zorkinih“ akcija bila je protekle nedelje stabilna na 2.000 dinara.


Ulaganje štednje u fondove unosnije nego u banke
Ubrzano osnivanje investicionih fondova, uskoro još tri počinju da rade
Ove finansijske organizacije raspolažu velikim kapitalom, što građanima smanjuje rizik od gubitka u slučaju da, recimo, neke akcije padnu
BEOGRAD - Ove godine Srbija je dobila prve investicione fondove, finansijske organizacije koje građanima omogućavaju da bez mnogo stručnog znanja ili iskustva u ulaganju ušteđevine ostvare veće prihode nego da svoj novac polože u banku ili obveznice. Ovakav vid investiranja sa sobom nosi i veći rizik od gubitka novca u slučaju da investicioni fond ne bude dobro poslovao, ali ako je suditi po kratkoj „radnoj biografiji“ ovih institucija u Srbiji, razloga za preterani strah nema.

Od četiri investiciona fonda, koja posluju na ovom tržištu, čak tri, „Fima“, „Fokus“ i „Rajfajzen“, spadaju u grupu fondova čija vrednost imovine raste, dok je samo „Delta plus“ deklarisan kao balansirani fond.

Ova zvanična klasifikacija pred fondove postavlja ograničenja u strukturi investicija, pa tako balansirani fondovi moraju da u obveznice ulažu najmanje 35 odsto imovine, dok fondovi rasta vrednosti ulažu najmanje 75 odsto imovine u akcije, što znači da su rizičniji od balansiranih, ali i da nude potencijalno veći profit. Fondovi novac mogu da investiraju, do 30 odsto i u inostranstvu i to, kupovinom dužničkih hartija država EU, kao i OECD, odnosno susednih država.

Izvesna sigurnost koju investicioni fondovi nude građanima leži u činjenici da raspolažu vrlo velikim kapitalom, koji im omogućava da ulažu u brojne akcije, obveznice, nekretnine i u druge oblasti, čime se smanjuje rizik od gubitka u slučaju da, recimo, neke akcije padnu, ili kada građanin na berzi kupi samo jednu vrstu akcija. Takođe, vode ih profesionalni portfolio menadžeri, sa neuporedivo većim znanjem i iskustvom u odnosu na sitnog ulagača koji sam odlučuje koji vrednosni papir da kupi.
Za ulaganje u investicione fondove nije potreban veliki kapital, budući da se jedna investiciona jedinica - pandan jednoj akciji preduzeća, u ovom trenutku može kupiti za manje od 1.500 dinara. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da od investicionih fondova ne treba očekivati brz profit i da po pravilu treba sačekati bar tri godine pre povlačenja novca. Inače, pored postojeća četiri fonda, uskoro se očekuje početak rada bar još tri, budući da su već registrovana društva za upravljanje fondovima „Invej investment“, „KD investment“ i „Ilirika“.

Građani Srbije uložili su do sada preko 600 miliona evra u četiri domaća investiciona fonda, što je pozamašna suma jer je prvi „Delta plus“ krenuo sa radom tek u martu. Posle toga, 5. aprila startovao je „Fima proaktiv“, zatim 27. jula „Rajfajzen“, a poslednji, „Fokus premijum“, tek 7. septembra. Sva četiri investiciona fonda u Srbiji zabeležila su u prošli četvrtak rast. Investiciona jedinica „Fokusa“ je toga dana porasla za 1,72 dinara ili 0,15 odsto, i koštala je 1.090 dinara, a ukupna imovina ovog fonda dostigla je 249,6 miliona dinara.

Investicioni fond „Delta plus“ imao je toga dana skok od 1,70 dinara ili 0,12 odsto, a investiciona jedinica vredela je 1.417 dinara. Ukupna imovina fonda dostigla je 1,928 milijardi dinara. I investiciona jedinica „Fima proaktiv“ porasla je za 0,9 dinara, na 1.130 dinara, a ukupna imovina bila je 1,409 milijardi. Jedinice „Rajfajzena“ bile su 1.050 dinara i skočile su u odnosu na prethodni dan za 1,29 dinara, a ukupna imovina tog investicionog fonda bila je 1,282 milijarde dinara.

Inače, vrednost investicione jedinice dobija se deljenjem neto tržišne vrednosti fonda sa brojem jedinica. Investicioni fondovi nisu pravna lica, tako da ne mogu upravljati svojom imovinom, već taj posao pripada preduzećima koja se nazivaju društva za upravljanje investicionim fondovima. Ova preduzeća, „fond menadžeri“, odlučuju o investicionoj strategiji fondova i svoj profit ostvaruju preko raznih provizija koje uzimaju od vlasnika investicionih jedinica. Tako, pri kupovini investicionih jedinica klijent fonda plaća takozvanu ulaznu proviziju koja uglavnom iznosi od tri do pet odsto za manja ulaganja, pa do nula u slučaju velikih investitora. Plaća se i naknada za otkup investicionih jedinica od jedan odsto, kao i godišnja naknada za upravljanje fondom, koja uglavnom iznosi oko dva do tri procenta.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta