Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Predstavnici ”Gasproma” u Beogradu
Beograd -- Predstavnici ruske kompanije „Gasprom” razgovaraće danas u Beogradu sa najvišim srpskim zvaničnicima.
Predsednik Upravnog odbora „Gasproma” Aleksej Miler i direktor „Gaseksporta” Aleksandar Medvedev bi, prema ranijim najavama, trebalo da razgovaraju sa predsednikom i premijerom Srbije Borisom Tadićem i Vojislavom Koštunicom.

Razgovori će se voditi o privatizaciji „Naftne industrije Srbije” (NIS) i izgradnji gasovoda koji bi trebalo da prođe preko teritorije Srbije. Srbija i Rusija su ranije potisale Memorandum o razumevanju, kojim se planira izgradnja gasovoda „Južni potok”, dužine 400 kilometara, preko teritorije Srbije, kojim bi bio transportovan ruski gas do evropskih potrošača.

Vođa delegacije Vlade Srbije koja je nedavno posetila Moskvu, vicepremijer Božidar Đelić je nedavno izjavio i da je Srbija spremna da gradi „skoro devet puta veće podzemno skladište kod Banatskog dvora, sa dve do tri milijarde kubnih metara prirodnog gasa, što bi nas stavilo na kartu gasa Evrope”.

„Takođe, otvoreni smo za učešće ruske strane u izgradnji jednog broja pogona koji će moći da se grade na bazi gasovoda, gde se naročito razmišlja o proizvodnji električne energije“, rekao je Đelić.

Predstavnici ruske kompanije će, prema pisanju medija, srpskim zvaničnicima predočiti i zainteresovanost „Gasprom banke” da ulaže u Srbiju.

Gasprom je najveća gasna kompanija u svetu i raspolaže najbogatijim zalihama prirodnog gasa u svetu – čak 17 odsto svetskih zaliha trenutne vrednosti 138,6 milijardi dolara.


Finansijska snaga potencijalnih kupaca uslov za finiš trke
Beograd - Na ponovljenom tenderu za privatizaciju Rudarsko-topioničarskog basena Bor, pet kompanija za koje je tenderska komisija prethodno procenila da ispunjavaju propisane uslove otkupile su tendersku dokumentaciju. Ovo je prvi put da se u tenderskoj proceduri traži mišljenje o potencijalnim učesnicima u nadmetanju za kupovinu nekog preduzeća. Prema rečima Vlade Poznanića, konsultanta u revizorskoj kući Dilojt koja je i privatizacioni savetnik za prodaju RTB Bor, tim potezom bi trebalo da se postigne viši stepen konkurencije.
- Na prethodnom tenderu za privatizaciju borskog basena, prijavilo se više od dvadeset firmi. Njihovi predstavnici imali su pravo uvida u dokumentaciju, obilazili su rudnike i Topionicu, i posle svega ponude nisu dostavljene jer neke od tih firmi nisu ispunjavale ni elementarne uslove tendera koji, između ostalog, propisuju određeni godišnji prihod. Izmenjenim uslovima tendera, koji su ovoga puta oštriji i zahtevniji, predviđeno je da kompanije koje žele da učestvuju moraju prvo komisiji da dokažu da imaju finansijsku snagu za taj potez, i tek kada dobiju "prelaznu ocenu" mogu da učine sledeći korak - objasnio je za Danas Poznanić.
Ulaznicu za novo nadmetanje za kupovinu RTB Bor dobio je, kako se i pretpostavljalo, kiparski investicioni fond Strajk fors, koji je povezan sa kompanijom Bejzik elements ruskog finansijskog magnata i "kralja aluminijuma" Olega Deripaske. Bejzik elements je preko svoje ćerke firme ORN, takođe registrovane na Kipru, učestvovao i na prvom tenderu za privatizaciju RTB Bor, ali je zbog ignorisanja početne cene tada diskvalifikovan pre otvaranje ukupne ponude, za koju tvrde da je u investicionom delu bila "teška" više od pola milijarde dolara. Glavni rival ruskom kapitalu na aktuelnom tenderu, sudeći bar prema uverenju domaće javnosti, je kompanija Ist point Zorana Drakulića. U igri su i austrijska firma Briksleg, koja je već prisutna na našem tržištu jer je većinski vlasnik Severa iz Subotice, zatim ruska kompanija Solvej koja je bila uspešna u privatizaciji makedonskih rudnika olova i cinka Sasa i rudnika bakra Bučim, a poslovne veze sa borskim basenom izgradila je nasleđujući desetogodišnju saradnju u okviru koje je makedonski bakarni koncentrat prerađivan u borskoj topionici. U "minut do 12" dokumentaciju je otkupila i indijska kompanija Vedante resors, koja se bavi trgovinom aluminijum, bakrom i cinkom. Ona je početkom ove godine bila zainteresovana i kupovinu kombinata Aluminij iz Mostara, gde je prošla prvi krug privatizacije, ali je nakon toga odustala. Svih pet kompanija, za koje stručnjaci procenjuju da su ozbiljni igrači u trci za borskim bakrom, ima rok da do 31. oktobra preda obavezujuće ponude. Prema uslovima tendera, početna cena za rudnike u Boru i Majdanpeku, kao i za Topionicu sa rafinacijom iznosi 340 miliona dolara a minimalni investicioni program je 180 miliona evra.
Da podsetimo, prvi tender za privatizaciju RTB Bor bio je raspisan u oktobru prošle godine sa početnom cenom od 267 miliona dolara. Pobednik, rumunska kompanija Kuprom, ponudila je 400 miliona dolara, ali ni u produženom roku nije mogla da isplati ugovorenu cenu, pa je ugovor sa njom raskinut. U to vreme tehnička vlada, najavila je pregovore sa drugoplasiranim Ist pointom, koji je ponudio 340 miliona dolara (taj iznos je u ponovljenom tenderu odredio početnu cenu). Međutim, srpskim vlastima se tada obratio ruski Bejzik elements, koji je objavio da je zainteresovan za borske rudnike i da očekuje novi tender. Vlada, koja je u međuvremenu iz tehničke prešla u izabranu (a došlo je i do promena u nadležnom ministarstvu) ubrzo je zaključila da se tender mora ponoviti.


Akcijama hrvatskog Telekoma juče se trgovalo samo u Londonu
Zagreb - Prodaja akcija hrvatskog Telekoma (T-HT) na Zagrebačkoj berzi juče su mirovale zbog obeležavanja Dana nezavisnosti, ali se tim akcijama trguje na Londonskoj berzi. Trgovanje na Londonskoj berzi koje je u toku će uticati na cenu koja će u utorak 9. oktobra osvanuti na berzi u Zagrebu, pišu mediji u regionu. Akcije T-HT u Londonu najverovatnije kupuju investicioni fondovi kako bi ih kasnije dobro prodali na hrvatskom tržištu, piše portal Indeks.hr (index.hr). Kako se navodi na pomenutom portalu, u petak 5. oktobra, prvog dana trgovanja akcijama T-HT, na Londonskoj berzi bio je izuzetno visok promet, delom zbog nešto niže ponuđene cene od cene akcije na hrvatskom tržištu, delom zbog špekulantskih motiva i želje za brzom zaradom raznih fondova. Prvog dana trgovanja akcijama T-HT-a na Zagrebačkoj berzi ostvaren je ukupan promet od 238 miliona kuna (32,6 miliona evra). Zaključna cena u Zagrebu iznosila je 380 kuna (52 evra) što je 43 odsto više od cene po kojoj su građani kupili akcije. Zaključna cena na berzi u Londonu u petak iznosila je 72 dolara ili 372,47 kuna po akciji.


Početak nedelje uz pad vrednosti indeksa
Beograd - Nakon prošlonedeljnog uspona juče je zabeležen pad vrednosti indeksa Beogradske berze. Tako BELEXLINE i BELEX15 beleže pad od 0,2, odsto, a SRX od 0,1 odsto. Ukupan promet na berzi dostigao je 457,3 miliona dinara ostvarenih kroz 1.330 transakcija, dok je učešće stranih investitora 34 odsto. Značajniji obim prometa ostvaren je u trgovanju akcijama preduzeća, dok je interesovanje za kupovinu obveznica RS bilo slabo, pa je promet dostigao samo 252.461 evro. Najtraženija serija bila je A2009K, kojom se trgovalo za 132.541 evro, i koja nosi godišnji prinos od 5,6 odsto.
Berza je donela rešenje o promeni metode trgovanja za akcije dva preduzeća. Od 8. oktobra akcijama beogradske Energomontaže trgovaće se metodom kontinuiranog trgovanja, dok će se, zbog smanjene frekventnosti trgovanja akcijama preduzeća Dunav Grocka, promet obavljati metodom preovlađujuće cene. Izlazak na kontinuirano trgovanje za Energomontažu, čije su akcije bile juče najtrgovanije, znači dalji rast cene akcija (za 4,8 odsto) i prometa (54,8 miliona dinara). Sa otrgovanim iznosom od 45,3 miliona dinara slede hartije od vrednosti Medele iz Vrbasa, čija je cena uvećana za dodatnih 20 odsto. Značajniji obim prometa zabeležen je i u trgovanju hartijama od vrednosti Telefonije (33,5 miliona dinara) i Metals banke (31,9 miliona dinara). Akcijama AIK banke ostvaren je promet od 22,7 miliona dinara, a akcijama Betonjerke iz Aleksinca promet od 22,3 miliona dinara. Skok vrednosti beleže i akcije Informatike, koje su dostigle cenu od 11.000 dinara sa skokom cene od 10 odsto, što je novi istorijski maksimum. Slična situacija je i kod akcija Projektomontaže koje beleže rast od 12,6 odsto i cenu od 5.000 dinara što je takođe nov maksimum. Povećana tražnja za kupovinu akcija preduzeća Napredak iz Velike Plane ( 14,1 milion dinara), doprinela je rastu cene hartija od vrednosti te firme za 19,9 odsto.


Komercijalna banka oporavlja tržište
Nastavlja se trend rasta indeksa na Beogradskoj berzi
Novi poslovi „Energoprojekta“ u Kataru i Crnoj Gori nisu ozbiljnije uticali na povećanje vrednosti njegovih akcija
BEOGRAD - Oporavak indeksa nastavio se i protekle nedelje vođen rastom cene akcija Komercijalne banke. BELEKS lajn napredovao je 50 indeksnih poena ili 1,1 odsto dok je BELEKS 15 ubeležio rast od 1,4 odsto. Ukupan promet deonicama Komercijalne banke dostigao je skoro 150 miliona dinara uz rast vrednosti akcija od 5,84 odsto.

Prošlog ponedeljka prodato je u blok transakciji 350.000 običnih akcija AIK banke sa pravom glasa, što je oko pet odsto njihovog ukupnog broja i to za 3,8 milijardi dinara, po ceni od 11.000 dinara za akciju. LJubiša Jovanović, generalni direktor banke, tim povodom izjavio je da je, prema nezvaničnim informacijama, prodavac bila Nacionalna banka Grčke, vlasnik Vojvođanske banke, dodajući da će biti još trgovine akcijama ove banke jer ima dobre reference. Cena akcija AIK banke uznapredovala je za svega 0,58 odsto protekle nedelje.

Cena „Tigrovih“ deonica, kako se čini, stabilizovala se na 2.150 dinara posle dugotrajnog silaznog trenda i krenula protekle nedelje uzlaznom putanjom. Nedavno je „Tigar“ otvorio svoj poslovni centar u Beogradu, što je, prema rečima poslovodstva ove kompanije deo strategije kojom ta korporacija želi da se približi institucijama važnim za njeno poslovanje, partnerima, tržištu i kupcima. Na zatvaranju u petak jedna deonica „Tigra“ vredela je 2.234 dinara.

„Energoprojekt Entel“ i katarska Državna institucija nadležna za prenos električne energije zaključili su ugovor vredan 17,7 miliona dolara. Reč je o ugovoru o konsultantskim uslugama „Energoprojekta“ u sklopu realizacije nove, osme faze sistema za prenos struje u Kataru. Rok za realizaciju projekta je 27 meseci. Istovremeno firma „Energoprojekt hidroinženjering“, takođe iz sastava „Energoprojekta“, proglašena je za najboljeg ponuđača za izgradnju hidroelektrane na Bilećkom jezeru u Crnoj Gori. Ove vesti, međutim, nisu ozbiljnije uticale na cenu „Energoprojektovih“ akcija koje osciliraju od 3.200 do 3.300 dinara.

Ministar trgovine i usluga u Vladi Srbije Predrag Bubalo otvorio je nove objekte u krugu fabrike ulja „Banat“ u Novoj Crnji. Novoizgrađeni skladišni prostori predstavljaju najnoviju investiciju firme „Mirotin“ iz Vrbasa, većinskog vlasnika uljare. Novi vlasnik planira da u narednom periodu uloži više od šest miliona evra, a prioritet su ulaganja u opremu i tehnologiju za prečišćavanje dimnih gasova i otpadnih voda. Cena „Banatovih“ akcija od početka godine ostvarila je izuzetan rast. Početkom januara ove godine jedna akcija vredela je 3.590 dinara da bi u maju vredela 35.000 dinara ili gotovo deset puta više. Trenutna cena održava se na nivou od 25.000 dinara na koji je pala posle majske korekcije.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta