Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Union drvo: Ponuda za Tehnopremu
Beograd -- Beogradska kompanija Union drvo objavila je ponudu za preuzimanje 100 odsto preduzeća Tehnooprema inženjering.
Kako se navodi, ponuđač namerava da preuzme svih 6.739 akcija Tehnoopreme po ceni od 5.230 dinara po akciji, a ponuda važi do 19. novembra.

Minimalan broj akcija koje Union drvo želi da stekne je 3.437, odnosno 51 odsto akcija, dodaje se.

U ponudi, koja je objavljena u listu Politika, precizira se da je poslednja cena akcija Tehnoopreme na berzi bila 4.480 dinara.

Union drvo namerava da zadrži postojeću delatnost firme koja se bavi, kako se navodi na sajtu, opremanjem i snabdevanje ugostiteljsko-turističke privrede po sistemu inženjeringa.

Za 50 godina rada Tehnoprema inženjering je opremila više od 2 hiljade objekata u Srbiji, Crnoj Gori i Rusiji, među kojima su i Hotel Park, kafe-poslaštičarnica Ruski car u Beogradu, turističko naselje Zlkatna obala u Sutomoru, Hotelski kompleks Zapolarje u Sočiju, navodi se na sajtu te kompanije.


Ističe rok za ponude za RTB "Bor"
Beograd -- Rok za podnošenje konačnih ponuda na tender za prodaju Rudarsko-topioničarskog basena „Bor" ističe danas u 17 sati.
Početna cena za prodaju tog preduzeća je 340 miliona evra, a tendersku dokumentaciju su otkupile firme "Ist Point" Zorana Drakulića, "Strike Fors" biznismena iz Rusije Olega Deripaske, "Briksleg" iz Austrije, ruska firma "Solvej" i "Vedante Risorsis" iz Indije.

Na tenderu je ponuđen prenos prava na eksploataciju, rafinaciju bakra, kao i imovina Rudnika bakra Bor, Rudnika bakra Majdanpek i Topionica, a budući vlasnik će morati da ponudi najmanje 180 miliona dolara investicija i prihvati sve obaveze iz socijalnog programa u okviru kojeg će morati da prihvati 4.691 radnika.

Predstavnik za medije Agencije za privatizaciju Dušan Belanović kaže da će imena firmi koje budu dostavile finalnu ponudu biti objavljena tek posle prve sednice Tenederske komisije za prodaju borskog basena, koja još nije zakazana.

Prvi tender za prodaju RTB-a poništen je pošto prvoplasirani ponuđač, rumunski Kuprom, ni u dodatnom roku nije platio ponuđeni iznos od 400 miliona dolara.

Prema podacima iz tenderske dokumentacije, RTB je u prošloj godini ostvario profit od 4,8 miliona evra.


„Verano“ se nadmetao, ali bez novca
Ja, Radomir Živanić, vlasnik „Verano motorsa“, licitirao sam za Robne kuće „Beograd“ i pobedio sa ponuđenom cenom od 360 miliona evra, Ja ću da vodim celokupni projekat i upravljam njime, i to je ono, što bi po mom shvatanju, trebalo da bude važno za javnost. Ko će da finansira plaćanje 360 miliona evra i još 70 miliona evra neophodnih investicija, ko će tu biti sve partnerski uključen, kako ćemo finansijski da zatvorimo konstrukciju je, smatram, za javnost nebitno.

Ovako se Živanić juče obratio novinarima na specijalno upriličenoj konferenciji za štampu, a u zajedničkom nastupu sa Milutinom Nikolićem, direktorom „Citadela“ .
To što su Grci, odnosno investicioni fond „Marfin“, zvanično saopštili da su oni većinski vlasnici, da će njihov udeo biti 66,67 odsto, Živanić je prvo objasnio nesporazumom, da je on sa njima svojevremeno razgovarao da tako bude, da oni imaju samo njegovu reč, ali da nikakav papir nisu potpisali. Na pitanje da li to znači da demantuje „Marfin“, Živanić je prilično uzrujamo uzviknuo: „Ne, ne, ne. To će biti tako“.
Direktor „Citadela“ Milutin Nikolić je objasnio novinarima da će Živanić, odnosno „Verano motors“, biti upisani u Agenciji za privredne registre kao jedini vlasnici Robnih kuća „Beograd“, a kada je reč o finansiranju plaćanja, rekao je da niko tako velike projekte kakve su Robne kuće „Beograd“, a reč je o najvećoj investiciji u nekretnine u Srbiji, ne finansira iz sopstvenih para, već angažuje ili kreditore ili sufinansijere kroz partnerstvo.
U toj opštoj zbrci u jednom trenutku je Živanić uzviknuo:
- Šta ste zapeli sa pitanjima ko stoji iza mene. Ne stoji niko. Meni jednostavno ljudi veruju. Evo „Citadel“ je verovao da sam baš ja taj koji može da ostvari kupovinu Robnih kuća „Beograd“. Sve smo se dogovorili, i jedini sam ja od svih kandidovanih kupaca došao lično na aukciju. Milutin mi je rekao: „Bajo, ti biduj dokle god bude trebalo, a mi ćemo da se staramo kako da se nađu pare da se to plati“.
Milutin (Nikolić) je na ovu Živanovićevu (Baja) revnost, odmah uzeo mikrofon i novinarskom auditorijumu rekao:
- Baja je, po mom mišljenju, najpamentniji biznismen za nekretnine u Srbiji. Njegov „Verano“ je najveći vlasnik nekretnina u Srbiji. Trenutno imaju 250.000 kvadrata, a sa Robnim kućama „Beograd“ stiće do pola miliona kvadrata.
Nakon ove pohvale Baja je krenuo dalje sam sebe da hvali.
- Masovno me zovu i domaće i inostrane finansijske grupacije. Svi mi nude partnerstvo. Razmotrićemo sve ponude. A, to što ih je toliko znači da mi svi veruju.
Na, finalu, na opasku da je u nadmetanje za Robne kuće „Beograd“ ušao faktički bez para, nešto slično kao i što je svojevremeno rumunski „Kuprom“ za RTB „Bor“, Živanić, ali uglas sa njim i Nikolić, uzviknuo je da to nije za poređenje. Pare će da nađu i plate u zadatom roku, makar bio za narednih mesec dana.
Bankarsku garanciju, da bi uopšte mogao da učestvuje u nadmetanju, a koja je morala da glasi na 44 miliona evra, dala mu je „Alfa banka“ iz Atine. Ta banka kupila je, inače, 2005. „Jubanku“, a privatizacioni savetnik državi Srbiji za ovu prodaju je bio „Citadel“.

Budućnost RK „Beograd“
Nijednu od 32 robne kuće „Beograd“ Živanić, izričit je, neće, da prodaje. Sve će da ih modernizuje i to tako što će on, kao vlasnik ovog trgovinskog lanca, da uloži 70 miliona evra, a zakupci koje dovedene, a to će biti uglavnom veliki trgovinski lanci svi zajedno oko 200 miliona evra.
Svi sadašnji zakupci poslovnog prostora u Robnim kućama „Beograd“ će morati da izađu. Kad obavimo renoviranje moće da konkurišu, ali pod jednakim uslovima kao i svi ostali - naveo je Živanić. Na pitanje da li to znači da će i „Delta maksi“ morati da iseli svoje hipermarkete, Živanić je prvo rekao da znači, a onda to ublažio rečima da će samo morati da podignu nivo izgleda prostora koji sada koriste.


Učinak „Citadela“
Zhvaljujući što iza sebe ima „Citadel“, koji će finansijski sve da odradi, i po tom osnovu dobije umesto novca vlasnički udeo u Robnim kućama „Beograd“ Živaniću, kaže cena od 360 miliona vera nije skupa. Drugima, koji ne umeju da rade kao on, uveren je, bila bi skupa. „Citadelu“ se, inače, podesilo, da li što su tako uspešni ili čistom koincidendijom, da su bili savetnici u svim najvećim kupovinama u Srbiji. Bili su privatizacioni savetnik i za „Mobi 063“, i za Divansku industriju Niš i Duvansku industriju Vranje, i za prodaju „Delta banke“, i za prodaju „Vojvodjanske banke“ ... Sada su trenutno državi Srbiji savetnik za tri izuzetno velike privatizacije: „JAT“,Simpo“ i „Zastava auotomobili“.


Stav fonda „Marfin“
Predstavnici grčkog investicionog fonda „Marfin“, osim činjenice da su opet potvrdili vlasništvo od 66,67 odsto, te da su oni fond čija je primarna delatnost investiranje i posao sa nekretninama, nisu želeli da bliže i detaljnije govore o planovima. Rekli su „Blicu“ da hoće o tome da pričaju, ali za nekoliko dana.


Kako će se deliti 360 miliona evra
Prodaja Robnih kuća „Beograd“ išla je kroz stečaj, tako da će svih 360 miliona evra, kada ih za koji mesec uplati Živanić, ići u stečajnu masu. Iz te stečajne mase prvo će se izmiriti poverioci ovog preduzeća, a procenjuje se da je reč o sumi od oko 105 miliona evra, pa onda troškovi vođenja stečajnog postupka, pa sa 29,5 miliona evra radnici, a sve što stane ići će onda u budžet Republike Srbije. A ostaće za državnu kasu, procenjuje se 200 miliona evra.
Najveći poverioci Robnih kuća su „Beobanka“ i još nekoliko banaka, takođe u stečaju (među njima je i Karićeva „Astra banka“), tako da će sve te pare na osnovu tih potraživanja ići Agenciji za osiguranje depozita (bivša Agencija za sanaciju i stečaj banaka), što je opet neka vrsta direktne državne institucije.


Stari vlasnici
Dva najatraktivnija objekta Robnih kuća, oba u beogradskoj prestižnoj Knez Mihailovoj ulici, su nacionalizovana 1947. godine. „Verano motors“ kaže da nema nikakvu obavezu, Agencija za privatizaciju je više puta rekla da pitanje starih vlasnika ne postoji i da će sve to biti rešeno kad se usvoji zakon o restituciji, a stari vlasnici su nezadovoljni i najavljuju traženje pravde preko sudova.


Niže cene akcija magnet za investitore
Beograd - Slika na Beogradskoj berzi odaje utisak da se mali akcionari utrkuju ko će prodati akcije po nižoj ceni, što utiče na dalji pad vrednosti berzanskih indeksa. Vrednost indeks BELEXLINE niža je za 1,6 odsto, BELEX15 za dva odsto, a SRX za 1,8 odsto. Na drugoj strani, niže cene akcija privlače strane investitore, čije je učešće u prometu dostiglo 59,5 odsto.
Ukupan promet na Beogradskoj berzi dvostruko je veći i premašio je 658,2 miliona dinara. Najviše se trgovalo prioritetnim akcijama AIK banke iz Niša, kojima je u četiri transakcije ostvaren promet od 55,4 miliona dinara. Povećana tražnja "teška" 34,8 miliona dinara za kupovinu akcija preduzeća Kopaonik iz Beograda doprinela je rastu cene od 12 odsto. U premijernom trgovanju akcijama novosadskog Pro-inga zabeležen je promet od 33,2 miliona dinara, a posebnom odlukom Beogradske berze promenjena je dozvoljena zona fluktuacije, pa je rast cene iznosio 1.545,39 procenata. Uparivanjem ponude i tražnje za obične akcije AIK banke ostvaren je prometa od 30,2 miliona dinara, dok je vrednost trgovanja Energoprojektovim akcijama iznosila 28,3 miliona dinara.
Vlasnički papiri Žitomlin Mlinpeka iz Stare Pazove ponovo beleže skok cene od 20 odsto, što se očekuje i u narednim danima, jer je ukupna tražnja nekoliko puta veća od ponude. Rast cene akcija zabeležen je i kod Agrosemena (18,5 odsto), a pad akcije Agrobanke (4,7 odsto). Aktuelno je bilo i blok trgovanje, a vlasnike je promenilo 2.431 akcija (po ceni od 26.404 dinara), kao i 36.948 akcija ugostiteljskog preduzeća Višnjica, čija je ukupna vrednost 95,4 miliona dinara. Zabeležena je i jedna transakcija metodom minimalne cene, gde je po ceni od 30 dinara prodato 106.047 akcija PIK Oplenca iz Topole. Promet obveznicama Republike Srbije je zaključen na sumi od 770.292 evra, a za ulaganje je bila najinteresantnija serija A2008K - 411.029 evra.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta