Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
APR uvodi evropsku bazu podataka
Beograd -- Agencije za privredne registre Srbije (APR) će od marta 2008. godine postati deo elektronske baze podataka.
Direktor Agencije za privredne registre Srbije Zvonko Obradović je rekao da će pristupom bazi APR biti u mogućnosti da razmenjuje 16 miliona podataka u okviru Evropskog privrednog registra, koji ima 19 članica.

Prema njegovim rečima Srbija je jedna od tri države kojoj je dozvoljen status članice u tom registru, a da nije članica Evropske unije. Ostale dve su Norveška i Ukrajina.

"Baza podataka će omogućiti pristup podacima o poslovanju i statusu kompanija u Evropi, koje žele da posluju sa privrednim društvima u Srbiji", kaže on.

Agencija za privredne registre učlanjena je prošle godine u Forum evropskih privrednih registara i trenutno predsedava tim forumom.

Prema njegovim rečima, APR je u poslednja dva meseca prevela sva privredna društva u Srbiji u elektronsku formu i elektronske registre.

On je dodao da agencija radi i na uvođenju sistema "jedinstvenog šaltera" za registraciju preduzeća, koji bi trebalo u potpunosti da funkcioniše u prvoj polovini sledeće godine.

Obradović je naveo da je smisao tog šaltera da građanin koji je zainteresovan da pokrene posao, na jednom mestu dobije poreski identifikacioni broj, papire za penzioni i zdravstveni fond i sve ostalo potrebno za otpočinjanje posla.


IPO za hrvatsku Atlantik grupu
Zagreb -- U Hrvatskoj počinje upis akcija Atlantik (Atlantic) grupe što je najveći IPO za akcije jedne privatne hrvatske kompanije.
Čitav proces do uvrštenja akcija na Zagrebačkoj berzi će organizovati i nadzirati Zagrebačka banka i Rajfajzen banka Austrija (Raiffeisenbank Austria), navodi agencija Hina.

Inicijalna javna ponuda (IPO) obuhvata oko 383 hiljade akcija novog izdanja (15,5 odsto osnovnog kapitala posle dokapitalizacije) i prodaju 18,35 odsto trenutnih redovnih akcija akcionara Svetozara Tedescija (Tedeschi), osnivača Atlantik Grupe.

Cena akcije u javnoj ponudi iznosi od 750 do 960 kuna (102,7 do 131,5 evra) a konačna cena biće utvrdjena 31. oktobra, posle isteka roka za upis akcija u inicijalnoj javnoj ponudi. Uvrštenje akcija na Zagrebačkoj berzi očekuje se posle 19. novembra ove godine.

Planirano je da preduzećima i institucionalnim investitorima pripadne 75 odsto akcija, gradjanima 25 odsto a moguće je da će jedan odsto pripasti zaposlenima i članovima Nadzornog odbora kompanije.

Atlantik grupa lane je ostvarila 1,5 milijardi kuna (205,5 miliona evra) prihoda i dobit od 53,5 miliona kuna, a u 2007. očekuje rast prihoda od preko 1,8 milijardi kuna (246,6 miliona evra) i dobit od oko 92 miliona kuna (12,6 miliona evra).

Za dalji razvoj poslovanja kompanija, kako se navodi, ima dovoljno sredstva i bez najavljene dokapitalizacije.

Usprkos značajnom rastu prihoda od prodaje i distribucije svetskih robnih marki, poput Wrigleya, Ferrera, Johnson end Johnsona, Durexa, Duracella, Atlantik Grupa poslednjih godina sve jače razvija domaće marke, pa tako danas najveći udeo u prihodima čini Cedevita.

U pripremu novog pakovanja Cedevite, Atlantik grupa će uložiti oko deset miliona evra.


Telefonija želi na A listing berze
Beograd -- Telefonija (TLFN) se priprema za izlazak na A listing Beogradske berze do čega će doći krajem ove ili početkom naredne godine.
Generalni direktor te beogradske kompanije, koja se bavi informacionim tehnologijama, telekomunikacijama, sistemima za upravljanje saobraćajem i gasnom infrastrukturom, Branimir Bošković rekao je novinarima da će se vreme izlaska na A listing berze znati nakon okončanja nove emisije akcija Telefonije koja je u toku.

Bošković je preštavljajući firmu na Beogradskoj berzi objasnio da će 10 najvećih akcionara odlučiti da li će do kraja godine biti zakazana vanredna skupština akcionarana na kojoj bi trebalo da se donese odluka o izlasku na A listing berze ili će se čekati prva redovna skupština u martu naredne godine.

Važno je da se odluka donese u pravom trenutku, kako politička situacija u zemlji ne bi nepovoljno uticala na taj proces, kazao je on.

Bošković smatra da na rast vrednosti akcija Telefonije trenutno ne može uznačajnijoj meri da utiče izlazak na A listing, koliko samo poslovanje firme.

Kako je podsetio, rok za upis i uplatu ukupno 35.000 akcija nove emisije Telefonije, što je osam odsto tržišne kapitalizacije, po pravu preče kupovine istekao je 22. oktobra, dok će ostali zainteresovani moći da ih kupe od sutra do 12. novembra po ceni od 15.000 dinara.

Prema njegovim rečima, Telefonija će i u budućnosti, novac za investicije prikupljati kroz nove emisije akcija.

Bošković je naveo da Telefonija trenutno posluje u okviru tri profitna centra, sa četiri ćerke kompanije: NSpoint.net, GasTel, Telefonija Brčko i BeotelNet.

Prošle godine Telefonija, koja zapošljava 266 radnika, ostvarila je prihod od 16,5 miliona evra, dok se ove godine očekuju povećanje od 50 odsto, istakao je on.

Direktor Telefonije je precizirao da su za prvih devet meseci, u poređenju sa istim periodom prošle godine, prihodi su porasli za 55,22 odsto, odnosno sa 678,3 miliona dinara na nešto više od milijardu dinara, istakao je on.

Najveći potencijal razvoja Bosković vidi, osim kroz ulaganje u telekomunikacije, investiranjem u gasovodnu infrastrukturu i distribuciju gasa sa čime je već početo u Subotici, te beogradskim opštinama Zvezdara i Obrenovac.

On je najavio od naredne godine širenje poslova kompanije i u Makedoniji.

Trenutna kapitalizacija Telefonije na Beogradskoj berzi iznosi 5,7 milijardi dinara (72,5 miliona evra), a kompanija je do sada izdala 442.815 akcija.


Prvi po dobiti „Telekom Srbija“
Najveći broj preduzeća u Srbiji pozitivno je poslovao u prethodnoj godini. Čak 47.791 firma zabeležila je dobit, a najviše ih je sa područja Beograda. Gubitak u poslovanju ostvarilo je 21.337 firmi, a najveći gubitaši su iz Šumadijskog okruga - rezultati su edicije „Biznis top 2006“, mesečnika „Biznis i finansije“ koji su juče predstavljeni.

Trend smanjenja gubitka i u prošoj godini kao i prethodne 2005. se nastavlja. Najveću dobit ostvario je „Telekom Srbija“, a slede Termoelektrana „Nikola Tesla“ iz Obrenovca, NIS Novi Sad, DMB HK Beograd i DIN iz Niša.
- Potrebno je razvijati privatni sektor i promeniti što pre privrednu strukturu, a to znači restrukturiranje javnih preduzeća, odnosno njihovu privatizaciju. Država treba da ima na umu da ne postoji jedinstven model njihove prodaje i da je svako priča za sebe. Najopreznije treba da se obavi privatizacija energetskog sektora. Takođe, potrebno je razvijati i dalje mala i srednja preduzeća - ukazao je Aleksandar Vlahović, partner u „Eki investmentu“.
On je naglasio kako mora da se vodi računa i o ravnomernom regionalnom razvoju Srbije. Sada, kako kaže, postoji jedan veliki centar Beograd, gde i nedostaje radna snaga, a delimično ga prati Novi Sad, dok se južni deo Srbije ne razvija potrebnim tempom. Broker u „Sintezi invest grupi“ Nenad Gujaničić ocenio je da je razlog zbog koga je ponuda tržišnog materijala na Begradskoj berzi sada veoma slaba, to što najveća državna preduzeća još nisu izašla na berzu.
-Uzroci zbog kojih privatne kompanije ne izlaze na berzu su neupućenost, nemaju poverenja u finansijske institucije i nemaju nameru da otkrivaju finansijske izveštaje“, kazao je on.


Loš start ovonedeljnog trgovanja na Berzi
Beograd - Start ovonedeljnog trgovanja na Beogradskoj berzi nije doneo ništa novo u odnosu na prethodnu nedelju. Promet se spustio na 337,4 miliona dinara, a nastavljen je i negativni trend vrednosti indeksa Beogradske berze. BELEXLINE beleži pad vrednosti od 0,5 odsto, BELEX15 niži je za 0,8 odsto, a SRX(srpski indeks na Bečkoj berzi) za 0,4 odsto. Smanjeno je interesovanje i za obveznice Republike Srbije, kojima se trgovalo za samo 17.652 evra. Poražavajući podatak je da kod pet serija obveznica (2008K, 2011K, 2012K, 2015K i 2016K) nije zabeleženo trgovanje, dok su strani investitori u ukupnom prometu učestvovali sa 41,1 odsto.
Najveći obim trgovanja ostvaren je u jednoj blok transakciji, u kojoj je po ceni od 1.878 dinara prodato 13.800 akcija ugostiteljskog preduzeća Fontana iz Vrnjačke Banje (vrednost transakcije je 25,9 miliona dinara). Povećanje prometa beleže i akcije Planuma (20,1 miliona dinara), kao i Žitosrema iz Inđije, kojima je u jednoj transakciji (sa 2.190 akcija), ostvaren promet od 19,7 miliona dinara. Na listi traženijih akcija ponovo se nalaze i vlasnički papiri Projektomontaže (promet 16,9 miliona dinara), Univerzal banke (16,6 miliona dinara), a značajniju pažnju investitora privlači i zemunski Unifarm (15,6 miliona dinara), mada uprkos povećanom prometu, cena akcija i dalje miruje (21.500 dinara).
Kada je reč o promeni cena, treba pomenuti rast od 20 odsto, cene akcija preduzeća Mlin iz Novog Kneževca, dok su hartije od vrednosti dva poljoprivredna dobra - Bezdan i Ravnica zabeležile skok od sedam odsto. Svoj cenovni nivo popravlja i fabrika papira Avala Ada (devet odsto), čijim se akcijama trgovalo za 1,7 milion dinara.
Na berzi su doneta i dva rešenja o isključenju sa organizovanog tržišta - za Inos industrosirovinu iz Mladenovca i Inženjering iz Čačka.


Kompanija Tigar objavila prospekt za upis akcija pete emisije
Beograd - Kompanija Tigar iz Pirota objavila je juče javni poziv za upis i uplatu akcija pete emisije, kojim se za kupovinu nudi ukupno 257.769 akcija. Odluku o emitovanju 15 odsto akcija Upravni odbor Tigra doneo je na sednici 9. oktobra ove godine, navodi se u oglasu objavljenom u beogradskom listu Politika. Upis akcija koje se nude po emisionoj ceni od 2.222 dinara, odnosno za akcionare s pravom preče kupovine za 2.000 dinara, obavljaće se u ekspoziturama EFG banke. Ukupna nominalna vrednost akcija je 309,3 miliona dinara, a nominalna vrednost jedne akcije je 1.200 dinara. Upis i uplata po osnovu prava preče kupovine traje od 25. oktobra do 14. novembra, dok upis i uplat za akcionare koji su iskoristili pravo prečeg upisa i za ostala zainteresovana lica traje od 15. do 28. novembra. Sredstva prikupljena prodajom akcija iz dodatne emisije namenjena su finansiranju dela investicionih projekata koji su u toku, a čija je vrednost i dinamika realizacije data u osnovnom prospektu kompanije. Kompletan prospekt za izdavanje hartija od vrednosti dostupan je na sajtu Tigra, na sajtu Beogradske berze i na mestima upisa i uplate akcija. Akcijama Tigra trguje se od 10. aprila ove godine na zvaničnom tržištu - Listingu A, Beogradske berze.


Dokapitalizacija Jubmes banke početkom 2008.
Beograd - Jubmes banka će početkom 2008. godine udvostručiti kapital emisijom običnih akcija za oko 40 miliona evra, najavila je juče ta banka. Kako je Beti rečeno u Jubmes banci, cena, kao i početak upisa i uplate 11. emisije akcija, biće naknadno objavljeni. Osnovni kapital Jubmes banke iznosi oko 35 miliona evra, a odluka o dokapitalizaciji Jubmes banke doneta je 18. oktobra na vanrednoj sednici Skupštine akcionara. Prema podacima Centralnog registra za hartije od vrednosti, najveći akcionar Jubmes banke sa 21,1 odsto akcija je Republika Srbija, a oko 7,4 odsto akcija je još u vlasništvu bivše SFR Jugoslavije. Jubmes banka, osnovana je 1979. godine.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta