Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Spora privatizacija smanjuje vrednost NIS
Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Popović najavljuje da bi privatizacija mogla da krene već do kraja godine, ali je još uvek nejasno da li su se stranački lideri napokon usaglasili oko jedinstvene strategije ili će licitiranje s time koliko će odsto kompanije imati budući vlasnik biti nastavljeno. U međuvremenu, stranci preuzimaju NIS-ovo tržište i smanjuju mu vrednost pred privatizaciju.

Prošlo je više od godinu dana otkako je Vlada Srbije ocenila kao prihvatljivu strategiju o modelu privatizacije NIS-a, a ovaj dokument još uvek nije usvojen. U međuvremenu, nedavno se pojavio i ruski „Gasprom“ da malo poveća tenzije među manjim regionalnim kompanijama koje su već u Srbiji i žele našu naftnu industriju. Da li zbog Rusa ili zbog nečeg drugog, tek nedavno se pojavila informacija da će austrijski OMV malo sačekati, pa će odlučiti da li će uopšte učestvovati u privatizaciji tek kada se tender raspiše, kako kažu, zbog moguće promene uslova. Za sada je to jedina zainteresovana kompanija koja je javno iznela dilemu. U svakom slučaju, kompanije grabe srpsko tržište derivata, a u Ministarstvu rudarstva nedavno se moglo saznati da NIS gubi 0,5 odsto tržišta svakog meseca zbog kašnjenja privatizacije. Sličnu potvrdu dobili smo i u NIS „Petrolu“, gde nam je objašnjeno da je nacionalna kompanija prošle godine na tržištu učestvovala sa 72,3 odsto, a trenutno učestvuju sa 68,3 odsto. Znači, četiri odsto tržišta za godinu dana i više miliona dinara.
Iako nije siguran koliko tržišta gubi NIS, Boban Atanacković, član odbora za energetiku u Privrednoj komori Srbije, smatra da je NIS sigurno na gubitku i da će na njegovu cenu na budućem tenderu više uticati pumpe nego rafinerije.
- NIS ima savršene lokacije, ali je morao ranije da krene u modernizaciju svojih pumpi i to se ne bi dešavalo. Sada neke od tih pumpi, iako su na dobrim lokacijama, gube i umesto njih dolaze neke nove. Moguće je da zapadne kompanije odustaju od rafinerija računajući da je to prljava tehnologija, a i u okruženju ima dovoljno preradnih kapaciteta, čak i više nego što je potrebno. Ipak, treba imati u vidu i da će rasti cena sirove nafte i da će veća prerada biti potrebna - smatra Atanacković.
Da je NIS na gubitku, smatra profesor i publicista Dimitrije Boarov.
- Odugovlačenje s privatizacijom može da utiče na vrednost jer firma nije efikasna. Što se tiče derivata, gubi se tržište jer, s jedne strane, imate privatne pumpadžije, a s druge velike naftne kompanije koje odvlače značajan deo potrošača u maloprodaji. Međutim, ima i sve veći broj potrošača koji se snabdevaju preko velikoprodajnih ugovora a prešli su na privatne proizvođače - smatra Boarov i dodaje da je veliki problem to što NIS ne može da izvozi loš kvalitet derivata. Boarov kritikuje i najavljene investicije radi navodnog povećanja vrednosti firme, jer se zbog njih NIS zadužuje, a to negativno utiče na vrednost firme.
Međutim, u NIS-u se žale upravo na to što im se ne da mogućnost uzimanja oko 400 miliona evra kredita radi investiranja.
Osim sve većeg broja privatnih benzinskih pumpi, u NIS „Petrolu“ se žale i na povećan nivo prerade sirove nafte za treća lica, kao i nekontrolisan uvoz evrodizela, jeftinijeg nego što NIS može da proizvede.
I dok se privatizacija oteže, što zbog lobiranja što zbog borbe stranaka za upravne odbore i čelna mesta, između ostalog i u NIS-u, dotle stranci zauzimaju sve veći udeo u srpskom maloprodajnom tržištu derivata.


Najatraktivnije akcije AIK banke i Energoprojekta
Beograd - Indeksi Beogradske berze beleže dalji pad vrednosti. BELEXLINE i BELEX15 izgubili su 0,3 odsto, a indeks SRX 0,5 odsto. Promet na berzi je premašio 417 miliona dinara, čemu doprinosi i trgovanje serijom obveznica Republike Srbije koja dospeva na naplatu 2013. godine (858.066 evra). Ta serija će ulagačima doneti godišnji prinos od 5,5 odsto. U ukupnom prometu učešće stranih investitora dostiglo je 46,8 odsto.
Investitori su juče najviše poverenja poklonili akcijama AIK banke iz Niša (34,9 miliona dinara), Energoprojekta (24,6 miliona dinara), kao i beogradske Energomontaže (23,2 miliona dinara) koje su dostigle novi istorijski maksimum sa cenom od 24.000 dinara za jednu akciju. U krugu prvih pet najtrgovanijih akcija nalaze se i hartije od vrednosti Komercijalne banke i Ratara iz Pančeva čiji je promet dostigao 20,5, odnosno 18,9 miliona dinara.
Registrovana je i značajnija tražnja za kupovinu akcija preduzeća GIK Banat iz Zrenjanina (15,4 miliona dinara), što je uticalo na blagi rast cene od tri procenta.
Rekorderi po skoku cene od po 20 odsto su akcije preduzeća BG group Jugoalat iz Novog Sada i Unifarma iz Zemuna. Obe kompanije beleže obim prometa koji premašuje 1,3 miliona dinara. Od ostalih vesti treba napomenuti izveštaje o šestomesečnim rezultatima poslovanja, koje kompanije dostavljaju Beogradskoj berzi, a detaljnije informacije mogu se naći na sajtu belex.co.yu.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta