Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Strani investitori “merkaju” berzu
Beograd -- Belgijski KBC doveo 57 stranih investitora u Beograd da upoznaju 9 srpskih, i po jednu makedonsku i crnogorsku kompaniju.
Finansijska grupacija KBC koja je početkom godine kupila brokerske kuću Senzal i Hipo, kao i konsultantsku kompaniju Bastion i spojila ih u KBC Sekjuritiz, dovela je u Srbiju strane investitore da upoznaju menadžment najvećih kompanija na lokalnom tržištu kapitala.

“Pozvani investitori su klijenti naše centrale u Belgiji i upravljaju velikim sredstvima koje se mere od 500 miliona do više milijardi evra”, kaže Ana Tripković predsednica Upravnog odbora KBC Sekjuritiz u Beogradu. Ona objašnjava da su kod odabira kompanija najvažniji kriterijumi bili veličina kompanije, odnosno tržišna kapitalizacija i likvidnost akcija na tržištu.

“Ovako velikim investitorima morate ponuditi najveće kompanije na tržištu, a istovremeno to moraju biti kompanije čijim se akcijama što više trguje, odnosno koje se mogu relativno lako kupiti i prodati”, rekla je Tripkovićeva.

Iz Srbije prezentacije za investitore su imale Komercijalna banka, Tigar, Dunav osiguranje, Energoprojekt, Sojaprotein, Telefonija, Privredna banka, AIK banka i Agrobanka. Od kompanija iz regiona prezentacije su organizovane za makedonsku farmaceutsku kompaniju Alkaloid i Elektroprivredu Crne Gore.

Uz prezentacije, menadžment navedenih kompanija je imao priliku i da u jednoj prostoriji razgovara „jedan na jedan“ sa prisutnim investitorima.

Predrag Mihajlović, potpredsednik Komercijalne banke koja će krajem godine raspisati dokapitalizaciju u vrednosti od 100 miliona evra, kaže da je interesovanje investitora za banku u kojoj radi konstantno. „Prošle nedelje smo imali razgovore sa stranim investitorima nevezano za ovaj događaj, a i ovde imamo non-stop sastanke u dva dana, danas i sutra“, kaže on.
direktor Telefonije, Branimir Bošković kaže da će za dva dana imati seriju sastanaka sa predstavnicima investicionih fondova. Telefonija je u postupku prikupljanja sredstava kroz novu emisiju akcija, a od pre dva dana upis i uplata je moguća svim zainteresovanim investitorima do 12 . novembra.

„Očekujem da će neki od pristunih investitora na ovom skupu iskoristiti tu šansu. Neki od njih su već naši akcionari, a očekujem da će i drugi to postati nakon što smo objavili skoro 50 odsto bolje rezultate u prve tri kvartala u odnosu na prethodnu godinu“, kaže Bošković.

Srbija „zanimljivo tržište“

Strani investitori od kojih su neki već prisutni na domaćem tržištu ne žele da preuranjeno daju izjave da li će ulagati u Srbiju, ali uglavnom kažu da je ovo za njih „zanimljivo tržište“.

Privlači ih mogućnost rasta privrede, kao i akcija lokalnih kompanija, a pomalo odbijaju mali broj velikih kompanija na berzi, slaba likvidnost, administrativne procedure koje se tiču iznošenja kapitala iz zemlje, politički problemi.

Pjer Pibase iz pariskog „investicionog butika“ Finansje d Ešekje kaže njegovu kompaniju generalno zanimaju kompanije sa tržišnom kapitalizacijom iznad 50 miliona evra.


Publika izbačena sa aukcija
Agencija za privatizaciju je odlučila da zavede red i među posmatračima aukcijskih prodaja društvenih preduzeća. Aukcijama neće moći, kao što je to bila praksa u proteklih šest godina, da prisustvuje svaki građanin, željan da vidi kako izgleda reformisanje srpske privrede, već samo prijavljeni kupci sa svojim prijavljenim savetnicima i prijavljeni, takođe, novinari.

Razlog ovakvih mera, isključivanja publike, jeste, kažu, da bi predupredili eventualno ometanje toka prodaje. Ko su ti, ometači, zbog kojih se isključuje javnost, odgovora naravno nema, sem ako ne misle na navalentno pojavljivanje Sretena Jocića, zvanog Joca Amsterdam, u poslednjih nekoliko meseci. Ako je to temeljni razlog, onda bi bilo više nego skandalozno da se zbog takvog ili nekoliko takvih lica, zatvaraju vrata Agencije za privatizaciju za sve druge građane Srbije. Zašto zbog takvih likova, da se, na primer, zabrani radnicima preduzeća koje se prodaje da gledaju finalni čin kada dobijaju gazdu? Zašto, takođe, da se zabrani vlasnicima nacionalizovane imovine da gledaju kako država prodaje imovinu za koju već šest godina obećava da će im je vratiti?
Odgovor je da će svi ti nabrojani građani moći da gledaju aukcije preko svojih TV aparata. To je gotovo jednako doživljaju uživo jer će u sali za aukciji biti kamere javnog servisa Srbije (RTS) i prenos će ići direktno. Ako eventualno kamere RTS budu zauzete zbog obaveze prenosa skupštinskih zasedanja, uskočiće javni servis Beograda - Studio B.
- Tačno je da zakon kaže da su aukcije javne. Dobili smo tumačenje od pravnika da je javnost obezbeđena samim tim što će u sali biti TV kamere, direktan prenos RTS ili Studija B, a jednako pravo praćenja toka aukcije imaće i svi drugi elektronski i štampani mediji - kaže portparol Agencije za privatizaciju Dušan Belanović.
Odgovor je, međutim, izostao da li su pravnici Agencije dali sebi za pravo da kreativno protumače i član 26. Uredbe o aukcijskim prodajama u kojem decidno piše da aukcijama mogu da prisustvuju sva zainteresovana lica. Jesu li to nadležni u Agenciji sebi dali za pravo da određuju ko bi se mogao smatrati zainteresovanim licem?
Ovakvo isključivanje javnosti je, smatra prof. dr Miroslav Prokopijević, ne samo protivzakonit potez, već po sebi loš. Indirektno ukazuje i da se neko plaši javnosti, da se plaši žive publike.
Na pitanje nadležnima u Agenciji zašto akreditacije za novinare, odgovor je da se ne bi sa novinarskom legitimacijom prošvercovao neko ko to nije. Sumnjivi su, dakle, potencijalno i svi novinari!?
Demantuju, naravno, da se nekim slučajem u sledećoj fazi pooštravanja strogoće nekom novinaru može zadesiti da ostane bez te akreditacije zbog načina kako je doživeo tu atmosferu prodaje, kako je napisao tekst.

Primena od Robnih kuća „Beograd“
Prva prodaja na kojoj će biti primenjena mera isključivanja publike sa prodaje biće Robne kuće „Beograd“. Licitacija je zakazana za 29. oktobar (ponedeljak) i do tada ostaje tajna koliko se konačno učesnika prijavilo. U upućenim krugovima procenjuju da će glavni domaći kandidati biti „Delta“, Filip Cepter i Petar Matić (MPC). Mesto održavanja licitacije još nije određeno - možda će biti u Agenciji, a možda i u hotelu „Hajat“. Ta tajanstvenost oko mesta održavanja, a zajedno sa isključivanjem publike, možda ima veze i sa ovim domaćim gazdama. Možda je neko od njih, ili sva trojica, a što bi baš bilo pohvalno, odlučili da dođu lično i drže lično da se nadmeći, lično drže licitacione kartice.
Nadmetanje će početi od 140 miliona evra, a na kojoj sumi će se okončati zavisi od ambicija glavnih aktera. Agencija za privatizaciju je, inače, samo od prodaje licitacione dokumentacije prihodovala oko 280.000 evra, što je rekord u svim dosadašnjim privatizacijama. Sve te pare idu u stečajnu masu, za namirenje poverilaca, a onda akcionara Robnih kuća „Beograd“.


Akcije zemunskog Unifarma oborile rekord

Beograd - U najobimnijem trgovanju do sada, vrednom 132 miliona dinara, akcije zemunskog Unifarma skočile su za 16,28 odsto i sa novom cenom od 30.000 dinara po komadu, oborile sopstveni rekord. Interesovanje za akcijama tog preduzeća, koje se bavi trgovinom farmaceutskim proizvodima na veliko, intenzivirano je u protekle dve nedelje pa se može očekivati vlasničko restrukturiranje. Kao trenutni vlasnici sa najvećim udelima figuriraju Republika Srbija i Delta broker sa učešćem od 23, odnosno 16 odsto. Preduzeće Unifarm poseduje 8,6 odsto akcija, a Rajfajzen banka 3,95 odsto. Dosta se trgovalo, ali bez promene cene, i akcijama poljoprivrednog dobra Ravnica iz Bajmoka (za 67,2 miliona dinara), kao i vlasničkim papirima AIK banke (promet od 43,8 miliona dinara). Promet od 39,3 miliona dinara i novi cenovni rekord od 26.000 dinara karakteriše trgovinu akcijama Energomontaže, dok je u trgovanju Energoprojektom zabeležen promet od 33,8 miliona dinara.
Ovako dobri rezultati, postignuti u trgovanju pomenutim akcijama odrazili su se na povećanje ukupnog prometa, koji je juče premašio 606 miliona dinara. Od te sume, 40,40 odsto otpada na aktivnosti stranih investitora. Indeksi Beogradske berze kreću se u suprotnim smerovima - dva su (BELEXLINE i BELEX15) trgovački dan završila u minusu, dok je indeks SRX, završio u blagom plusu. Obim trgovine obveznicama RS ostao je na višem nivou od 694.296 evra, a kao najtrgovanije serije se pojavljuju A2016K (285.720 evra) i A2009K (272.180 evra).
Veća cenovna pomeranja zabeležile su i prioritetne akcija Duvanske industrije Niš (18,57 odsto), kao i obične akcije Ratara iz Pančeva (8,33 odsto). Juče je bio aktuelan i promet obavljen metodom minimalne cene - za akcije preduzeća Aleksandrovo iz Bikova, gde je postignuta minimalna cena od 374 dinara i obim od 118.190 komada.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta