Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Veliki pad slovenačkih akcija
Ljubljana -- Slovenačke najkvalitetnije kompanije, čijim akcijama se trguje na Ljubljanskoj berzi, pogođene su jakom prodajom hartija na berzi.
U takvim uslovima, glavni indeks Ljubljanske berze, SBI 20, pao je do zaključenja trgovanja za više od 360 poena ili 3,12 odsto.

To je najveći dnevni pad indeksa za više od pet godina, prenela je agencija STA. Istovremeno je indeks SBI Top, koji meri vrednost akcija deset najvećih slovenačkih kompanija, skliznuo za nešto više od 80 poena ili skoro 3,2 odsto.


Prodaja DDOR Novi Sad 19. novembra
Beograd -- Osiguravajuća kuća „DDOR Novi Sad" biće ponuđena na prodaju na tenderu u ponedeljak, 19. novembra.
Državni sekretar u Ministarstvu finansija Slobodan Ilić izjavio je da će ta osiguravajuća kompanija biti prodata na tenderu sa javnim nadmetanjem, uz televizijski prenos, dodajući da je od 13 prijavljenih učesnika 11 osiguravajućih kuća dobilo odobrenje Narodne banke Srbije.

Dokumentaciju su otkupili nemački Alijans (Allianz), Aksa (Axa) i Grupama (Groupama) iz Francuske, Beloaz (Baloise) iz Švajcarske, Češka poištovna (Ceska poistovna), Eureko iz Holandije, grčki Etniki (Ethniki), Fondiarija (Fondiaria) i Đenerali (Generali) iz Italije, belgijski KBC i Zavarovalnica Triglav iz Slovenije, naveo je Ilić.

Ponude zainteresovanih, koje obuhvataju finansijsku ponudu i potpisane ugovore o kuporodaji akcija, dostavljaju se do ponedeljka u 11 sati, za početnu cenu će biti određena najviša ponuđena cena, koja će se povećavati za pet miliona u svakoj rundi nadmetanja. Najviša ponuđena cena će biti i kupoprodajna.

Ponuđači će biti rangirani prema ceni, a u javnom nadmetanju učestvovaće tri prvoplasirana, kao i oni koji su ponudli najmanje 80 odsto od najveće ponude.

Ilić je podsetio da je „DDOR Novi Sad" jedno od dva najveća osiguravajuća društva u Srbiji, sa učešćem na tržištu od 29 odsto.

Od 100 odsto akcijskog kapitala DDOR-a, koji iznosi 2.140.442 običnih upravljačkih akcija, prodaje se 83,3 odsto ili 1.761.723 akcija, precizirao je Ilić.

Prodajni paket od 83,3 odsto čine dva dela - kontrolni paket akcija od 66,9 odsto ukupnog akcionarskog kapitala ili 1.415.784 akcije koga čine društveni kapital, akcije Fonda za razvoj i pridruženi kapital četiri pravna lica, dok se drugi deo, kako je naveo, odnosi na 16,6 odsto, odnosno 345.939 akcija 1.452 mala akcionara koji su se odazvali pozivu da pridruže svoje akcije kontrolnom paketu.

Preostalih 16,6 odsto (278.261) su one akcije koje ne idu u prodaju i koje će biti podeljene zaposlenima i otići u privatizacioni registar, rekao je on.

Od kupca DDOR-a, kako je istakao Ilić, se očekuje da u ukupnom tržištu osiguranja u Srbiji unese puno inovacija i značajno pojača konkurenciju sa ciljem da korisnici dobiju što kvalitetniju uslugu.

Za sprovođenje postupka nadležna je Agencija za osiguranje depozita, uz pomoć izabranog finansijskog savetnika "BNP Paribas" iz Francuske.

Inicijativa za privatizaciju „DDOR Novi Sad" pokrenuta je jula 2005. godine, a javni poziv objavljen je u maju 2006. godine. Uslovi su bili da osiguravajuće kuće zainteresovane za kupovinu imaju premije osiguranja od najmanje 500 miliona evra, a banke aktivu od 500 miliona evra.

Triglav odustao od kupovine DDOR-a

Najveće slovenačko osiguravajuće društvo Triglav odustalo je od nadmetanja za većinski udeo u DDOR-u Novi Sad.

„To je jednostavno bilo suviše novca za izdvojiti“, kazao je Miran Ribič iz slovenačke kompanije.

On nije želeo da se izjašnjava o sumi na koju Triglav nije pristao, ali je rekao da je druga strategija, umesto kupovine jednog velikog osiguravajućeg društva u Srbiji, kupovina više srednjih.

„Za Triglav je srpsko tržište od strateškog značaja i zato ćemo pažljivo razmotriti svaku novu mogućnost da pojačamo našu poziciju na tom tržištu“, dodao je Ribič.

Prema njegovim rečima, ta kompanija je zadovoljna svojim poslovanjem u Srbiji u okviru "Triglav Kopaonik" osiguravajućeg društva i dobrovoljnog penzijskog fonda "Triglav penzija", a očekuje da će se tržišni udeo te kompanije u Srbiji povećati do kraja godine.

Ribič je kazao da je regionalna strategija "Triglava" da rasprše svoj udeo na više manjih osiguravajućih društava. Zanima ih Rumunija i Bugarska, a već su kupili osiguranje "Krajina Kopaonik" iz Banja Luke i makedonsko "Vardar osiguranje".


Akcije AIK banke spasle još jedan trgovački dan na Berzi
Beograd - Ubedljivo najveći promet na Beogradskoj berzi ostvarile su juče obične akcije AIK banke. Te hartije od vrednosti spasile su još jedan trgovački dan na Berzi. U prilog toj konstataciji govori podatak da je od 608 miliona dinara ukupnog prometa, trgovanjem akcijama AIK banke ostvareno čak 305,4 miliona dinara. Pažnju investitora privukle su i prioritetne akcije ove banke, u koje su uložili 8,6 miliona dinara. U žiži interesovanja našli su se i vlasnički papiri uljare Vital iz Vrbasa, kojima se trgovalo za 50 miliona dinara. Prometom većim od 32 miliona dinara i rastom cene od 3,93 odsto mogu se pohvaliti i akcije Informatike, dok se akcijama Metals banke trgovalo za 31 miliona dinara. Nešto veći promet zabeležile su i akcije zrenjaninskog Dijamanta - promet od 27,9 miliona dinara.
Sva tri indeksa Beogradske berze juče su bila u padu. BELEXLINE je izgubio na vrednosti 0,11 odsto, dok indeksi koji prate srpske najlikvidnije hartije, BELEX15 i SRX beleže pad od 0,2, odnosno 0,04 odsto. Trgovanje obveznicama RS povećano je na 963.938 evra, a najtrgovanija, sa prometom od 789.623 evra, bila je serija A2016K koja svojim vlasnicima donosi godišnji prinos od 5,56 odsto.
Veće oscilacije u cenama zabeležene i kod akcija Mlekare Šabac, gde je povećana tražnja od 4,2 miliona dinara pogurala cenu na gore za 19,64 odsto. Slično je bilo i kod vlasničkih papira Tamnave iz Uba, kojima se trgovalo za 5,1 milion dinara i koje su poskupele za 7,14 odsto.


Akcije samo za rođene do 1989. godine
Predlog o besplatnoj podeli deonica pred vladom Srbije
Pravo na deonice NIS-a, EPS-a, Telekoma, Aerodroma, „Jata“ i „Galenike“ imaće svi koji ih dosad nisu dobili, a postaće punoletni do 31. decembra ove godine
 
BEOGRAD - Pravo na besplatne akcije u NIS-u, EPS-u, Telekomu, „Jatu“, Aerodromu i „Galenici“, kao i na novac od deonica iz Privatizacionog registra imaće svi koji dosad nisu dobili deonice, a postaće punoletni do 31. decembra ove godine, a državljanstvo Srbije su dobili do 30. juna ove godine. To znači da na ovaj „poklon“ mogu da računaju samo rođeni do 1989. godine. - Građani će akcijama moći da raspolažu najranije 30, najkasnije 180 dana posle privatizacije NIS-a i „Jata“, ili obavljene inicijalne javne ponude akcija (IPO), što znači mogućnost da svi građani kupuju akcije do najviše 5.000 evra u EPS-u, Telekomu, Aerodromu i „Galenici“ - pojasnio je Nebojša Ćirić, pomoćnik ministra ekonomije.

Međutim, kada će oko četiri miliona građana imati u rukama vrednosne papire i novac, kako je i on potvrdio, teško je predvideti. Predlog zakona o besplatnoj podeli akcija, prema njegovim rečima, prvi je korak ka tome i trebalo bi do kraja nedelje da se nađe na vladi, a do kraja godine da bude usvojen u Narodnoj skupštini. Najizvesnija je, izgleda, podela novca od prodaje akcija dosad privatizovanih firmi tenderom, koje se nalaze u Privatizacionom registru, i to po 60-ak evra, jer se procenjuje da vrede oko 240 miliona evra. Za ovaj potez potrebno je promeniti najmanje propisa i nema nesaglasja u vladi. Međutim, da bi se obavila privatizacija NIS-a i „Jata“, potrebno je usvojiti posebne zakone o njihovoj privatizaciji, a da bi se pripremio IPO za četiri preduzeća angažovati savetnike i takođe usvojiti posebne zakone.
Mlađan Dinkić, ministar ekonomije, predlaže da se u NIS-u i „Jatu“ prodaju većinski, a u EPS-u, Telekomu, Aerodromu i „Galenici“ manjinski paketi akcija ali zasad se sa tim potpuno ne slažu preostala dva partnera u koalicionoj vladi, ali i sindikati javnih preduzeća. Dinkićev pomoćnik je ipak optimista i smatra da bi deonice NIS-a mogle da budu podeljene građanima u drugoj polovini sledeće godine, a da bi i Telekom mogao brzo da bude spreman za tako nešto, a sve ostale do 2010. godine.

Ćirić kaže da Predlog zakona o besplatnoj podeli akcija neće sadržavati tačne procente deonica, koje će dobiti građani. Time će se, dodao je on, baviti pojedinačni zakoni za svako preduzeće. Dinkić će imati težak zadatak da ubedi sindikalce javnih preduzeća da pristanu na mnogo manje akcija nego što su očekivali. A očekivali su da sami podele 15 odsto akcija svojih javnih preduzeća, a sada će morati da ih podele sa oko četiri miliona građana, koji ih dosad nisu dobili.

Ćirić kaže da je namera bila da se napravi što ravnopravniji model i da bi bilo nepravedno da oko 300.000 radnika i penzionera javnih preduzeća dobije 15 odsto ovih firmi, a preostalih 15 odsto podeli čak 3,7 miliona građana. On je naveo da će ministar naredne nedelje razgovarati sa sindikatima.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta