Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Valjevska Jablanica više ne postoji
Valjevo -- Tri godine nakon privatizacije nekada uspešno građevinsko preduzeće Jablanica iz Valjeva praktično više ne postoji. 
Radnici te firme kažu da Jablnica postoji "samo na papiru", jer je račun godinu dana blokiran, a transakcijama između firme koja ju je kupila i još nekoliko preduzeća, rasprodata je imovina nekada jedne od najboljih građevinskih firmi u Srbiji.

Oko 150 radnika Jablanice je i pored izvršnih sudskih presuda protiv matične kuće ostalo bez zarada, otpremnina i doprinosa za socijalno i penziono osiguranje.

To valjevsko preduzeće je, u decembru 2004. godine na aukciji kupila firma MBR iz Mladenovca sa širokim spektrom delatnosti, od hotelijerstva do trgovine naftom.

Njen vlasnik Slobodan Radojević, je i suvlasnik Cobesta, nekadašnjeg Jugoazbesta iz Mladenovca, pa su valjevski građevinari poverovali da
su dobili pouzdanog gazdu.

Usledile su, međutim, tranasakcije među povezanim firmama i prodaja nekretnina tako da je upravna zgrada Jablanice u centru Valjeva, površine oko 1.450 kvadrata, prodata Cobestu, a Jablanica je u osnivanje nove firme Jako gradnja uložila nenovčani kapital od 558 hiljada evra.

Taj kapital činio je samački hotel Jablanica sa 105 kreveta i restoranom sa 120 mesta.

Upravnu zgradu i hotel potom je, u martu 2007. godine, za 90 miliona dinara kupio valjevski industrijalac Vidoje Vujić, dok je Jako gradnji u aprilu prodat Jablaničin pogon u prigradskom naselju Gorić sa građevinskim mašinama, mehanizacijom, vozilima, magacinom i radionicama.

Kako ni u januaru nisu dobili otpremnine, oko 150 radnika tužilo je Jablanicu kako bi naplatilo zaostale prinadležnosti.

U sporazumu o prestanku radnog odnosa stoji da su se novi vlasnici obavezali da će do kraja 2006. uplatiti otpremnine i zarade, ali su radnici dobili samo prvu ratu.

Valjevski građevinari sada imaju izvršne sudske presude ali ništa ne mogu da naplate, jer je u međuvremenu vlasnik Jablanice otuđio svu imovinu firme i oni u pogonu u Goriću nemaju šta da popišu sa sudskim izvršiteljima, dok je račun preduzeća u neprekidnoj blokadi od novembra 2006. godine.

Njihovi advokati su, prema saznanjima agencije Beta, podneli krivične prijave protiv odgovornih za ovakvo stanje, pa se sada čeka na potez policije i pravosudnih organa u Valjevu.


Indeksi Beogradske berze u padu
Beograd -- Oba indeksa Beogradske berze danas su u blagom padu, Beleks lajn za 0,37 odsto, a Beleks15 za 0,31 procenat.
Promet je porastao za 2,90 procenata na 626,28 miliona dinara (8,05 miliona evra). Najveći rast cena akcija zabeležila je Novosadska mlekara (MLNS), koja je danas saopštila da će biti pripojena Imleku. Prodata je 10.671 akcija, a poslednja cena je dostigla 2.028 dinara, 6,18 odsto više nego juče.

U kontinuiranom trgovanju akcijama najveći pad cene zabeležio je Telefonkabl (TLKB) iz Beograda. Cena je opala za 5,56 procenata na 17.000 dinara. Prodato je samo 10 akcija ove kompanije.

Najviše se trgovalo akcijama AIK banke (AIKB) iz Niša, koja je učestvovala u prometu akcija sa 43,74 odsto. Prodato je 25.796 akcija, vrednost prometa je opala na 273,36 miliona sa jučeranjih 305,4 miliona, a poslednja cena iznosila je 10.586 dinara.

Veliki promet imao je i Energoprojekt holding (ENHL) - vlasnike je promenila 15.221 akcija a ukupna vrednost transakcija dostigla je 44,94 miliona dinara. Cena na zatvaranju iznosila je 2.950 dinara.

U blok trgovanju prodata je 9.201 akcija beogradskog Antikora (ANTK) po ceni od 1.000 dinara.

Učešće stranih investitora u trgovanju akcijama opalo je na 49,60 odsto sa jučeranjih 61,95 odsto, a u ukupnom trgovanju na 46,81 sa 54,70 procenata. Učešće stranih investitora opalo je i u prodaji i u kupovini akcija.

Najprodavanije obveznice A 2015

Na Beogradskoj berzi danas su prodate obveznice Republike Srbije za izmirenje obaveza po osnovu devizne štednje građana u vrednosti od 457.185 evra.

Najprodavanije bile su obveznice godišta A 2015, sa obimom trgovanja od 400.102 evra, a prodavale su se za 66,40 odsto nominalne vrednosti.

Najmanji promet, od 1.348 evra, ostvaren je pri trgovini obveznicama godišta A 2016 po ceni od 63,09 odsto nominalne vrednosti.

Najviši prinos imale su obveznice godišta A 20105 od 5,60 odsto, dok su najmanji godišnji prinos, od 5,44 odsto, imale obveznice A 2013.

Serija A dospeva za naplatu svakog 31. maja od 2008. do 2016. godine.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta